Kazaški jezik

Izvor: Wikipedia
Kazaški jezik
'Qazaq tili, Қazaқ tіlі, قازاق تىلى
Govori se u: Kazahstan, Kina, Mongolija, Afganistan, Tadžikistan, Turska, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan, Rusija, Iran
Ukupno ljudi koji govore kazaški jezik: 8-8,3 miliona
Jezička grupa:
Klasifikacija:
Altajski jezici

 Turkijski
  južni turkijski (oguski)
   kazaški jezik

Status jezika
Zvanični jezik u: Kazahstan
Kodovi i šifre azerskog jezika
ISO 639-1 kk
ISO 639-2 kaz
SIL KAZ

Kazaški jezik (Qazaq tili, Kazaқ tіlі, قازاق تىلى) je turkijski jezik kojim se uglavnom govori u Kazahstanu.

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Kazaški jezik se uglavnom govore Kazahi i to na teritoriji od Tian Šan planina do Urala. Kazaški je oficijalni jezik Kazakhstana, a govori ga gotovo 10 miliona ljudi. Gotovo milion ljudi živi u Kini. U Rusiji živi oko 560.000 ljudi koji govore ovim jezikom. Takođe veći broj govornika kazaškog živi u centralnoj aziji i to u Uzbekistanu ali i u Afganistanu, Iranu, turskoj i drugom državama. Nakon 1970. veći broj ljudi koji govori ovim jezikom emigrirao je u Nemačku.

Glasovi[uredi - уреди]

Samoglasnici[uredi - уреди]

Kazaški samoglasnici
Predni Centralni Zadni
Zatvoreni ɪ ʉ ʊ
Srednji ə
Otvoreni æ ɑ

Soglaski[uredi - уреди]

Kazaški suglasnici
bilabijalni labio-dentalni dentalno-alveolarni postalveolarni nepčani mekonepčani uvularni glotalni
nosni m n ŋ
eksplozivni p b t d k g q ɢ
frikativni (f) (v) s z ʃ ʒ (ɕ) (x) h
afrikativni (ʨ)
vevni ɾ
aproksimantni l j w


Predni Zadni
k q
ɡ ʁ
ɫ l
ŋ ɴ
S_S sekade
χ q
ɣ ɡ
β b

-->

Pismo[uredi - уреди]

Danas se Kazaški piše ćirilicom u Kazakkhstanu i Mongoliji, dok u Kini piše se arabskim.

Najstariji pisani zapis Kazaškog je pisan na Orkonskom pismu. Međutim nije sigurno da li su ga pisali predaci današnjih Kazaha. Moderni Kazaški se piše ćirilicom, latinicom i arabskim pismom.

U oktobru 2006. u Kazakhstanu je stupio na snagu zakon zamene pisma latinicom.[1][2]

ćirilica arabski latinica prevod
Барлық адамдар тумысынан азат және қадір-қасиеті мен кұқықтары тең болып дүниеге келеді. Адамдарға ақыл-парасат, ар-ождан берілген, сондықтан олар бір-бірімен туыстық, бауырмалдық қарым-қатынас жасаулары тиіс. بارلىق ادامدار تۋمىسىنان ازات جانە قادىر-قاسيەتى مەن كۇقىقتارى تەڭ بولىپ دۇنيەگە كەلەدى. ادامدارعا اقىل-پاراسات، ار-وجدان بەرىلگەن، سوندىقتان ولار ءبىر-بىرىمەن تۋىستىق، باۋىرمالدىق قارىم-قاتىناس جاساۋلارى ءتيىس. Barlıq adamdar twmısınan azat jäne qadir-qasïyeti men quqıqtarı teñ bolıp dünïyege keledi. Adamdarğa aqıl-parasat, ar-ojdan berilgen, sondıqtan olar bir-birimen twıstıq, bawırmaldıq qarım-qatınas jasawları tïis. Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u pogledu prava. Obdarena su razumom i svešću i treba jedni prema drugima da deluju u duhu bratstva.

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]