Nadbiskup
Nadbiskup (grčki: αρχεπίσκοπος, od grčki: arché — prvi + grčki: episkopos — nadzornik) je biskupski čin u Rimokatoličkoj crkvi.
U Pravoslavnoj crkvi postoji čin arhiepiskopa.
Sadržaj/Садржај |
Jurisdikcija [uredi - уреди]
Nadbiskup se nalazi na čelu nadbiskupije. Biskupija se naziva nadbiskupijom kad je riječ o središtu jedne crkvene pokrajine — metropolije — ili kad je riječ o istorijskoj biskupiji. Nadbiskup na čelu metropolije je ujedno i metropolit. Iz istorijskih razloga postoji i izuzetak od pravila da je metropolit uvijek nadbiskup, naime rimski biskup — papa — nije nadbiskup, iako je metropolit. Nadbiskup se od biskupa razlikuje čašću, ali ne i svetim redom: razlika između njih nije sakramentalna, nego funkcionalna. Zato biskup, kada postaje nadbiskup, ne mora primiti novi sakrament.
Vrste [uredi - уреди]
U Rimokatoličkoj crkvi postoje i nadbiskupi koji nisu metropoliti. Tri su vrste takvih nadbiskupa:
- titularni nadbiskupi — nadbiskupi ugašenih nadbiskupija čiji naslov nose. Takvi nadbiskupi često djeluju u Rimskoj kuriji ili kao nunciji;
- nadbiskupi u biskupijama koje nose naziv nadbiskupije, premda nisu sjedište metropolije. Npr. nadbiskup Strazbura je je neposredno podređen papi, a nadbiskup Avinjona je sufragan marsejskog nadbiskupa. U Hrvatskoj je u takvom položaju Zadarska nadbiskupija koja je neposredno podređena papi;
- biskupi koji dobiju titulu nadbiskupa -{ad personam}-, a da njihova biskupija ne postane nadbiskupijom. U tom slučaju, titula nadbiskupa ostaje vezana za osobu, kao počasna titula.
Nadbiskupi [uredi - уреди]
Neki od današnjih nadbiskupa na prostoru bivše SFRJ:
- Nadbiskup beogradski Stanislav Hočevar;
- Nadbiskup sarajevski Vinko Puljić;
- Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić;
- Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barašić;
- Nadbiskup riječki Ivan Devčić;
- Nadbiskup đakovačko-osječki Marin Srakić.
- Nadbiskup zadarski Želimir Puljić.
