Buddy Holly

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Buddy Holly
Lični podaci
Datum smrti3. februar 1959.
Mjesto smrtiselo Grant Okrug Cerro Gordo, Iowa,
Zanimanjepjevač, gitarist, kompozitor
Muzički rad
Period aktivnosti1955. - 1959.
Žanrrock
Instrumentelektrična gitara, klavir, glas, violina
Diskografska kućaDecca, Brunswick, Coral
Ostalo
Službene stranicewww.buddyholly

Buddy Holly (Lubbock, Teksas, 7. septembar 1936. - selo Grant Okrug Cerro Gordo, Iowa, 3. februar 1959.), bio je neobično utjecajni i popularni američki rock pjevač, gitarist i kompozitor, danas poznat kao jedan od pionira rane faze rock'n'rolla i njegov najznačajniji predstavnik, koji je poginuo sa samo 22 godine.[1]

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je kao Charles Hardin Holley u teksaškom gradu Lubbocku. Muzikom se počeo baviti još kao tinejdžer svirajući violinu i klavir, da bi kasnije počeo aktivno da svira gitaru. Svoje prve nastupe bilježi sa prijateljem iz djetinstva Bobom Montgomerijem sa kojim osvaja prva mjesta na lokalnim natjecanjima pjevača amatera 1955. godine. Profesionalno bavljenje muzikom otpočinje svirajuci klasični country sa juga Texasa, ali to prolazi nezapaženo. Iz te faze njegovog djelovanja ostaju zapažene kompozicije Flowers To My Heart, Modern Don Juan, Blue Days, Black Nights i Midnight Shift koje snima za Decca Records ali bez nekog značajnijeg komercijalnog uspjeha.

Od 1956. počinje nastupati zajedno sa sastavom - The Crickets, koji su odtada bili njegov stalni prateći sastav, to su bili Joe B. Mauldlin (kontrabas), Niki Sullivan (ritam gitara) i Jerry Allison (bubnjevi) i on kao pjevač i solo gitarist. Snimaju u studiju Normana Pettya koji im pruža svu slobodu da iskažu svoju kreativnost i inovativne ideje. Kao rezultat njegovog iskustva i njihove kreativnosti nastaju danas kultne pjesme, u ono vrijeme krajnje neobične i inovativne kompozicije kao što su That'll Be The Day (# 1 u UK i SAD)[1], Maybe Baby, Oh Boy i legendarna Peggy Sue u kojoj se Buddy poigrava sa ehom i prvi put koristi tehnike „nasnimavanja“. Vrlo brzo postaju najpopularnji bjelački rock'n'roll sastav svog vremena i odlaze u New York gdje snimaju za Coral, jednu od tad vodećih diskografskih kuća.

Buddy Holly sa svojim Cricketsima snimljen 1957.

Tokom 1958. godine odlaze na kratku turneju po Australiji i Velikoj Britaniji gdje nailaze na izuzetan prijem publike, a Buddy se tog ljeta ženi sa Mariom Elenom Santiago. Brak kao i Buddyjeva želja za ozbiljnijim bavljenjem muzikom uzrokuje svađe i razlaz sa članovima Cricketsa koji se vraćaju u Lubbock, dok Buddy nastavlja samostalnu karijeru u New Yorku radeći uglavnom kao kompozitor, aranžer i producent za druge muzičare.

Zbog nepovoljnog ugovora koji je sklopio sa Normanom Pettyem uskoro ostaje bez novaca i primoran je svirati bilo gdje da zaradi, pa se tako uputio na turneju - Winter Dance Party, po Srednjem zapadu na kojoj su pored njega nastupali i Dion i Belmontsi, Ritchie Valens i The Big Bopper. Zbog pokvarenog grijanja u autobusu, Buddy je poslije nastupa u Clear Laku 2. februara 1959. odlučio unajmiti mali privatni avion da ga preveze do slijedećeg odredišta u gradu Fargo u Sjevernoj Dakoti. U avionu su trebali, pored Buddya biti i članovi njegovog pratećeg sastava Waylon Jennings i Tommy Allsup, ali umjesto njih su se ukrcali Big Bopper (koji je imao jaku gripu) i R. Valens (koji je izvlačio šibice sa Tommyem za mjesto u avionu). Ubrzo nakon polijetanja u ranim jutarnjim satima avion se srušio u snjegom pokriveno polje kukuruza, a svi putnici i pilot Roger Peterson su poginuli.[1]

Pogibija i ostavština[uredi | uredi kod]

Od tada je 3. februar - Dan kada je umrla muzika, kako je to otpjevao Don McLean u pjesmi American Pie (1977). Uticaj muzike koju je stvarao Buddy Holly na buduće muzičare je neupitan, dovoljno je samo spomenuti da su čuveni Beatlesi (bube) dali ime svojoj grupi u znak poštovanja prema Buddyevim Cricketsima (cvrčci). Njegova muzika je duboko utkana u DNA R'n'R, a njegov uticaj se održao i danas kroz muziku The Holliesa, Rolling Stonesa (njihov prvi hit Notfadeway je obrada istoimene Buddyeve pjesme), Elvisa Costella ili lidera grupe Weezer (koji su posudili dio image od Buddya). Njegov jedinstven stil i energičnost sviranja Fender Stratocaster gitare činilo ga je zajedno sa Chuck Berryem jednim od najboljih gitarista svog vremena, a to da je sam radio većinu svojih pjesama definitivno ga je uvrstilo u anale muzike 20. vijeka.

Buddy Holly u svom kratkom životu komponirao je ukupno 40 pjesmama, od kojih su neke hitovi koji žive još i danas.[2]

Diskografija[uredi | uredi kod]

Buddy je snimio samo tri albuma The Chirping Crickets 1957., Buddy Holly 1958. i That'll Be the Day 1958., u to vrijeme LP ploče nisu bile baš ni pokazatelji popularnosti već singl ploče.

Singl ploče[uredi | uredi kod]

Buddy Holly tokom svog kratkog života snimao je pod tri različita imena, kao član sastava The Crickets (C), kao solist Buddy Holly (BH) i pod nazivom Buddy Holly & the Crickets (BH+C), važno je napomenuti da su ga Cricketsi pratili na svim snimkama između 1957. - 1958.

Godina Naslov Pod imenom Pozicija
Billboard Hot
Hot R&B UK
1956 "Blue Days, Black Nights" BH
"Modern Don Juan"
1957 "That'll Be The Day" C 1 2 1
"Words of Love" BH
"Rock Around with Ollie Vee"
"Peggy Sue"
(B strana: "Everyday")
3 3 6
"Oh, Boy!" C 10 15 3
1958 "Love Me" BH
"I'm Gonna Love You Too"
"Maybe Baby" C 17 8 4
"Rave On!" BH 37 5
"Think It Over"
(B strana: "Fool's Paradise")
C 27 9 11
"Girl On My Mind" BH
"Early in the Morning" (pjesma Bobby Darina) 32 17
"It's So Easy" C
"Heartbeat" BH 82 4 30
1959 "It Doesn't Matter Anymore" 13 1
"Peggy Sue Got Married"
1960 "True Love Ways" 25
1962 "Reminiscing" 68 17
1963 "Brown Eyed Handsome Man" 113 3
"Bo Diddley" 116 4
1965 "What to Do"
1969 "Love is Strange"

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Buddy Holly (1936–1959) (engleski). Internet Movie Database. Pristupljeno 18. 11. 2013. 
  2. How many songs did Buddy write? (engleski). Buddy Holly and the Crickets. Pristupljeno 18. 11. 2013. [mrtav link]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]