Golanska visoravan

Izvor: Wikipedia
Golanska visoravan - plave tačke su naselja izraelskih doseljenika. Crne tačke su sela Druza i Čerkeza. Visoravan je okružena sa 4 države: Libanon - Sirija - Jordan - Izrael.

Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان Hadhbat al-Jaulan, hebrejski: רמת הגול), ranije poznata kao Sirijska visoravan, je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije. U posjedu je Izraela nakon Šestodnevnog rata sa Sirijom, 1967. godine, te ponovno 1973. godine nakon Yom Kippur rata.

Geografija[uredi - уреди]

Golanska je visoravan omeđena sa zapadne strane stjenovitim gorjem koje se spušta prema Galilejskom moru i rijeci Jordan, s južne strane rijekom Yarmouk, sa sjevera granicom s Libanonom, te s južne strane Hauranom. Golanska visoravan je podjeljena na tri regije: sjevernu, centralnu i južnu.

Geologija[uredi - уреди]

Golanska visoravan je plato i dio vulkanskog polja iz holocena koji se prostire na sjever gotovo do Damaska. Cijelo područje je prepuno ugaslim vulkanskim stošcima, kao što je Majdal Shams. Hermon je na sjeveru Golanske visoravni, ali je geološki odijeljen od vulkanskog polja. U blizini Hermona je kratersko jezero Birkat Ram koga napajaju podzemna vrela.

Vode Golanske visoravni[uredi - уреди]

Zajednice[uredi - уреди]

Najveća zajednica i administrativni centar Golanske visoravni je židovski grad Katzrin, sagrađen 1970. godine. Grad okružuju brojni kibuci i mosavi. Na sjevernoj strani Golanske visoravni su sela Druza i Čerkeza, uključujući Majdal Shams i selo Alawite blizu libanonske granice.