1900

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1900.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1870-e  1880-e  1890-e  – 1900-e –  1910-e  1920-e  1930-e
Godine: 1897 1898 189919001901 1902 1903
1900. po kalendarima
Gregorijanski 1900. (MCM)
Ab urbe condita 2653.
Islamski 1317–1318.
Iranski 1278–1279.
Hebrejski 5660–5661.
Bizantski 7408–7409.
Koptski 1616–1617.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1955–1956.
Shaka Samvat 1822–1823.
Kali Yuga 5001–5002.
Kineski
Kontinualno 4536–4537.
60 godina Yang Metal Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11900.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1900 (MCM) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom, ali prijestupna godina koja počinje u subotu po, na početku godine, 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Ove godine je primenjeno pravilo gregorijanskog kalendara da godina deljiva sa četiri neće biti prestupna ako nije deljiva i sa 400. Zbog toga je razlika prema julijanskom kalendaru, koji nema izuzetaka za prestupne godine, od 1. 3. povećana na 13 dana.

Godina 1900. je poslednja godina 19. vijeka, ali i prva godina 1900-ih.


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Dvadeset kruna

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. (20. 1. po j.k.) - U Srbiji donesen Zakon o potpomaganju zemljoradničkih zadruga.
  • 3. 2. - Štrajkači u Ahenu, Beču i Briselu zahtevaju 8-časovno radno vreme.
  • 5. 2. - Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci.
  • 6. 2. - U Haagu postavljen Stalni arbitražni sud. (?)
  • 6. 2. - Irski nacionalisti se ujedinili unutar Irske parlamentarne partije, čiji lider postaje John Redmond (do 1918).
  • 9. 2. - Dwight Davis utemeljuje Davis Cup.
  • 14. 2. - Britanci ulaze u Slobodnu Državu Oranje.
  • 15. 2. - Britanski general John French deblokirao Kimberley.
  • februar - Demonstracije frankovačkih studenata u Zagrebu - "Apcug Vlasi, apcug peticije", posle rasprave o srpskim peticijama u Saboru.
  • februar - Kodak prodaje jeftinu kameru Brownie.
  • februar - Lenjin (sa Nadeždom Krupskajom) pušten iz sibirskog egzila, na leto odlazi u inostranstvo (Minhen, London, Ženeva, do 1905).
  • februar - U Japanu donesen novi Zakon o javnom redu, protiv organizovanja radništva.
  • 17. 2. - Podela ostrvlja Samoa: Nemačkoj pripada zapadno od 171. meridijana, SAD istočno.
  • 18. 2. - Prvi dan Bitke kod Paardeberga je u Britaniji zapamćen kao Krvava nedelja, imali su 280 mrtvih - Buri će se ipak predati 27. februara.
  • 27. 2. - U Engleskoj utemeljena laburistička stranka, prvi partijski sekretar Ramsay MacDonald.
  • 28. 2. - Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se, prvi put u Njemačkoj, ženama daje pravo na studij na visokim školama. Dotad su mogle sudjelovati samo kao gosti slušači.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Knosos (foto 1919)

April/Travanj[uredi | uredi kod]

  • proleće - "Bokseri" šire aktivnosti do okoline Pekinga, ubijaju kineske hrišćane.
  • proleće - Trojica različitih istraživača ponovo otkrila Mendelov rad o genetici iz 1865-66.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Bokserski ustanici
Drugi burski rat: proslava deblokade Mafekinga u Engleskoj
  • 18. 5. - Odobrena društvena Pravila NEVEN
  • 18. 5. - Tonga postaje britanski protektorat.
  • 21. 5. - Ruska invazija Mandžurije.
  • 11 - 26. 5. - Kolumbijski Rat hiljadu dana: Bitka kod Palonegra je pobeda konzervativaca i prekretnica rata.
  • 28. 5. - Britanci anektirali bursku Slobodnu Državu Oranje (Kolonija Orange River 1902-1910).
  • 28. 5. - U Parizu otvoren kolodvor Gare d'Orsay, prvi elektrificirani željeznički terminal na svijetu (od 1986. Musée d'Orsay).
  • 29. 5. - Francuzi osnovali Fort-Lamy, današnja N'Djamena, glavni grad Čada.
  • 29. 5. - Charles Seeberger dobio patent za pokretne stepenice (escalator), jedne su instalirane na Pariskoj izložbi.
  • 30. 5. - Deputacija 58 izaslanika, predstavnika 73 srpske opštine BiH u Pešti izradila "treći carski memorandum" (predat tek nakon godinu dana, usled Kalajevih smetnji).
  • 31. 5. - Bokserski ustanak: 435 vojnika iz osam zapadnih zemalja stiže u Peking gde se raspoređuju oko svojih izaslanstava.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 6. (19. 5. po j.k.) - Sukob između vojske i seljaka kod sela Durankulak u bugarskoj Dobrudži odnosi desetine života - u zemlji vlada veliko nezadovoljstvo nakon što je vlada vratila desetak u naturi.
  • 1. 6. - Popis stanovništva u SAD: 76.212.168 stanovnika, 21% više nego pre deset godina; tri grada sa više od milion stanovnika - New York, Chicago i Philadelphia
  • 4. 6. - Otvorena Rodinova izložba u Parizu.
  • 5. 6. - Britanska vojska zauzima Pretoriju, glavni grad burske Južnoafričke Republike.
  • 5. 6. - Bokseri prekinuli prugu Peking-Tjencin.
  • 7. 6. - Osnovan Pasterov zavod u Nišu, prvi u Srbiji i na Balkanu.
  • 7. 6. - Carrie Nation započinje u Kiowa, Kansas misiju demoliranja saluna.
  • 9. 6. - Indijski borac za nezavisnost Birsa Munda umro u zatvoru.
  • 11. 6. - Stradao prvi stranac u Pekingu: pripadnici Kansu armije ubili sekretara japanskog poslanstva.
  • 12. 6. - Drugi flotni zakon u Nemačkoj, za dostizanje britanske flote.
  • 14. 6. - Republika Havaji i formalno postaje američka Teritorija Havaji.
  • 16. 6. - Prva konferencija makedonskih socijalista u Kruševu.
  • 17. 6. - Saveznici zauzeli Tvrđave Taku kod Tjencina.
  • 18. 6. (5. 6. po j.k.) - Milan Obrenović otputovao u Beč radi pregovora o Aleksandrovoj ženidbi nemačkom princezom (neće se vratiti, umire sledećeg februara). Na Aleksandrovo navaljivanje, i predsednik vlade Vladan Đorđević je otišao na letovanje.
  • 18. 6. - Bitka kod Lanfanga: Bokseri i vladine snage porazili Seymourovu ekspediciju koja se kretala prema Pekingu.
  • 19. 6. - Theodore Roosevelt republikanski kandidat za potpredsjednika SAD.
  • 20. 6. - U Pekingu ubijen njemački ambasador Clemens von Ketteler (osveta za ubistvo kineskog dečaka); Bokseri tokom dana napadaju zapadna poslanstva, diplomati su odbacili jučerašnji ultimatum carice Cixi da napuste grad - počinje opsada Četvrti poslanstava. Pod opsadom je i katolička katedrala.
  • 21. 6. - Carica Cixi objavljuje rat svim stranim silama.
  • 25. 6. - Taoistički monah pronašao pećinu sa Dunhuanškim rukopisima iz 5. do 11. st.; s druge strane u Pekingu je juče izgorela biblioteka Akademije Hanlin.
  • 27. 6. - Otvaranje Središnje linije londonske podzemne željeznice (treća linija, električna).
  • 27. 6. - Pariski ugovor: Špancima ostaje svega 26.000 kv. km Rio Munija, od 300.000 koliko su potraživali (danas kontinentalni deo Ekvatorijalne Gvineje).
  • 28. 6. - Franjo Ferdinand izjavljuje pred dvorom da njegova buduća supruga ni njihova djeca neće imati dinastička prava.
  • 30. 6. - Požar na dokovima u Hobokenu, Nju Džersi, širi se na tri putnička broda, poginulo najmanje 326 osoba.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Sofija i Franz
Cepelin
Vittorio Emanuele III

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Aleksandar i Draga
  • 2. 8. - Druga hidrocentrala u Srbiji, Hidroelektrana „Pod gradom“ u Užicu na reci Đetinji, tek druga na svetu po Teslinim principima.
  • 3. 8. - U Akron, Ohio osnovana Firestone Tire & Rubber Company.
  • 4. 8. - Kreće Gaseleejeva ekspedicija savezničkih snaga iz Tjencina prema Pekingu - gine se od vrućine koliko od neprijatelja, obe strane vrše zverstva.
  • 5. 8. (23. 7. po j.k.) - Venčanje kralja Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin; kumuje ruski car Nikola II (preko otpravnika poslova Mansurova).
  • 6. 8. - Prva telefonska veza između Berlina i Pariza.
  • 8. 8. - Kongres matematičara u Parizu, David Hilbert predstavlja spisak problema.
  • 14. 8. - Savezničke trupe oslobađaju zaposjednute ambasade u Pekingu, kineski carski dvor sutradan ujutro beži u Xi'an. Okupirana područja Kine su izložena masovnoj pljački i zlostavljanjima, ali s druge strane prestaju evropske ambicije za kolonizaciju Kine.
  • 18 - 25. 8. - Prvi međunarodni kongres elektriciteta u Parizu, Konstantin Perski prvi put upotrebio reč "televizija".
  • 21 - 27. 8. - Bitka kod Bergendala je odlučujuća pobeda koja navodi vladu JA Republike u bekstvo - okončano je konvencionalno ratovanje u Burskom ratu, ali sledi još dve godine gerile.
  • 31. 8. - Kraj željezničkog štrajka Taff Vale u Južnom Walesu
  • 31. 8. - Britanska vojska okupirala Johannesburg

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 1. 9. - Britanija pripaja Južnoafričku Republiku, menja joj ime u Transvaal.
  • 1. 9. - Razmjenom depeša između njemačkog cara Wilhelma II. i američkog predsjednika Williama McKinleya proradila je prva njemačka transatlantska kabelska linija duga 13.000 kilometara koja je ukinula monopol Velike Britanije nad gotovo svim međunarodnim kabelskim vezama.
  • 3 - 5. 9. - Prvi hrvatski katolički sastanak u Zagrebu.
  • 5. 9. - Francuzi formirali Vojnu Teritoriju Čad (nezavisan 1960).
  • 7. 9. (26. 8. j.k.) - Objavljeno da je kraljica Draga u "blagoslovenom stanju". Povodom otvorene poštanske karte u kojoj je kraljica Natalija izvređala Dragu, objavljuje se da se sve "intrige" smatraju kao izdajnička preduzeća "ma s koje strane dolazila"[2].
  • 7. 9. - Car Franjo Josip raspustio Carevinsko vijeće (izbori u prosincu).
  • 8. 9. - Galvestonski uragan odnosi najmanje 6.000 života.
  • septembar - Austro-ugarsko–rumunska vojna konvencija: tajni sporazum u slučaju rata sa Rusijom, Rumuniji se priznaju prava u Besarabiji ali i na severoistoku Bugarske, dok Austro-ugarska ističe pravo na Makedoniju. (→ bg).
  • 23 - 27. 9. - Peti kongres Druge Internacionale u Parizu, osnovan Internacionalni socijalistički biro, prihvaćena kompromisna rezolucija u vezi ulaska socijalista u "buržoaske" vlade.
  • 26. 9. - Doktor Jesse William Lazear dokazao da žutu groznicu prenose komarci - tako što je umro nakon što je dopustio da ga ubode zaraženi.
  • 26. 9. - 24. 10. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu: velika većina za torijevce, prvi put izabran Winston Churchill; novoosnovani laburisti dobili dva mandata.
  • 28. 9. (15. 9. po j.k.) - Persijski šah Mozafaradin-šah Kadžar proputovao kroz Srbiju.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Mercedes 35 hp
  • 3. 11. - Izvedena opera "Bajka o caru Saltanu" Rimski-Korsakova, poznata po interlidu "Bumbarov let".
  • 5. 11. - Otvorena ustavotvorna skupština na Kubi.
  • 6. 11. - Republikanac William McKinley reizabran na predsjedničkim izborima u SAD-u (protukandidat William Jennings Bryan) - novi potpredsednik je Theodore Roosevelt.
  • 14. 11. - Hilsnerova afera: Jevrejin osuđen na smrt za ubistvo dve devojke, u procesu obeleženom antisemitizmom i krvnom klevetom (izmenjeno u doživotni zatvor, amnestiran 1918).
  • novembar - Ruski car Nikolaj II je teško oboleo od tifusa ali se uspeva oporaviti.
  • 17. 11. - Herbert Kitchener, novi britanski komandant u Južnoj Africi najavljuje da će bursko stanovništvo biti preseljeno u koncentracione logore - u lošim uslovima će stradati preko 26.000 žena i dece.
  • 20. 11. - Ugarsko ministarstvo ukinulo Kolo mladeži, udrugu bačkih Bunjevaca.
  • 22. 11. - Počeo trogodišnji štrajk u velškom kamenolomu Penrhyn.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Markica u čast kvantne teorije

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1900.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Oscar Wilde 1882

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Umjetnost[uredi | uredi kod]

Fikcija[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

Vidi takođe:[uredi | uredi kod]

Godišnji kalendar

  1. Tesla’s folly – why Wardenclyffe didn’t work. moreisdifferent.com
  2. Srpske novine, 26.8.1900, str. 1. digitalna.nb.rs (pristup. 19.5.2017)
  3. Bogdanović, Dimitrije. Knjiga o Kosovu. rastko.rs
  4. The Kosovo chronicles, Part Two. rastko.rs