Stanislav Hočevar
| Stanislav Hočevar | |
|---|---|
| Crkva | Rimokatolička crkva |
| Provincija | Beogradska nadbiskupija |
| Izabran | 25. mart 2000. |
| Postavljen | 31. mart 2001. |
| Prethodnik | Franc Perko |
| Ostale funkcije | inspektor Ljubljanske inspektorije (1988 - 2000) |
| Osobni/lični detalji | |
| Ime po rođenju | Stanislav Hočevar |
| Rođenje | 12. novembar 1945. Jelendol (Novo Mesto, Slovenija) |
| Alma mater | Bogoslovski fakultet Univerziteta u Ljubljani |
Stanislav Hočevar (Jelendol, NR Slovenija, SFRJ, 12. novembar 1945) je beogradski metropolit i nadbiskup.
Sadržaj/Садржај |
Biografija[uredi - уреди]
Monsinjor Stanislav Hočevar rođen je 12. novembra 1945. godine u selu Jelendol, župa i opština Škocjan kod Novog Mesta, na području nadbiskupije Ljubljana, Slovenija. Po završenoj osnovnoj školi u Škocjanu 1960. godine pridružio se Don Boskovim salezijancima. Gimnaziju je pohađao u Križevcima i u Rijeci, a potom je stupio u novicijat salezijanaca. Vojsku je služio u Skoplju 1966/67. Zatim je bio vaspitač u novicijatu u Želimlju kod Ljubljane. Teologiju je studirao na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Postao je sveštenik 29. juna 1973. godine.
Magistrirao je na Teološkom fakultetu u Ljubljani 1979. godine s tezom iz teologije: „Lični greh u današnjoj hamartologiji.“ (slov. „Osebni greh v današnji hamartologiji“). Od 1973. godine bio je vaspitač u malom sjemeništu u Želimlju, a od 1979. upravnik te salezijanske ustanove.
Grb[uredi - уреди]
U biskupskom grbu mons. Stanislava Hočevara su likovi zvezde i harfe. Zvezda označava transcendentalnu dimenziju ljudskog života, zato označuje i Crkvu i Bogorodicu; harfa je instrument koji govori o zajedništvu, te sa simboličnim brojem sedam i o sakramentima Crkve. Tim simbolima označava se svetlost i nada koju donosi hrišćanstvo. Boje na pozadini grba su tipične slovenske boje.
Moto biskupske službe je: lat: Servite Domino in laetitia (prevod: Služite Gospodu s radošću).
Književnost[uredi - уреди]
Uz odgovorne dužnosti našao je vremena i za pisanje. Godine 1978. izašla je njegova knjižica -{„Peter s Poljske“}-, godine 1983. -{„Odpri srce“}-, 1988. godine čitanja za majsku pobožnost „-{Veliko znamenje}-“ a 1998. bio je urednik knjige „-{Leta velikega dozorevanja}-“ o svim nasilno umrlim žrtvama Drugog svetskog rata u domaćoj župi Škocjan kod Novog Mesta.
U godini 1999. za vreme bombardovanja Jugoslavije je pokrenuo inicijativu „-{Mir tebi, Balkan}-“ i u istoj godini uspešnu fondaciju za pomoć porodicama sa više dece pod imenom „-{Anin sklad}-“.
Funkcije u Katoličkoj crkvi[uredi - уреди]
Dve godine (1982—84) bio je zamenik salezijanskog provincijala u Sloveniji. Zatim je bio četiri godine bio upravnik internata za srednjoškolce — Modestovog doma u Celovcu (Klagenfurt) u Austriji. Godine 1988. bio je prvi put izabran za provincijala salezijanaca u Sloveniji, a od 1994. do 2000. obavlja drugi mandat te iste službe. Učestvovao je na četiri generalna kapitula salezijanaca u Rimu. Dva mandata je bio predsednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Slovenije, i zatim dve godine generalni sekretar iste konferencije.
Na svetkovinu Gospodnjeg navještenja, 25. marta 2000. godine papa Jovan Pavle II imenovao ga je za nadbiskupa koadjutora u Beogradu. Biskupsko ređenje primio je 24. maja 2000. u crkvi Marije Pomoćnice na Rakovniku u Ljubljani. U Beograd dolazi za Duhove 2000.
Na plenarnoj sednici Biskupske konferencije Jugoslavije u jeseni 2000. prima dužnosti referenta za katehezu i mlade, za redovnički život te postaje predsednik biskupske komisije za Karitas.
Dana 31. marta 2001. godine papa Jovan Pavle II, prihvata molbu za razrešenje dosadašnjeg beogradskog nadbiskupa dr Franca Perka i tim istim mons. Stanislav Hočevar preuzima službu beogradskog nadbiskupa i metropolita.
Dana 16. aprila 2001. izabran je za predsednika Biskupske konferencije SR Jugoslavije u kojoj obavlja i druge funkcije.
Spoljašnje veze[uredi - уреди]
- Radio Vatikan: Msg. Stanislav Hočevar o začetku postopka za beatifikacijo božjega služabnika Andreja Majcena slovenački jezik.
Galerija slika[uredi - уреди]
-
Nadbiskup i metropolit Hočevar pokazuje sliku svoju i svojih preteča Franca Perka te Alojzija Turka u Beogradu.
-
Nadbiskupijska rezidencija u Beogradu, gde je bila z vreme Austro-Ugarske njihova ambasada, sada temeljito obnovljena.
-
Nadbiskupijska rezidencija u Beogradu, sa gostima iz Slovenije 2010, koje rado prima nadbiskup.
-
Celje Bertone 24.jpg
Kardinal Tarcisio Bertone sa biskupima na celjskom stadionu pre proglašavanja blaženim Lojzeta Grozdeta. Među njima je i Stanislav Hočevar.