Kruševac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Kruševac (razvrstavanje).
Kruševac

Kruševac collage.jpg
Kolaž sastavljen od fotografija Kruševca

Zastava Kruševca
Zastava

Grb Kruševca
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Gradonačelnik Jasmina Palurović (SNS)
Pokrajina centralna Srbija
Okrug Rasinski okrug
Stanovništvo
Stanovništvo 57 627[nedostaje referenca]
Aglomeracija 114.331[nedostaje referenca]
Geografija
Koordinate 43°35′00″N 21°19′36″E / 43.583333°N 21.326667°E / 43.583333; 21.326667
Vremenska zona UTC+1, leti UTC+2
Nadmorska visina 137 m
Površina 854 km²
Kruševac na karti Srbije
Kruševac
Kruševac
Kruševac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 37-000
Pozivni broj 037
Registarska oznaka
Veb-strana www.krusevac.rs


Koordinate: 43° 34′ 60" SGŠ, 21° 19′ 36" IGD

Kruševac je grad koji se nalazi u središnjem/južnom delu Srbije, u dolini Zapadnog Pomoravlja, na reci Rasini. Kruševac danas ima oko 68.000 stanovnika[nedostaje referenca] na teritoriji grada i oko 114 hiljada stanovnika[nedostaje referenca] na teritoriji opštine. Opština Kruševac obuhvata 101 naselje. Kruševac je centar Rasinskog okruga. Opština Kruševac zahvata površinu od 854 km².

Poznat je kao srednjovekovna srpska prestonica.

Nalazi se u kruševačkoj kotlini koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave i prostire se između Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu i Kraljevačke kotline i Ibarske doline na zapadu.

Istorija[uredi | uredi kod]

Crkva Lazarica

Grad je podigao knez Lazar 1371. godine. Prvi put se pominje 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima.

Privreda[uredi | uredi kod]

Kruševac je nekada bio jak privredni centar sa posebno razvijenom metalo - prerađivačkom („14. oktobar“) i hemijskom industrijom (HI „Župa“, „Merima“, „Trayal“ i „Rubin“). Posle privtizacije velikih društvenih kolektiva, u gradu ima i preko 1500 privatnih preduzeća i preko 3500 samostalnih radnji različitih delatnosti. Proces privatizacije ostavio je velike tragove na kruševačkoj privredi, i veliki broj nezaposlenih.

Gradske slave i proslave[uredi | uredi kod]

U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obeležava kao dan Kosovskog boja 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a posle proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države i naroda. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan se takođe svake godine, u crkvi Lazarici, daje pomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srpskim ratnicima u oslobodilačkim ratovima. U prošlosti se toga dana održavao i vašar, najveći u Kruševcu. Vašari ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u celoj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. avgusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana. Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, gajeći svoja pravila ponašanja.

Turizam[uredi | uredi kod]

Kod Kruševca se nalazi poznata banja Ribarska Banja je balneološko lečilište i klimatsko mesto koje se nalazi na severnim padinama planine Jastrebac.

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

Takođe videti[uredi | uredi kod]

  • Zapadno Pomoravlje danas i sutra, Zapis 1995, [1]