The Simpsons

Izvor: Wikipedia
Simpsoni
The Simpsons
Format animirani/komedija
Trajanje 21 - 23 minute
Autor(i) Matt Groening
Razvoj James L. Brooks
Matt Groening
Sam Simon
Izvršni producent(i) Al Jean
James L. Brooks
Matt Groening
Sam Simon
Glume Dan Castellaneta
Julie Kavner
Nancy Cartwright
Yeardley Smith
Hank Azaria
Harry Shearer
Marcia Wallace
Pamela Hayden
Tress MacNeille
Maggie Roswell
Russi Taylor
Marcia Mitzman Gaven
Država porijekla Sjedinjene Američke Države SAD
Jezik engleski
TV kuća FOX
Emitiranje 17. decembar 1989.–
Broj epizoda 552 (trenutno)
U Bosni i Hercegovini NTV Hayat
Članak o seriji na IMDb-u

Simpsoni, Simpsonovi i Obitelj Simpson (eng. The Simpsons) su animirana TV serija, dobitnik Emmyja koju je stvorio Matt Groening, također i autor animirane TV serije Futurama, za TV kuću Fox Network. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom showa Tracey Ullman.

Serija je satirička parodija američkog načina života. Prikazuje cjelovitu američku kulturu i društvo, a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na popularnu kulturu. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik "d'oh!" može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su South Park i Family Guy. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike.

Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV serija.[1] Od njihovog prvog prikazivanja 17. decembra 1989. emitirano je 552 epizode kroz 25 sezona. 2013. godine najavljena je i 26 sezona serije koja će se u SAD-u emitirati tokom 2014. i 2015. U produkciji postoji i cjelovečernji animirani film koji se prikazivao 27. jula 2007.[2]

Nastanak[uredi - уреди]

Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda Jamesa L. Brooksa. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu Life in Hell. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime "Bart" zato što je to anagram engleske riječi "brat" (derište).[3]

Porodica Simpson prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, "Good Night", emitirana 19. aprila 1987.[4] Porodica je bila prilično "grubo" nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.[5]

1989. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je "Simpsons Roasting on an Open Fire" umjesto planirane prve epizode "Neka začarana večer". Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak trideset najgledanijih serija u sezoni.[6] nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledatelja. [7] Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV kuće.[8]

Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog Barta Simpsona, buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. George H. W. Bush jednom je prilikom rekao: "Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson."[9] Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova SAD-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde dolara. [9]

O seriji[uredi - уреди]

Teme[uredi - уреди]

Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. Klaun Krusty omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i Rupert Murdoch, čije korporativno carstvo uključuje i TV kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV kuće Fox postala stalna šala u seriji.

Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: George H. W. Bush, prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi "Two Bad Neighbors", Al Gore ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a Ujedinjeni narodi često su prikazivani kao nekompetentna organizacija.

Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života.

Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi "Homerova fobija", Homer pobjeđuje homofobiju i sprijateljuje se s homoseksualcem, a u epizodi "Ima nešto u ženidbi" promiče prihvaćanje gay brakova. Lisa Simpson, najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal.

Radnja[uredi - уреди]

Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili skupina likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični.

Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi "Hurricane Neddy", cijeli se uvodni dio bavi uraganom koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma Twister; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom.

Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu Noći vještica, ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni.

Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: Homer dobiva novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; Marge pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; Bart uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; Lisa prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson.

Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: "Simpsoni sada idu (gdje već idu)!" Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve kontinente osim Antarktike.

Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi "Sunday, Cruddy Sunday", koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće.

Mjesto i vrijeme radnje[uredi - уреди]

Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu Springfieldu. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to "traganje" autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući "dokaze". Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s Portlandom u Oregonu, gradom u kojem je on odrastao[10], a ime "Springfield" izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okolice veoma je "prilagodljiv" pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu.

Vrijeme radnje smješteno je u vječne '90e, iako se kulturne reference mijenjaju kako vrijeme prolazi , u Simpsonima niko ne stari i ništa se ne mijenja. Sve ono što se dogodilo u nekoj epizodi do kraja iste mora biti sređeno kako bi se održao status quo.

Likovi[uredi - уреди]

Homer Jay Simpson, Bart Simpson, Marge (Bouvier) Simpson, Lisa Simpson, Maggie Simpson, Montgomery Burns, Milhouse Van Houten, Luan Van Houten, Nelson Muntz, Ned Flanders, Nahasapimapetilon Apu, Krusty de Clown, Abraham Simpson, Ralph Wiggum, Barney Gumble, Moe Szyslak, Seymour Skinner, Patty i Selma Bouvier, Waylon Smithers, Edna Krabapel, domar Willie, Troy Maklur, Hans Krticman, Martin Prins, Clancy Wiggum, grappig boek, Joe Quimby, Kent Brockman, Timothy Lovejoy, Julius Hibbert, Carl Carlson, Leny Lenard

Glavni likovi[uredi - уреди]


Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati saksofon. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode.

Sporedni likovi[uredi - уреди]


U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda.

Produkcija[uredi - уреди]

Izvršni producenti[uredi - уреди]

Popis show runnera Simpsona po sezonama:

Al Džin (levo) је trenutno producent Simpsonovih. Dejvid Mirkin (desno) je bio producent petog i šestog serijala, a od 1994 radi i kao scenarista.

Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao show runner, osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije show runneri su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone show runner serije je Al Jean.

Glasovi[uredi - уреди]

Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. Dan Castellaneta posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.[11] Julie Kavner daje glas Marge Simpson i njezinim sestrama Patty i Selmi. [12] Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. Nancy Cartwright daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.[13] Yeardley Smith, glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.[14] Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako Hank Azaria glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu[15], dok Harry Shearer daje glas gospodinu Burnsu, Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.[16]

Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. "Posebni gosti" koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, Albert Brooks, Phil Hartman, Jon Lovitz, Jane Kaczmarek, Jan Hooks, Joe Mantegna i Kelsey Grammer.

Scenarij[uredi - уреди]

Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.[17] Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su Olimpijske igre ili različita svjetska prvenstva.

Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je George Meyer koji na seriji radi još od njezinih početaka. Dugogodišnji scenarist serije Jon Vitti objašnjava da iako on dobiva zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.[18]

Scenarist s najviše napisanih epizoda je John Swartzwelder koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i Conan O'Brien koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije Late Night s Conanom O'Brienom koja se emitira na NBC-u. Engleski komičar Ricky Gervais jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode, iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer Spike Feresten, scenarist Seinfelda.

Emitiranje[uredi - уреди]

Simpsone u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je Simpsone emitirala TV kuća Hayat.

Zaštitni znakovi[uredi - уреди]

Uvodna špica[uredi - уреди]

Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Skladbu koja se može čuti tokom uvodne špice skladao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za "retro" skladbu.

Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njezinih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu skladbu na svojem saksofonu i nešto se drugo dogodi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje "preživi" proces skraćivanja u nekim dužim epizodama.

Epizode za Noć vještica[uredi - уреди]

Tradicija serije postale su epizode za Noć vještica. Epizodom "Treehouse of Horror" započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastršujućem, znanstveno fantastičnom ili nadnaravnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova.

Gegovi i fraze[uredi - уреди]

U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i "umirovljeni". Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik "D'oh!", "Eeeeeeexcellent..." ("Ooooodlično...") gospodina Burnsa i "Ha-ha!" Nelsona Muntza. Zanimljiv se fenomen dogodio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi "Ay, caramba!" i "Eat my shorts!" ("Pojedi mi gaće!") pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali prozivodi vezani za seriju.

Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku.

Reakcije kritike i postignuća[uredi - уреди]

Nagrade[uredi - уреди]

Simpsoni su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 Emmyja, 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Časopis Time je 1998. u svojem broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. vijeku proglasio Simpsone najboljom televizijskom serijom stoljeća.[19] U istom je broju Bart Simpson stavljen na popis 100 najutjecajnijih ljudi 20. vijeka.[20] Bio je jedini imaginarni lik na popisu.

Duljina prikazivanja[uredi - уреди]

9. februara 1997. Simpsoni su epizodom "The Itchy & Scratchy & Poochie Show" postali najduže emitirana animirana TV serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu Kremenkove. 2004. postali su i najdulje emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju Avanture Ozzieja i Harriet (1952. - 1966.)[1] U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko od Simpsona preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda[21] U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovno prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a Simpsoni su do kraja prikazivanja sedamnaeste sezone "skupili" 378 epizoda.

2007. Simpsoni će obilježiti 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007. - 2008.) Simpsonima će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV seriju Gunsmoke koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupni broj epizoda Gunsmokea je 635, mnogo manje od broja epizoda Simpsona.

Simpsoni drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki spinoff. Imaju najdulje nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna "špica" svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna glazba nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova.

I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei kao što su Dragon Ball, Doraemon i Pokémoni imaju više epizoda od Simpsona.

Film[uredi - уреди]

Glavni članak: The Simpsons Movie

O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu "Kamp Krusty" prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju igranog filma o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga 20th Century Fox, Gracie Films i Film Roman, a trebao bi početi s prikazivanjem 27. srpnja 2007.[2] Film će biti produciran uz seriju, unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije.i tako ce ostati.

Izvori[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]

Likovi iz Simpsonovih
Porodica Simpson i rođaci
Homer SimpsonMardž SimpsonBart SimpsonLisa SimpsonMegi SimpsonDeda Mrazov mali pomoćnikGrudva IIAbraham SimpsonPati i Selma BuvijeMona Simpson
Građani Springfilda
Džasper BirdliProdavac stripovaMod FlandersNed FlandersProfesor FrinkGil GandersonBarni GamblDoktor HibertLajonel HacTimoti LavdžojKapetan MakalisterHans MolmanBliding Gams MerfiApu NahasapimapetilonGradonačelnik Džo KvimbiDoktor RivijeraAgnes SkinerKlitus SpaklerTinejdžer piskavog glasaDisko StuMo SizlakKirk Van HautenLuan Van HautenPolicajac Vigam
Učenici i osoblje osnovne škole u Springfildu
UčeniciOsoblje školeDirektor ČalmersKuvarica DorisRod i Tod FlandersDžimbo DžounsKerniEdna KrabapelOto MenNelson MancMartin PrinsSimor SkinerMalhaus Van HautonRalf VigamVili
Medijske ličnosti
Iči i SkrečiKent BrokmanBamblbi MenDafmenKlovn KrastiTroj MaklurRodžer MajersRadioaktivni čovekPomoćnik MelRajner Vulfkasl
Nuklearna elektrana Springfilda Negativci
Montgomeri BernsKarl KarlsonFrenk GrajmsLeni LeonardVejlon SmitersTrepko SnejkKang i KodosPomoćnik BobSpringfildska mafijaDebeli Toni
Ostali Porodice
Ostali likoviIzmišljeni likoviJedno pojavljivanjeŽivotinjeGostujuće zvezde SimpsonoviBuvijeovi