Bitka za Šabac 1941.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka za Šabac
Segment Ustanak u Srbiji 1941.

Nastupanje 342. divizije Vermahta ka Šapcu
Datum 22. septembra - 24. septembar 1941.
Lokacija Šabac, okupirana Srbija
Ishod
Pobeda nemačkog Vermahta
Sukobljene strane
Četnici
Partizani
Wehrmacht
Snage NDH
Komandanti i vođe
Nebojša Jerković
Dragoslav Račić
Angažirane jedinice
Cerski četnički odred i Mačvanski partizanski odred posadne nemačke trupe, a od 24. septembra 342. nemačka divizija ojačana snagama NDH
Žrtve i gubici
Oko 1000 civila streljano u znak odmazde (vidi: Krvavi marš)

Bitka za Šabac je bila zajednička četničko-partizanska borba protiv nemačkih okupatora za oslobođenje Šapca tokom ustanka u Srbiji 1941. godine.

Bitka se završila porazom ustanika, nakon angažovanja 342. divizije Vermahta iz Francuske. Mačvanski partizanski odred je posle neuspele opsade Šapca spao na polovinu boraca.[1]

Nastup 342. divizije u borbama za Šabac označio je početak velike nemačke ofanzive na ustaničku teritoriju.

Dogovor partizana i četnika[uredi | uredi kod]

Pre bitke, Nebojša Jerković, komandant Mačvanskog partizanskog odreda, došao je kod kapetana Dragoslava Račića, komandanta Cerskog korpusa, radi dogovora o napadu na Šabac:

Račić je pokušao da ga ubedi da bi takav napad bio preuranjen. Partizani su i posle toga insistirali da se ide na Šabac. Nije prošla ni nedelja dana, a Nebojša Jerković se ponovo sa užom pratnjom pojavio kod Račića. Ovom prilikom komunisti su prosto iznudili od Račića pristanak, govoreći mu da ako on opet odbije, onda će oni sami ići u napad, i istovremeno će reći narodu da su četnici odustali od dalje borbe protiv okupatora. (...) ako komunisti sami pođu na Šabac, njihov ugled bi znatno porastao, makar privremeno, pošto je celi narod Podrinja zaista bio raspoložen za borbu protiv Nemaca.[2]

– Dušan Trbojević iz Cerskog četničkog odreda

Draža Mihailović je kasnije na sastanku sa Nemcima objašnjavao da napad nije izvršen po njegovom naređenju: "Napad na Šabac je delo neposlušnih elemenata."[3]

Ustaničke borbe[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Operacija Mačva

Borbe za Šabac vođene su od 22. septembra do 24. septembra 1941. godine. 24. septembra po podne opkoljenim Nemcima je došla u pomoć 342. nemačka pešadijska divizija, koja razbija ustanički obruč.

Pri dolasku ovih trapa besnele su u Šapcu i oko njega žestoke borbe.[4] Štab II bataljona 750. IR javio je da su Šabac 23. septembra 1941. sa svih strana napali s nekih 1.000 ljudi, borbene grupe već su prodrle u grad i držale jednu fabriku zaposednutu, takođe i električnu centralu.[4] U toku desetočasovne ulične borbe gde je nemačka strana koristila i tenk, napadači su se povukli iz grada. Još iste večeri bataljon 342. divizije ušao je u Šabac.

Nemački zločini[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Krvavi marš

Nemački bataljon je od generala Bemea dobio nalog da narednog dana prepadom uhapsi sve muškarce grada dobi između 14 i 70 godina. Sve stanovnike (i žene), koji su učestvovali u uličnim borbama u Šapcu, treba odmah streljati, isto tako i sve muškarce u čijim stanovima je pronađeno oružje ili municija ili su pokušali da beže. Pohapšeni muškarci da se prebace na hrvatsku teritoriju u koncentracioni logor koji ima da podigne divizija severno od Save. Istovremeno, inženjerski bataljon 342. ID počeo je severno od Šapca izgradnju koncentracionog logora na hrvatskom tlu.[4]

Kada je posle tri dana akcija završena, Hinghoferove trupe su uhapsile 4.459 muških civila.[4] Nemci su posle bitke za Šabac u znak odmazde izvršili ratni zločin prema civilnom stanovništvom, streljavši oko 1.000 građana Šapca i Mačve.[5]

Literatura[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]