1924

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1924.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | 1928. | > | >>

1924. po kalendarima
Gregorijanski 1924. (MCMXXIV)
Ab urbe condita 2677.
Islamski 1342–1343.
Iranski 1302–1303.
Hebrejski 5684–5685.
Bizantski 7432–7433.
Koptski 1640–1641.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1979–1980.
Shaka Samvat 1846–1847.
Kali Yuga 5025–5026.
Kineski
Kontinualno 4560–4561.
60 godina Yang Drvo Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11924.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1924 (MCMXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak.

1924:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Ramsay MacDonald
Drveni Lenjinov mauzolej
  • 27. 1. - Lenjinovo telo položen u mauzolej (drveni do 1930, zatim današnja varijanta). Trocki je odsutan, Staljin mu je poslao telegram sa pogrešnim datumom. Temperatura je bila ispod -30.
  • 28. 1. - Skupština KSHS je primila zakon o francuskom zajmu od 300 miliona franaka, i u pojedinostima.
  • 31. 1. - Drugi svesavezni kongres Sovjeta ratifikovao prvi Ustav SSSR (zamenjen 1936).

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Rijeka 1912
  • 15. 2. - Počinje funkcionisanje velikih oblasnih župana u Hrvatskoj[11] i Slavoniji (u Dalmaciji oblasti uvedene ranije).
  • februar-mart - Tiburcio Carías Andino, koji je prošle godine dobio relativnu većinu na izborima u Hondurasu, započinje sukob sa predsednikom Gutiérrezom koji se želi održati na vlasti, doći će do američke intervencije.
  • 19. 2. - U skupštini KSHS ratifikovan Rimski ugovor sa 123 prema 21.
  • 21. 2. - Major Šćepan Mijušković je pretučen na smrt od žandarma u Nikšiću, kao i njegov rođak Stevan, a pretučeno je i još nekoliko osoba[12] (Milan Kalabić je osuđen za ovo 1930).
  • 22. 2. - Objavljen italijanski dekret o aneksiji Rijeke, koja će biti glavni grad Kvarnerske, tj. Riječke pokrajine (formalno do 1947).
  • 22. 2. - Umerene partije u Nemačkoj osnovale Reichsbanner Schwarz-Rot-Gold ("Crno-crveno-zlatni barjak Rajha") protiv unutrašnje subverzije levog i desnog ekstremizma.
  • 23. 2. - Albanski premijer Ahmet Zogu ozbiljno ranjen u atentatu, nešto kasnije ga zamenjuje tast Shefqet Vërlaci.
  • 24. 2. - Rijeka: vlasti KSHS preuzimaju luku Baroš, Deltu i Bankino,[13][14] sledećih dana su preuzeta i okolna sela.[15]
  • 24. 2. - Francuskinja Alexandra David-Néel stigla inkognito kao prva Evropljanka u Lhasu.
  • 26. 2. - U Minhenu počinje suđenje Adolfu Hitleru, Ludendorffu i još osmorici za Pivnički puč - Hitler koristi proces za propagiranje svoje politike.
  • 29. 2. - Skupština KSHS jednoglasno usvojila konvenciju o slobodnoj zoni u Solunu.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 3. - Katastrofa u Nixon Nitration Works: eksplozija u zgradi za preradu amonijevog nitrata pokreće niz požara koji uništavaju nekoliko kvadratnih kilometara u Nixonu, New Jersey (danas deo Edison, New Jersey).
  • 3. 3. - Atatürkove reforme: ukinut kalifat u Turskoj - zbačen Abdul Medžid II. - čime je uklonjen poslednji ostatak sultanskog političkog sistema.
  • 3. 3. - Površina Beloruske SSR je udvostručena jer je od RSFSR vraćen veći deo Mogiljevske i Vitebske gubernije i deo Smolenske.
  • 5. 3. - Šerif Meke Hussein bin Ali se proglasio za kalifa - većina ga ne priznaje, ubrzo dolazi do sukoba sa Ibn Saudom.
  • 6. 3. - Potpisan sporazum o isporuci jednog dela već poručene robe iz nemačkih reparacija za KSHS.
  • 7. 3. - Formiran opozicioni blok: demokrate (Davidovićeva struja), HRSS, JMO (Spaho) i SLS (Korošec).
  • 7. 3. - Adolfo de la Huerta beži u SAD, njegove pristalice se predaju u Meksiku, pošto je ponuđena amnestija - kraj tromesečnog građanskog rata.
  • 8. 3. - Josip Predavec je predao skupštini punomoćja 20 poslanika HRSS (što se smatra priznanjem skupštine; sa Mačekom je predao još 31 punomoćje 18. 3.).
  • 8. 3. - Tri eksplozije u rudniku kod mesta Castle Gate, Utah, poginuo 171 rudar.
  • 8. 3. - Nikola Tesla izjavio da je usavršio sistem za bežični prenos energije.
  • 12. 3. - Protestni zbor na Beogradskom univerzitetu povodom otpuštanja ili penzionisanja nekih ličnosti, tj. kršenja autonomije univerziteta.
  • 15. 3. - Italijanski kralj proizveo Gabriele d'Annunzija u kneza od Montenevosa (Snežnik).
  • 16. 3. - Svečano proglašena aneksija Rijeke Italiji.
  • 18. 3. - Prikazan film The Thief of Bagdad sa Douglasom Fairbanksom.
  • 20. 3. - Pred Skupštinom je interpelacija Ferada Drage o Dumničkom slučaju (zapaljene kuće petorice kačaka koji su se predali, sa ukućanima).[16]
  • 24. 3. - Nakon što je 15 HRSS-ovaca položilo zakletvu, Nikola Pašić dao ostavku i odmah dobio novi mandat.
  • 25. 3. - Proglašena republika u Grčkoj - Druga Helenska Republika (na referendumu 13. aprila odobrena sa 70%), traje do 1935.
  • 26. 3. - Svetozar Pribićević sa 14 kolega istupio iz demokratskog kluba, zbog Davidovićevog saveza sa HRSS i drugim "federalistima" u opozicionom bloku.
  • 27. 3. - Formirana vlada Pašić-Pribićević (ovaj drugi dobio četiri portfelja i dva podsekretara), koalicija traje do sledeće godine.
  • 29. 3. - "Radićevci" (HRSS) posle više godina dolaze u beogradski parlament (nemaju svi verifikovane mandate) - time vlada "P-P" gubi skupštinsku većinu.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Ludendorff i Hitler
Razgraničenje u Banatu

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 5. - Mihajlo Pupin dobio Pulicerovu nagradu za autobiografsko delo "Od pašnjaka do naučenjaka".
  • 1. 5. - Studentkinja Ljubica Petrović iz Požarevca izvršila samoubistvo u Zagrebu zbog šikaniranja policije.
  • 3. 5. - Inženjer Rudolf Fizir konstruisao prvi jugoslovenski avion.
  • 3. 5. - Bozenhardtov incident: u potrazi za odbeglim zatvorenikom komunistom, berlinska policija upala u sovjetsku trgovačku delegaciju - nađeni dokumenti o vezama SSSR i KPD.
  • 4. 5. - Izbori u Nemačkoj: socijaldemokrati ostaju najveća partija sa 100 mandata (- 2), konzervativna DNVP 95 (+ 24), na četvrtom mestu KPD sa 62 (+ 58), šesti Nacionalsocijalistički slobodarski pokret sa 32 mandata.
Leon Štukelj
  • 4. 5. - 27. 7. - Olimpijada 1924 u Parizu - gimnastičar Leon Štukelj osvojio dve zlatne medalje.
  • 5. 5. - Objavljen proglas HRSS (usvojen 1. 5.) kojim se reafirmira republikanstvo stranke (zabranjen broj "Slobodnog doma" koji ga je objavio).
  • 6. 5. - Majski manifest: VMRO za ujedinjenje cele Makedonije, komunističku Balkansku federaciju i saradnju sa SSSR - razdor u organizaciji.
  • 8. 5. - U Parizu potpisana Klajpedska konvencija: priznat litvanski posed nad Klajpedskom oblašću (bivši Memel).
  • 10. 5. - J. Edgar Hoover postavljen na čelo Istražnog biroa (kasnije Federalni istražni biro, FBI), ostaje na čelu službe do smrti 1972.
  • 12. 5. - U Osijeku počelo suđenje čuvenom razbojniku Jovanu Stanisavljeviću Čarugi[19].
  • 19. 5. - Nakon što je demokrata Ljuba Davidović vratio mandat, kriza završena time što mandat za radnu vladu, u istom sastavu kao do 12. 4., ponovo dobija Nikola Pašić, (zakletva položena 21. 5.).
  • 20. 5. - Umro Bogd han, nominalni vladar Mongolije.
  • 21. 5. - Bogati studenti Leopold i Loeb ubili iz zabave 14-godišnjeg Bobbyja Franksa - ubrzo su uhapšeni.
  • 23 - 31. 5. - XIII kongres SKP(b): potvrđena pobeda Trijumvirata nad Levom opozicijom. Lenjinov testament predstavljen na restriktivan način, njegovo pominjanje tokom sednica zabranjeno.
  • 24. 5. - U SAD potpisan novi Zakon o imigraciji - dodatno ograničeno useljavanje iz južne i istočne Evrope i zabranjeno useljavanje iz Azije. Kvota KSHS je samo 671 osoba, prema 6.426 po zakonu iz 1921. Ovakva politika traje do 1952. (s izuzetkom Kineza od 1943).
  • 25. 5. - Završeni izbori u Francuskoj, pobeda Levog kartela, saveza radikala i socijalista - na vlasti do 1926. pod vladama Herriota, Painlevéa i Brianda.
  • 27. 5. - Nakon što su verifikovani mandati Hrvatske republikanske seljačke stranke, zasedanje skupštine zaključeno do 20. 10. - opozicija negoduje, nazivajući to državnim udarom.
  • 29. 5. - Eskplozije u centralnom pirotehničkom zavodu rumunske vojske u Kotročeniju kod Bukurešta, veliki broj mrtvih, oštećena i kraljevska palata.
  • 30. 5. - Socijalistički političar Giacomo Matteotti otvoreno u italijanskom parlamentu optužuje fašiste za prevaru i nasilje na prošlim izborima.
  • 31. 5. - Kinesko-sovjetski ugovor o uspostavljanju diplomatskih odnosa, sovjetska vlada se odriče privilegija datih carskoj vladi.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Fan Noli
Giacomo Matteotti
  • 10. 6. - Fašisti kidnapovali i ubili socijalističkog lidera Giacoma Matteottija (telo pronađeno tek 16. avgusta).
  • 10. 6. - Albanski pobunjenici zauzeli Tiranu.
  • 13. 6. - Tornado u blizini Budimpešte, procenjene snage F4.
  • 13. 6. - Gaston Doumergue je novi predsednik Francuske (do 1931).
  • 16. 6. - Zvanično otvaranje Kuomintangove Vojne akademije Whampoa kod Kantona, formirane uz pomoć sovjetskih finansija - govor koji je održao Sun Jat-sen postaće reči himne Republike Kine.
  • 23. 6. - U pograničnom incidentu na jugoslovensko-italijanskoj granici kod Uneca poginuo italijanski graničar (orjunaši?).
  • 23. 6. - Američki oficir Russell Maughan uspeo da između zore i mraka preleti od New Yorka do San Francisca.
  • 25. 6. - Velike tuče pravoslavaca i muslimana kod Vasinog hana i Mokrog blizu Sarajeva[20].
  • 30. 6. - J. B. M. Hertzog je novi premijer Južne Afrike (do 1939); poboljšao je stanje belih radnika.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Ljubomir Davidović, premijer KSHS, jul - oktobar 1924.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 1. 9. - U KSHS osnovan Ruski opšte-vojni savez (ROVS), antikomunistička organizacija belih Rusa.
  • 3. 9. - Ruido de sables ("Zveckanje sabljama"): mladi čileanski oficiri protestuju zbog paralize političkog sistema, u kome konzervativni kongres odbija sve mere predsednika Artura Alessandrija
  • 9. 9. - Bitka u Hanapepeu: u okršaju na Havajima poginulo 16 štrajkača Filipinaca zaposlenih na plantažama šećera i četiri policajca.
  • 9. 9. - Počinju Kohatski neredi protiv Hindusa i Sika u Kohatu na severozapadu Britanske Indije - preko 155 mrtvih, mnogo izbeglica; Mahatma Gandhi počinje post 18-tog.
  • 11. 9. - Vojna Septembarska hunta dolazi na vlast u Čileu, nakon što se predsednik Alessandri povukao (hunta oborena sledećeg januara, Alessandri se vraća u martu).
  • 14. 9. - Velika skupština HRSS, pozdravljena Davidovićeva vlada.
  • 15. 9. - U severnoj Kini počinje Drugi Zhili–Fengtianski rat, u novembru pobeđuje Fengtianska klika, podržana od Japanaca.
  • 15 - 18. 9. - Tatarbunarski ustanak na jugu rumunske Besarabije, seljačka buna inspirisana od prosovjetskih komunista.
  • 19. 9. - Prvi probni koncert Radio-telegrafske stanice u beogradskoj Rakovici - početak radio difuzije u Srbiji.
  • ca. 20. 9. - Kralj Aleksandar zahteva da radićevci uđu u vladu pod uslovom da polože zakletvu pred njim i da se s njima prethodno sklopi definitivan sporazum; vladini krugovi bi ostavili takav sporazum nakon ulaska u vladu.
  • 24. 9. - U Beču prikazan kratki film Ballet Mécanique.
  • 25. 9. - Prikazan sovjetski film Aelita.
  • 28. 9. - Američki vojni piloti završili prvu vazdušnu cirkumnavigaciju, obišli su svet za 175 dana, uz 74 stanke.
  • 29. 9. - U Ženevi potpisan Politis–Kalfovljev protokol, kojim se slavofoni u Grčkoj smatraju za Bugare - KSHS protestuje i traži da ovi budu priznati kao Srbi[26].

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Republike SSSR 1924-29

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • 4. 11. - Predsednički izbori u SAD: predsednik Calvin Coolidge (republikanac) ubedljivo pobedio na izborima i dobio sopstveni mandat.
  • 4. 11. - Konzervativac Stanley Baldwin je ponovo premijer UK (do 1929); kancelar eksčekera (blagajne) je Winston Churchill.
  • 4. 11. - Crnokošuljaši se potukli u Rimu sa antifašističkim veteranima, zbog čega se Mussolini mora izvinjavati kasnije tokom meseca.
  • 5. 11. - Poslednji kineski car Pu Yi napustio Zabranjeni grad nakon što je general Feng Yuxiang poništio raniji aranžman.
  • 6. 11. - Nova vlada Pašić-Pribićević.
  • 7. 11.? - Na putu između Bijelog Polja i Šahovića ubijen Boško Bošković, bivši okružni načelnik.
  • 9-10. 11. - Zločin u Šahovićima - Kolašinci, Boškovićevi bratstvenici, svete se za njegovo ubistvo muslimanima u Šahovićima i okolini.
  • 10. 11. - Raspuštena Skupština KSHS, izbori zakazani za 8. 2. 1925, sastanak nove Skupštine za 7. 3.
  • 10. 11. - Turska: Narodna stranka preimenovana u Republikanska narodna stranka (CHP), jedina partija u zemlji do 1945.
  • 12. 11. - "Aventinska secesija": opozicija bojkotuje italijanski parlament kojim dominiraju fašisti.
Messier 31

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1924.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1924. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Politika", 18. jun 1924, str. 5
  2. "Politika", 14. jan. 1924, str. 2
  3. "Politika", 24. jan. 1924, str. 3
  4. Graeme Gill (18 July 2002). The Origins of the Stalinist Political System. Cambridge University Press. str. 141–. ISBN 978-0-521-52936-5. 
  5. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-27. Pristupljeno 2010-06-30. 
  6. "Politika", 13. feb. 1924, str. 4
  7. "Politika", 14. feb. 1924
  8. Izjava vlade - Politika 19. februar 1924[mrtav link], str 1.
  9. „Gjon Bisaku, Shtjefën Kurti & Luigj Gashi...”. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-17. Pristupljeno 2010-06-30. 
  10. "Politika", 14. feb. 1924, str. 1
  11. "Politika", 14. feb. 1924, str. 3
  12. "Politika", 7. mart 1924, str. 5
  13. "Politika", 25. feb. 1924, str. 2
  14. "Politika", 28. feb. 1924
  15. "Politika", 29. feb. 1924
  16. "Politika", 21. mart 1924, str. 3
  17. "Politika", 4. apr. 1924, str. 4
  18. "Politika", 24. april 1924., str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.2015.)
  19. "Politika", 13. maj 1924., str. 4-7. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.1924.) - navedena i neka nedela
  20. "Politika", 28. jun 2924, str. 4. digitalna.nb.rs (pristupljeno 19.10.2015.)
  21. Politika, 17. jul 1924[mrtav link], str. 1.
  22. „TIME - Old, Out”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-27. Pristupljeno 2010-07-04. 
  23. „TIME - Gloom”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-27. Pristupljeno 2010-07-04. 
  24. The Murder of Robert Imbrie (part 2). iranpresswatch.org (pristup. 20.10.2015.)
  25. Politika" javila 16. septembra
  26. Penelope Kissoudi (18 October 2013). The Balkan Games and Balkan Politics in the Interwar Years 1929 – 1939: Politicians in Pursuit of Peace. Routledge. str. 22–. ISBN 978-1-317-96761-3. 
  27. „Out (TIME)”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-27. Pristupljeno 2010-07-07. 
  28. Politika 12. oktobar 1924[mrtav link], str. 1
  29. "Politika", 5. decembar 1924, str. 3-4. digitalna.nb.rs (pristup. 23.10.2015.)
  30. YUGOSLAVIA: Iron Fist Arhivirano 2012-01-27 na Wayback Machine-u, Time magazin, 15. dec. 1924.
  31. "Ex-King Zog of Albania Dies - An Incident Recalled", 10 April 1961. HU OSA 300-8-3-14398
  32. "Politika", 25. decembar 1924, str. 4-5. digitalna.nb.rs (pristup. 23.10.2015.)
  33. "Politika", 3. jul 1924, str 3. digitalna.nb.rs (pristup. 23.10.2015.)
  34. "Politika", 12. mart 1924, str. 3