Joan Baez

Izvor: Wikipedia
Joan Baez
Joan baez01.jpg
Rodno ime Joan Chandos Baez
Rođen/a 9. siječnja 1941.
Mjesto rođenja Staten Island, New York , SAD
Žanr/ovi folk, Roots Rock, Americana, pop, rock, gospel, country, akustična
Instrument vokal, gitara, glasovir, ukulele, djembe
Djelatno razdoblje 1958. - danas
Producentska kuća Vanguard (1960.-1971.)
A&M (1972.-1977.)
Portrait/CBS (1977.-1981.)
Gold Castle (1987.-1991.)
Virgin (1991.-1993.)
Guardian (1995.-2002.)
Koch (2003.-danas)
Angažman Bob Dylan, Paul Simon, Pete Seeger, Odetta, Dar Williams, Janis Ian, Mary Chapin Carpenter, Mimi Farina, Jackson Browne, Judy Collins, The Indigo Girls, Donovan i The Grateful Dead
Web-stranica joan baez.com
Joan Baez i Bob Dylan 1963.

Joan Baez (Staten Island, New York , 9. siječnja 1941.) je američka folk-pjevačica i aktivistica, poznata kao jedna od najvećih zvijezda preporoda američke folk glazbe kao i po društvenoj angažiranosti svojih pjesama, zbog čega se smatra jednom od pop ikona 1960-ih.

Rodila se kao kćer Alberta Baeza, američkog fizičara meksičkog porijekla, i Joan Bridge Baez. Porodica joj je ispovijedala kvekersku vjeru koja će bitno utjecati na Baezin svjetonazor. Za folk muziku se počela interesirati kada je sa 8 godina bila na koncertu Petea Seegera. Profesionalno je počela nastupati 1959. godine, a prvi album snimila 1960. Zbog toga što je nosila dugu, neočešljanu kosu i casual odjeću, te namjerno odbacivala svaku trunku glamoura, stekla je brojne poklonike među antiestablishmentskom publikom, pogotovo omladinom koja će se prikloniti kontrakulturi 1960-ih.

Godine 1963. je izvela pjesmu We Shall Overcome na maršu na Washington koji je organizirao Martin Luther King. Sudjelovala je na znamenitom koncertu u Woodstocku kao i nizu protestnih akcija protiv vijetnamskog rata, uključujući posjet Hanoju u tadašnjem Sjevernom Vijetnamu krajem 1972. godine, kada je donijela poštu zarobljenim američkim pilotima. 1970-ih je postala jedan od osnivača američkog ogranka organizacije Amnesty International; nastupala je prilikom niza protestnih skupova s ciljem zaustavljanja rata u Iraku, prava LGBT osoba i ukidanja smrtne kazne. Godine 2008. je javno podržala predsjedničku kandidaturu Baracka Obame.

Godine 1993. je u organizaciji Sorosove zaklade posjetila Sarajevo koje se nalazilo pod opsadom bosanskosrpskih snaga i bila prvi važniji zapadni muzičar koji je tamo održao koncert.

Od 1961. do 1965. je održavala ljubavnu vezu s folk-muzičarom Bobom Dylanom, a čiji je kraj, između ostalog, prikazan u znamenitom dokumentarcu Don't Look Back. 1967. se upoznala za antiratnog aktivista Davida Harrisa za koga se vjenčala, i s kojim je imala sina Gabriela. Brak se raspao 1973. Kasnije je neko vrijeme održavala vezu sa poduzetnikom Steveom Jobsom, osnivačem Applea.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: