Monarhizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Monarhizam je politička ideologija koja zagovara monarhiju kao društveno uređenje neke države. Sljedbenici te ideologije se nazivaju monarhisti, te se zalažu kako za očuvanje postojećih monarhija, tako i uvođenje, odnosno obnovu monarhije u sadašnjim republikama. Monarhizam u tom smislu predstavlja suprotnost republikanizmu.

Monarhizam je širi pojam od rojalizma, s obzirom da označava pojedince, pokrete i organizacije koji se zalažu za monarhiju u načelu, odnosno nije im toliko važno koji bi pojedini monarh ili vladajuća dinastija trebala biti poglavar neke države. Monarhizam stoga može sadržavati širok raspon političkih ideja, od zalaganja za apsolutnu monarhiju i teokraciju (kada npr. osoba monarha sadržava i religijske funkcije, odnosno država promovira vladarski kult) do zalaganja za demokratsku ustavnu parlamentarnu monarhiju. Monarhisti često mogu biti podijeljeni na različite, međusobno posvađane i nepomirljive frakcije, obično vezane uz suparničke vladajuće kuće, ali i suprotstavljene ideologije. Kao jedan od primjera može poslužiti Francuska kroz najveći dio 19. vijeka, kada su francuskom politikom dominirale tri monarhističke grupacije - reakcionarni i konzervativni legitimisti; umjereni orleanisti te radikalni/liberalni bonapartisti.

Monarhizam se tradicionalno smatra relativno novijom ideologijom, odnosno prije svega konzervativnom reakcijom na liberalne i radikalne republikanske pokrete koji su se javili u Evropi i zapadnom svijetu u Novom vijeku i potakli tzv. građanske revolucije. Međutim, ideje koje bi se mogle nazvati monarhijskim se mogu pronaći daleko ranije, odnosno u Starom vijeku, kada se klasični svijet na Mediteranu uglavnom sastojao od gradova-država koji su po svom uređenju bile oligarhijske republike. Neki od tadašnjih mislilaca su, nezadovoljni endemskim nasiljem i političkom nestabilnošću karakterističnom za taj poredak, promovirali upravo monarhiju kao idealno uređenje.

U vrijeme građanskih revolucija monarhizam se uglavnom temeljio na religijskim argumentima, odnosno doktrini o božanskom pravu kraljeva. Tek kasnije se uobličila pragmatična ideja o monarhiji kao općedruštveno korisnoj instituciji koja kroz "predvidljivu" i stalnu funkciju nasljednog monarha društvu i državi pruža stabilnost, odnosno simbol oko koga se mogu okupiti klasno, etnički ili religijski heterogena društva koja inače ne bi mogla prihvatiti nijednog drugog državnog poglavara ili poredak. Takvi se argumenti najčešće vezuju uz suvremene evropske ustavne monarhije, odnosno Španiju gdje se kralju Juanu Carlosu I pripisuju zasluge za uvođenje, odnosno očuvanje krhkog demokratskog poretka krajem 1970-ih i početkom 1980-ih. Monarhizam se također ponekad vezuje i uz nacionalističku ideologiju, odnosno zamisao prema kojoj upravo nasljedni monarh predstavlja simbol državnopravnog kontinuiteta, odnosno nacionalnog identiteta koji bi trebao dati legitimitet nacionalnoj državi.

Na prostoru bivše Jugoslavije djeluje nekoliko monarhističkih političkih stranaka. U Srbiji djeluje Srpski pokret obnove, a u Hrvatskoj Domovinska građanska stranka.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]