Permanentna revolucija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Karl Marx 001.jpg
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proletarijat
Ekonomija
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Historija
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Josif Staljin
Rosa Luxemburg
Mao Ce tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Paul Lafargue
Kritike
Kritika marksizma

Permanentna revolucija' je marksistički koncept koji promovira radikalnu revolucionarnu strategiju u svrhu transformacije kapitalističkog u socijalističko društvo, pri čemu se radnička klasa ne smije zadovoljiti sa malim uspjesima niti pristati na kompromise sa svojim klasnim neprijateljima. Iako svoje korijene ima u Komunističkom manifestu Karla Marxa i Friedricha Engelsa, danas se uglavnom vezuje uz trockizam zahvaljujući tome što je izuzetno popularizirao ruski boljševički vođa i marksistički teoretičar Lav Trocki, i to prije svega u kontekstu raspravi o vanjskoj politici novoosnovanog SSSR-a 1920-ih. Trocki je držao da stvaranjem sovjetske socijalističke države Oktobarska revolucija nije završena, odnosno da može postati potpuna jedino ako postane svjetska revolucija, odnosno da je Sovjeti nastave "izvoziti" čak i po cijenu nastavka diplomatske izolacije ili prekida savezništva sa ne-komunističkim pokretima. Stavu Trockog se suprotstavio Josif Staljin sa svojim konceptom socijalizma u jednoj zemlji prema kome se SSSR prethodno trebao posvetiti unutrašnjim reformama, a on je na kraju postao i službeni stav vladajuće Komunističke partije.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]