Karpati

Izvor: Wikipedia
Karpati
Dolina5.jpg
Karpati u Poljskoj
Visina Gerlachovský štít 2655 m m
Ostali vrhovi Moldoveanu (2544m),
Lokacija
Država Slovačka, Češka, Austrija, Mađarska, Poljska,

Ukrajina, Rumunjska, Srbija.

Najbliža mjesta Banská Bystrica, Braşov, Ostrava, Žilina, Miskolc

Karpati (češki, slovački i poljski Karpaty, ukrajinski Карпати, rum. Carpaţii), su planine u srednjoj Evropi. Pružaju se na dužini od 1.500 km (širina preko 300 km), kao veliki luk od Bratislave preko teritorije Češke, Slovačke, Poljske, Ukrajine i Rumunije do istočne Srbije.

Najviši vrh Gerlahovka (Gerlahovski štit) 2655 m, nalazi se na Visokim Tatrima u Slovačkoj. Karpati se dele na Zapadne Karpate sa Beskidima i visokim Tatrima, zatim na Šumovite, Istočne i Južne Karpate ili transilvanske Alpe, najviši vrh Moldoveanu 2543m. Važna rečna izvorišta su reke Tisa, Visla, Odra, Dnjestar, Prut, Moriš i dr...

Klima Karpata je kontinetalna i planinska. Šume su pretežno bukove, u višim predelima četinarske. Ima dosta pašnjaka, a razvijeno je i stočarstvo. Od divljih životinja nastanjuju ih medved, vuk, divlja mačka. Veliko rudno bogatstvo: nafta, gas (najviše u Rumuniji, južno od Transilvanskih Alpa), gvožđe, ugalj, zlato, srebro, bakar, olovo, cink, volfram, so i dr.

Karpati su mlade ulančane planine. Nastali su tokom alpske orogeneze u kasnom mezozoiku i tercijaru (od 250 milijuna godina). Alpska orogeneza je proces nastanka mladih planina (alpsko-himalajski planinski sistem) kao posljedica kolizije euroazijske i afričke, te euroazijske i indijsko-australske litosferne ploče. Karpati su oblikovali luk i sa sjevera i istoka okružuju Panonsku nizinu. Dijele se na Zapadne, Istočne i Južne Karpate. Prema jugu se nastavljaju na Staru planinu u Bugarskoj.

Zapadni Karpati[uredi - уреди]

Zapadni Karpati su najviši sjeverozapadni dio Karpata. Veći dio je unutar Slovačke, a manji u okolnim državama Poljskoj i Mađarskoj. Najvažnije planine unutar planinskog lanca Karpata u Slovačkoj su Tatre, u Poljskoj Beskidi a u Mađarskoj Mátra. U Češkoj u Karpate spada Češko-slovačko visočje uz granicu Češke i Slovačke. Najviši vrh Tatri je Gerlachovský štít, ujedno i najviši vrh cijelih Karpata. Iznad glavnog slovačkog grada Bratislave se protežu Mali Karpati. U Zapadnim Karpatima su značajna skijališta. Najveći gradovi unutar Karpata u Slovačkoj su Banská Bystrica, Košice, Prešov i Žilina, u Češkoj su Ostrava (oko nje ima mnogo nalazišta ugljena) i Zlín, u Poljskoj su Bielsko-Biała, Nowy Sącz i Zakopane, a u Mađarskoj Miskolc.

Istočni Karpati[uredi - уреди]

U istočnom dijelu Slovačke i Poljske planinski lanac Karpata zaokreće prema jugu. Tamo počinju Istočni Karpati koji se protežu kroz krajnji zapadni dio Ukrajine (tamo se nazivaju Šumoviti Karpati) i istočni dio Rumunjske gdje čine granicu povijesnih pokrajina Transilvanije i Moldavije. U Rumunjskoj je poznati kanjon Bicaz. Na Istočnim Karpatima postoje ugasli vulkani i vulkanske stijene. U jednom ugaslom vulkanu u Rumunjskoj postoji kratersko jezero Sveta Ana. Značajno je planinsko ljetovalište Băile Tuşnad. Najveći gradovi na Istočnim Karpatima u Ukrajini su Mukačevo, Užgorod i Černivci, a u Rumunjskoj Piatra Neamţ, Sighetu Marmaţiei i Suceava.

Južni Karpati[uredi - уреди]

Južni Karpati se protežu kroz Rumunjsku i istočnu Srbiju. U Rumunjskoj se Južni Karpati još nazivaju Transilvanijske Alpe, te čine granicu povijesnih pokrajina Vlaške i Transilvanije. Najviši vrh Južnih Karpata je Moldoveanu. U Rumunjskoj oko grada Ploieşti postoje značajna nalazišta nafte (jedno od najvećih nalazišta nafte na europskom kopnu). Rijeka Dunav se probija kroz Karpate između Rumunjske i Srbije i čini Đerdapsku klisuru. U Srbiji oko grada Bora postoje značajna nalazišta ruda. Karpati završavaju u istočnoj Srbiji, ali se lanac mladih planina nastavlja prema Bugarskoj gdje čini Staru planinu (planinu Balkan). Najveći gradovi u Južnim Karpatima u Rumunjskoj su Braşov, Drobeta-Turnu Severin, Petroşani, Ploieşti, Rešica (Reşiţa) i Sibiu, a u Srbiji Bor i Vršac.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]