Antikomunizam

Izvor: Wikipedia
Prekrižen srp i čekić, jedan od antikomunističkih simbola
Nacistički propagandni prikaz sveta nereda i razvrata ako bi pobedio komunizam.

Antikomunizam je zajednički naziv za ideologije, grupe, organizacije ili pojedince koje karakterizira suprotstavljanje komunizmu, bilo kao ideologiji bilo kao političkoj praksi. Iako sam izraz komunizam ima relativno dugu historiju, antikomunizam se prvestveno odnosi na protivljenje marksizmu-lenjinizmu, odnosno na oblike komunizma koji od njega vode porijeklo. Počeo se koristiti od 1918. kada je tadašnja Ruska socijaldemokratska radnička partija (boljševika) promijenila ime u Ruska komunistička partija.

Za antikomunizam je karakteristično da njegovi predstavnici obično dolaze sa desne strane političkog spektra, što može uključivati širok raspon političkih ideologija, od radikalnih fašista, preko relativno umjerenih zagovornika konzervativnih i liberalnih ideja, pa sve do sljedbenika socijaldemokracije. S obzirom da komunizam ima neprijateljski stav prema religiji, većina vjerskih fundamentalista su antikomunisti; zbog komunističkog inzistiranja na republikanstvu antikomunizam također predstavlja karakteristiku monarhista; ovisno o okolnostima, antikomunisti mogu biti i nacionalisti. Antikomunizam, iako prilično rijetko, može dolaziti i sa lijeve strane političkog spektra, a za što kao primjer mogu poslužiti anarhisti.

Antikomunizam je nakon stvaranja prve komunističke države - SSSR-a - predstavljao jedan od temelja kako vanjske, tako i unutrašnje politike mnogih država, a što se često odražavalo kako kroz oružane sukobe, odnosno unutrašnju represiju koja je kao cilj ili opravdanje imala suzbijanje komunizma. To je svoj vrhunac doseglo u hladnom ratu, kada je antikomunizam predstavljao neslužbenu ideologiju zapadnog svijeta, odnosno u shvaćanju da se komunizam mora zaustaviti i poraziti čak i po cijenu nuklearne apokalipse. Završetkom hladnog rata, odnosno propašću najjače komunističke države i transformacijom vodećih komunističkih partija u Evropi u "reformirane", odnosno socijaldemokatske stranke, antikomunizam je uglavnom izgubio na svojoj relevantnosti; izuzetak predstavljaju SAD kao i pojedine države Azije ili Latinske Amerike koje se graniče sa preostalim komunističkim državama.

Wikicitati „Antikomunizam živi od neoprostivih neuspeha ne samo sovjetskog realsocijalizma, nego i od našeg socijalizma sa ljudskim licem koji, iako nesavršen, nikada nije bio nalik sovjetskom uzoru. Nije bio demokratski, bio je autoritaran, ali nije bio ni tamnica naroda, pa čak ni tamnica građana. Nije čudo što se i danas nemali broj ljudi seća tog vremena bez mržnje.[1]

Izvori[uredi - уреди]

Vidi također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]