Černivci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Černivci
Чернівці
Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola
Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola
Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola
Zastava Černivckog
Zastava
Grb Černivckog
Grb
Koordinate: 48°18′N 25°56′E / 48.300°N 25.933°E / 48.300; 25.933
Država  Ukrajina
Oblast Černivecka oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Vitalij Mihajlišin
Površina
 - Ukupna 153 km²
Visina 248
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 258 842 [1]
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 58000
Pozivni broj +380 372
Službene stranice
www:chernivtsy.eu
Karta
Černivci na mapi Ukraine
Černivci
Černivci

Černivci (ukrajinski: Чернівці, ruski: Черновцы, njemački: Czernowitz, rumunjski: Cernăuți) je glavni i najveći grad Černivecke oblasti od 258 842 stanovnika.[1] na zapadu Ukrajine.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Černivci leži na jugozapadu Ukrajine, u gornjem toku rijeke Prut, na obroncima planinskog masiva Karpati.[2] Historijski centar grada rasprostro u duljinu od nekih 11 km duž desne obale Pruta, a nova predgrađa se grade na lijevoj obali.

Teatarski trg

Historija[uredi | uredi kod]

Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz 1408. u kom se navodi kao jedan od gradova Moldavije i prijestolnica Bukovine.[2] Od 16. vijeka gradom vladaju Osmanlije, a nakon 1774. Austrija. Nakon Prvog svjetskog rata podpada pod Rumunjsku, a od 1940. grad zauzimaju jedinice sovjetske Crvene Armije.[2] Uz prekid za vrijeme Drugog svjetskog rata kad je ponovno pod Rumunjskom.

Za vrijeme Austro-Ugarske Černivci je bio multikulturalan grad u kom su živjeli Ukrajinci, Rumunji, Nijemci, Armenci i Židovi.[2] Danas u gradu prevladavaju Ukrajinci, ali ima i značajna manjinska grupa Rumunja i Rusa.[2]

Obrazovanje i kultura[uredi | uredi kod]

Černivci su grad brojnih obrazovnih institucija, Univerzitet u Černivcima osnovan još 1875. i medicinski institut.[2] Grad ima i brojne kulturne institucije, teatre i filharmoniju.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Od 2011. Černivci je na UNESCOvoj Listi mjesta svjetske baštine u Evropi jer je tad bivša Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola (danas zgrada univerziteta Jurij Fedkovič) upisana u registar Svjetske baštine.

Privreda[uredi | uredi kod]

Černivci je odavna bio važan trgovački centar, ali je svoj procvat doživio na početku 20. vijeka, kao važno željezničko čvorište, mjesto gdje se ukrštaju pruge za Lavov, Ternopilj, Moldaviju i Rumunjsku. Istovremeno se razvio i kao industrijski centar, sa tvornicama lakih strojeva, tekstila, prehrambenih proizvoda (šećerana i meso) i pilanama.[2]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Ukaraine: Čėrnivcy / Чернівці” (engleski). City population. Pristupljeno 02. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Chernivtsi (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 02. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]