Karakalpakstan

Izvor: Wikipedia
Zastava Karakalpakstana
Politička karta Karakalpakstana
Republika Karakalpakstan
Қарақалпақстан Республикасы

Qoraqalpog'iston Respublikasi

Glavni grad: Nukus
Površina: 160.000 km²
Stanovništvo: 1,200.000 (2005)
Gustoća stanovništva: 7,5 ljudi/km²
ISO 3166-2: UZ-QR
Karakalpakstan map.png

Karakalpakstan (uzbečki: Qoraqalpog'iston Respublikasi ili Қорақалпоғистон Республикаси; karakalpački: Қарақалпақстан Республикасы ili Qaraqalpaqstan Respublikası) je autonomna republika u Uzbekistanu. Pokriva cijeli zapadni dio Uzbekistana. Glavni grad je Nukus (karakalpački: Nökis ili Нөкис). Republika Karakalpakstan ima površinu od 160.000 km2. Površina joj pokriva područje drevne države Horezm, iako se u klasičnoj perzijskoj književnosti za nju koristio naziv "Kāth".

Demografija[uredi - уреди]

Stanovništvo Karakalpakstana se procjenjuje na 1,200.000, od čega su 400.000 Uzbeci, a 300.000 Kazasi. Karakalpaci su bivši nomadski pastiri i ribari koji se prvi put spominju u 16. vijeku. Ime im znači "Crna kapa" (Crni šešir), ali je karalpačka kultura toliko transformirana sovjetizacijom da se izgubilo prvotno značenje izraza "crna kapa". Karakalpački jezik se smatra bližim kazaškom nego uzbečkom. Postoje tvrdnje da je ethnička grupa ništa drugo do izmišljotina sovjetskih vlasti u cilju da se podijele Kazasi. Jezik kao pismo u sovjetsko doba koristio modificiranu ćirilicu da bi se od 1993.[1] godine počela koristiti latinica.

Osim glavnog grada Nukusa, važniji gradovi su Hojeli (uzbečki: Hujayli; ruski Hodžejli), mjesto na kome se nalaze brojne horezmske ruševine i Moynaq, (uzbečki: Maynoq; ruski Mujnak), bivša luka Aralskog mora koja se sada nalazi kilometrima u unutrašnjosti.

Ekonomija[uredi - уреди]

Ekonomija regije, koja je nekada ovisila o ribarstvu, se sada temelji na uzgoju pamuka, riže i lubenica. Hidroelektrična energija koju daju velike elektrane na Amu Darji sagrađene u sovjetsko doba je također važan izvor prihoda.

Delta Amu Darje je nekada bila gusto naseljena, i u njoj je zahvaljujući široko rasprostanjenom navodnjavanju tisućama godina postojala razvijena poljoprivreda. Pod Horezmom je to područje steklo značajan utjecaj i prosperitet. Međutim, postupne klimatske promjene kroz vijekove, koje je ubrzala ekološka katastrofa Aralskog mora krajem 20. vijeka je stvorila teške probleme za Karakalpakstan. Drevna oaza rijeka, jezera, močvara, šuma i farmi se isušuje, te je otroveana solju i kemikalijama koje vjetar donosi sa isušenog dna Aralskog mora. Prema nekim podacima ljetne temperature su porasle 10, a zimske temperature pale za 10 stupnjeva Celzija, što je stvorilo porast zdravstvenih i respiratornih problema za stanovništvo.

V. također[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

  1. Hasan Celal Güzel; Osman Karatay; C.Cem Oğuz : The Turks; The Turks 6 : Turkey, Ankara, Yeni Turkiye Publications, 2002., str. 74.