1922 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 38: | Red 38: | ||
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-01279, Papst Pius XI..jpg|mini|140px|Papa [[Pio XI.]] (1922-39)]] |
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-01279, Papst Pius XI..jpg|mini|140px|Papa [[Pio XI.]] (1922-39)]] |
||
* [[1. 2.]] - U [[Los Angeles|Los Anđelesu]] ubijen režiser [[William Desmond Taylor]] - medijska senzacija, slučaj ostaje bez rešenja. |
* [[1. 2.]] - U [[Los Angeles|Los Anđelesu]] ubijen režiser [[William Desmond Taylor]] - medijska senzacija, slučaj ostaje bez rešenja. |
||
* [[2. 2.]] - U [[Pariz|Parizu]] objavljen [[Džejms Džojs|Džojsov]] roman "[[Uliks]]". |
* [[2. 2.]] - U [[Pariz|Parizu]] objavljen ceo [[Džejms Džojs|Džojsov]] roman "[[Uliks]]" (ranije feljtoniziran u SAD 1918-20). Smatraju ga jednim od najznačajnijih dela [[Modernizam|modernističke]] književnosti. |
||
* [[5. 2.]] - [[Pokret nesaradnje]] u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]]: u [[incident u Chauri Chauri|incidentu u Chauri Chauri]] ubijena tri demonstranta i 23 policajca, zbog čega [[Indijski nacionalni kongres]] prekida kampanju. |
* [[5. 2.]] - [[Pokret nesaradnje]] u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]]: u [[incident u Chauri Chauri|incidentu u Chauri Chauri]] ubijena tri demonstranta i 23 policajca, zbog čega [[Indijski nacionalni kongres]] prekida kampanju. |
||
* 5. 2. - U SAD izlazi prvi broj ''[[Reader's Digest]]''-a. |
* 5. 2. - U SAD izlazi prvi broj ''[[Reader's Digest]]''-a. |
Verzija na datum 19 januar 2022 u 18:02
< |
19. vijek |
20. vijek
| 21. vijek
| >
< |
1890-e |
1900-e |
1910-e |
1920-e
| 1930-e
| 1940-e
| 1950-e
| >
<< |
< |
1918. |
1919. |
1920. |
1921. |
1922.
| 1923.
| 1924.
| 1925.
| 1926.
| >
| >>
Gregorijanski | 1922. (MCMXXII) |
Ab urbe condita | 2675. |
Islamski | 1340–1341. |
Iranski | 1300–1301. |
Hebrejski | 5682–5683. |
Bizantski | 7430–7431. |
Koptski | 1638–1639. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1977–1978. |
• Shaka Samvat | 1844–1845. |
• Kali Yuga | 5023–5024. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4558–4559. |
• 60 godina | Yang Voda Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11922. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1922 (MCMXXII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju.
1922: 1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12 Rođenja • Smrti |
Događaji
Januar/Siječanj
- 1. 1.? - Zakon o prinudnoj nagodi (poravnanju) van stečaja proširen sa Hrvatske-Slavonije na Srbiju, kako bi se izbegao moratorijum na dugove.
- 3. 1. - Obustavljen saobraćaj na više pruga u Kraljevini SHS zbog nedostatka uglja. Takođe, većina pragova je dotrajala, treba ih zameniti šest miliona, mnogi mostovi su privremeni, stanice neadekvatne, nedovoljno vagona i lokomotiva.[1]
- januar - Istočnokarelijski ustanak: kontranapad Crvene armije razbija glavnu grupu finskih i karelskih trupa - sukob Sovjeta i crvenih Finaca sa karelskim ustanicima i finskom vojskom će biti okončan do marta.
- 6 - 13. 1. - Konferencija u Kanu: predloženo da se umanje nemačke reparacije u zamenu za britanske garancije Versajskog ugovora, što izaziva nezadovoljstvo javnog mnenja u Francuskoj.
- 7. 1. - Skupština Irske Republike podržala Anglo-irski ugovor sa 64 prema 57 (potvrđeno na formalnom sastanku 14. januara).
- 8. 1. - Izbori u Republici Srednjoj Litvi (Vilniuski region) na koje najviše izlaze Poljaci a Litavci ih bojkotiraju.
- 9. 1. - U Sinaji objavljena veridba kralja SHS Aleksandra i rumunske princeze Marije, svečani dočeka kralja u Beogradu 12-og.
- 11. 1. - Rifski rat: Španci povratili pozicije na marokanskom priobalju, nalaze leševe poginulih prošle godine kod Annuala.
- 12. 1. - Francuski premijer Aristide Briand odstupa u korist Raymonda Poincaréa (do 1924), konferencija u Kanu je raspuštena.
- 13. 1. - Gen. Milutin Vučinić predsednik crnogorske vlade u egzilu nakon gen. Anta Gvozdenovića, ali Gvozdenović se vraća već poslije mjesec dana a vlada je ukinuta u julu.
- 14. 1. - Hrvatski blok usvojio memorandum namenjen Đenovskoj konferenciji.[2]
- januar - Ukinute plemićke titule u Kraljevini SHS?[3]
- 16. 1. - Michael Collins postaje predsednik Privremene vlade Irske Slobodne Države (tj. Južne Irske) i komandant Nacionalne armije.
- 16. 1. - "Gavranova" afera u francuskom mestu Tulle: kolektivnim diktatom je otkrivena žena koja je od 1917. poslala preko stotinu anonimnih pisama, koja su uzbudila grad i postala nacionalna vest. (→ fr)
- januar - Britanska imperija u ovo vreme ima najveću rasprostranjenost, pokriva četvrtinu sveta.
- januar - U Torontu prvi put primenjen insulin za lečenje dijabetesa.
- 17. 1. - Ion I. C. Brătianu ponovo premijer Rumunjske (do 1926).
- 22. 1.? - Ksenija Atanasijević je prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu.
- 22. 1. - Umro papa Benedikt XV.
- 25. 1. - Počelo suđenje komunistima za pokušaj atentata na tadašnjeg regenta Aleksandra: 15-oro kao izvršioci atentata i 17-oro za pripremanje prevrata.[4]
- 26. 1. - Rekonkvista Libije: italijanske snage se iznenada iskrcavaju i zauzimaju Misratu, za oko godinu dana zauzimaju celu Tripolitaniju.
- 28. 1. - Knickerbockerova oluja: najveća zabeležena mećava u Washingtonu, D.C. izazvala rušenje krova pozorišta Knickerbocker, 98 mrtvih.
- 29. 1. - Napušten poslednji pokušaj političkog saveza Gvatemale, El Salvadora, Hondurasa i Kostarike (→ Savezna Republika Centralne Amerike).
Februar/Veljača
- 1. 2. - U Los Anđelesu ubijen režiser William Desmond Taylor - medijska senzacija, slučaj ostaje bez rešenja.
- 2. 2. - U Parizu objavljen ceo Džojsov roman "Uliks" (ranije feljtoniziran u SAD 1918-20). Smatraju ga jednim od najznačajnijih dela modernističke književnosti.
- 5. 2. - Pokret nesaradnje u Britanskoj Indiji: u incidentu u Chauri Chauri ubijena tri demonstranta i 23 policajca, zbog čega Indijski nacionalni kongres prekida kampanju.
- 5. 2. - U SAD izlazi prvi broj Reader's Digest-a.
- 5. 2. - Obnavljaju se diplomatski odnosi Holandije i KSHS, prekinuti prošle godine.[5]
- 6. 2. - Milanski nadbiskup Achille Ratti izabran za papu pod imenom Pio XI. (do 1939).
- 6. 2. - Novi vaseljenski patrijarh Meletios Metaksakis stigao u Carigrad - grčka vlada i atinski sinod za sada ne priznaju njegov izbor.
- 6. 2. - U sovjetskoj Rusiji, tajna policija ČEKA ("Vanredna komisija") transformisana u Državnu političku upravu (GPU).
- 6. 2. - Potpisan Vašingtonski pomorski sporazum, ili Sporazum pet sila pobednica u Velikom ratu - ograničenje gradnje nekih vrsta brodova (deluje do polovine 1930-tih).
- 6. 2. - U Vašingtonu potpisan i Ugovor devet sila o suverenitetu i integritetu Republike Kine, u smislu Politike otvorenih vrata. Japan zadržava ekonomsku dominaciju na poluostrvu Shandong.
- 8. 2. - Predsednik Warren G. Harding instalirao radio u Beloj kući, kasnije tokom godine postaje prvi predsednik koji se obratio preko radio-talasa.
- ca. 8. 2. - Zbog velikog snega je zaustavljen železnički saobraćaj u velikom delu KSHS, naročito Bosni.
- 10 - 12. 2. - Ruski građanski rat – Voločajevska operacija je pobeda Bljuherovih Crvenih, koji zatim ulaze u Habarovsk.
- 12. 2. - Osnovan Novosadski šahovski klub - najstariji u Jugoslaviji i na Balkanu.
- 14. 2. - Zvanično otvoren Stalni sud međunarodne pravde u Hagu (1946. zamenjen Međunarodnim sudom pravde).
- 14. 2. - Švedsko-finski plemić ubio Heikki Ritavuorija, finskog ministra unutrašnjih poslova.
- 14. 2. - Počela emitovanje 2MT, prva komercijalna radio stanica u Britaniji.
- februar - Rascep u dadaizmu, polemika između André Bretona i Tristana Tzare.
- 19. 2. - U Zagrebu izlazi prvi broj "Borbe".
- 19. 2. - U Splitu osnovana Jadranska straža.
- 23. 2. - Dekret u sovjetskoj Rusiji naređuje da se predaju crkveni predmeti od dragocenih materijala radi pomoći gladnima - seljaci se odupiru tome, izveštava se o 1.400 tuča oko crkava[6] (→ ru Wiki).
- 28. 2. - Zakon o zaštiti radnika u KSHS (radno vreme, rad žena i dece, radničke komore...).
- 28. 2. - Britanska vlada jednostrano okončava protektorat nad Egiptom, nominalno je nezavisan s izuzetkom međunarodnih odnosa, komunikacija, vojske i Anglo-Egipatskog Sudana.
Mart/Ožujak
- 3. 3. - Fašistički puč Giovanni Giuriatija u Slobodnoj Državi Rijeci, vlada Riccarda Zanelle i 3.000 riječkih autonomaša bježe u Kraljevicu, KSHS.
- 4. 3. - U Berlinu prikazan film Nosferatu.
- 6 - 17. 3. - Randska pobuna rudara, sindikalista i komunista u Južnoj Africi, ugušena uz oko 150 mrtvih.
- 8. 3. - U Zagrebu obešen Alija Alijagić, atentator na ministra Milorada Draškovića prošle godine; u gradu demonstracije komunista i sukobi sa policijom.
- 10. 3. - Gandhi uhapšen i osuđen 18. marta na šest godina zatvora zbog pobune (pušten u februaru 1924.) - za to vreme Indijski nacionalni kongres se deli na frakcije, opada saradnja hinduista i muslimana.
- 12. 3. - Osnovana Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika, glavni grad Tbilisi (podeljena 1936. u Gruzijsku, Jermensku i Azerbejdžansku SSR).
- 15. 3. - Egipatski sultan Fuad I se proglasio za Kralja Egipta i Suverena Nubije, Sudana, Kordofana i Darfura (do 1936).
- 17. 3. - Italijanske trupe dolaze u Rijeku da "zavedu red".
- 17. 3. - Varšavski sporazum Poljske, Letonije, Estonije i Finske: defanzivno protiv Sovjetske Rusije, ali finska skupština neće ratifikovati sporazum.
- 19. 3. - Sa novoizgrađenog Šuhovljevog tornja u Moskvi, visine 160 m, počele radio emisije.
- 20. 3. - U službu ulazi USS Langley, prvi nosač aviona Ratne mornarice SAD.
- 21. 3. - Finsko-sovjetski sukob okončan potpisivanjem sporazuma o nepovredivosti granica (još jedan sporazum 1. juna).
- 22. 3. - Poljski Sejm odobrio prošlomesečni zahtev Sejma Republike Srednje Litve (Vilniuski region) za priključenje Poljskoj.
- 24. 3. - Lazarevački zemljotres je jak potres u Srbiji, epicentar kod sela Venčane (M 6.0, Int. IX); najjači naknadni udar 1. aprila.
- 24. 3. - Ubistvo McMahonovih u Belfastu: nepoznati policajci upali u kuću te ubili 6 i ranili dvojicu muškaraca iz katoličke porodice, dan nakon što je IRA ubila dvojicu policajaca.
- 25. 3. - Memorandum Hrvatskog bloka (Stjepan Radić) Međunarodnoj konferenciji u Đenovi - želja za internacionalizacijom hrvatskog pitanja.
- 25. 3. - Osnovana Brazilska sekcija Komunističke Internacionale (od 1962. KPB).
- 26. 3. - Grupa oficira IRA-e na čelu sa Rory O’Connorom objavljuje da ne priznaje irsku skupštinu Dáil koja je prihvatila Anglo-irski ugovor.
- 26. 3. - Londonska konferencija, druga faza: saveznici predlažu Turskoj olakšane uslove ugovora iz Sèvresa, što ova svejedno odbija.
- 27. 3. - 2. 4. - XI kongres RKP(b), kraj "Radničke opozicije".
- 31. 3. - Stupa na snagu Anglo-irski ugovor, potpuno sproveden u decembru.
April/Travanj
- 1. 4. - Ubistva u ulici Arnon: policajci ubili šestoricu katolika u Belfastu.
- 3. 4. - Na Lenjinovu sugestiju, Josif Staljin postaje generalni sekretar Ruske komunističke partije (boljševika).
- 7. 4. - Skandal Teapot Dome: sekretar unutrašnjih poslova SAD iznajmio privatnicima mornaričke naftne rezerve na mestu Teapot dome, iz čega će se izroditi korupcijski skandal, najveći do Votergejta 1972-74.
- 7. 4. - Prvi sudar dva aviona u vazduhu, dva putnička dvokrilca iznad Francuske.
- 10. 4. - 19. 5. - Đenovska konferencija o monetarnoj politici, obnovi Evrope i odnosima sa sovjetskom Rusijom.
- 10. 4. - 18. 6. - Prvi Zhili–Fengtianski rat za kontrolu Pekinga, pobeđuje klika Zhili (Cao Kun i Wu Peifu), dok se Zhang Zuolinova Fengtianska klika povlači u Mandžuriju.
- 13. 3. - 12. 4. - Treće suđenje Roscoe Arbuckleu se okončava oslobađajućom presudom i pismenim izvinjenjem porote - ali glumčeva karijera i finansije su upropašćeni.
- 14. 4. - Irski republikanci protivni Anglo-irskom ugovoru zauzeli zgradu Four Courts u Dablinu.
- 16. 4. - Potpisan Rapalski ugovor između Nemačke i sovjetske Rusije - uspostavljeni diplomatski odnosi, oproštene ratne štete. Kraj potpune izolacije dve sile, izazov versajskom poretku.
- 18. 4. - Niz eksplozija i višednevni požari od nekoliko stotina vagona municije pored železničke stanice u Bitolju, velika materijalna šteta i žrtve.
- 23. 4. - Pedesetak vojnika Hrvata pokušalo pobunu u pljevaljskom garnizonu, želeći da se vrate u Hrvatsku, jedan poginuo[7].
- 24. 4. - Između Engleske i Egipta uspostavljen prvi deo Imperijalnog bežičnog lanca, komunikacione mreže između britanskih poseda.
- 24. 4. - Lenjinu iz ramena uklonjen metak koji je Fani Kaplan ispalila 1918.
- 26. - 28. 4. - Dunmanwayska ubistva: na jugu Irske ubijena 13-orica muškaraca i dečaka protestanata.
- 27. 4. - Uredba o podeli Kraljevine SHS na 33 oblasti, kojima je na čelu veliki župan, predstavnik vlade (do njihovog organizovanja ostaju okruzi u Srbiji, okružja u BiH i županije u Hrvatskoj i Vojvodini).
- 27. 4. - Proglašena Jakutska ASSR unutar Ruske SFSR (od 1992. JASSR je Republika Saha (Jakutija) unutar RF). Deo teritorije je pod kontrolom Belih Rusa (Jakutska pobuna).
- 29. 4 - 3. 5. - Sovjetske vlasti šalju oružje, municiju i novac Turskoj.
Maj/Svibanj
- 2. 5. - Ivan Šarić postaje vrhbosanski nadbiskup (formalno do 1960, faktički do 1945), skoro tri i po godine nakon smrti prethodnika, Josipa Stadlera.
- 2. 5. - Isadora Duncan i Sergej Jesenjin se venčali u Moskvi.
- 2 - 10. 5. - U Rimu održana Generalna skupština Međunarodne astronomske unije, određeno 88 zvaničnih sazviježđa.
- 5. 5. - Uhapšen moskovski patrijarh Tihon, jer je protestovao zbog konfiskacije crkvene imovine (izolovan u Donskom manastiru).
- 6. 5. - Trojica crnaca linčovana u mestu Kirvin, Texas - neredi i ubistva se nastavljaju narednih mesec dana, mesto je skoro opustošeno.
- 8. 5. - Osam sveštenika, dva laika i jedna žena osuđeni na smrt u Moskvi zbog protivljenja zapleni crkvene imovine.
- 14. 5. - U KSHS donet Zakon o osiguranju radnika.
- 15. 5. - U Ženevi potpisan Nemačko-poljski sporazum o Istočnoj Šleziji - istočni delovi pripadaju Poljskoj.
- 18. 5. - Umetnici Sergej Djagiljev, Igor Stravinski, Pablo Picasso, Marcel Proust, James Joyce, Erik Satie i Clive Bell ručali u pariskom hotelu Majestic, njihov jedini zajednički susret.
- 19. 5. - U Sovjetskoj Rusiji osnovana Svesavezna pionirska organizacija V. I. Lenjin.
- 19. 5. - Završava se Đenovska konferencija. Usvojen Standard razmene zlata, američki dolar i britanska funta su rezervne valute.
- 21. 5. - U SAD prikazana preskupa američko-italijanska koprodukcija Nero (danas izgubljen).
- 25. 5. - Osnovana prva pulmološka škola u Srbiji.
- 26. 5. - Lenjin doživeo prvi moždani udar, do jeseni se oporavio.
- 26. 5. - U Nemačkoj prikazan Langov film Dr. Mabuse, der Spieler.
- 28. 5. - Aktivnost bugarskih komita u Makedoniji: pored događaja na granici, napadnuto i selo Zelenikovo blizu Skoplja. Javlja se i da je Sandžak očišćen od bandi koje su pre mesec dana došle iz Albanije.[8]
- 29. 5. - Britanski poslanik i nekadašnji bogati izdavač Horatio Bottomley osuđen na sedam godina zbog prevare.
- 30. 5. - U Washingtonu, D.C. posvećen Lincolnov memorijal.
Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Boljševička vojska nanela poraz snagama basmačestva pod Ismail Enver pašom.
- 1. 6. - Osnovano Kraljevsko alstersko redarstvo (od 2001. Policijska služba Severne Irske).
- 3. 6. - Prva britanska Bela knjiga o Palestini, nazvana Churchillova: predviđeno ograničenje teritorije jevrejskog nacionalnog doma (Transjordanija će pripasti emiru Abdulahu), kao i useljavanja Jevreja.
- 6. 6. - U Ruskoj SFSR osnovan Glavlit (Glavna uprava zaštite državnih tajni u štampi), bavi se cenzurom i sprečavanjem objavljivanja poverljivih informacija (prvi direktor Pavel Lebedev-Poljanski).
- 8. 6. - Venčanje kralja Aleksandra i rumunske princeze Marije.
- 8. 6. - Povodom kraljevskog venčanja, jugoslovenska fudbalska reprezentacija odigrala prvu međunarodnu utakmicu na svom terenu (FK "Soko", kasniji FK BASK), sa Rumunijom (RTS Vremeplov).
- 8. 6. - Počinje Moskovsko suđenje eserima, članovima centralnog komiteta socijalističkih revolucionara, jedan od prvih montiranih procesa u sovjetskoj Rusiji.
- 11. 6. - U SAD prikazan dugometražni dokumentarac Nanook of the North.
- 15. 6. - Zemaljska skupština JMO: pobjeda Spahove frakcije nad Maglajlićevom.
- jun - Hiperinflacija u Vajmarskoj republici: pošto konferencije nemaju rešenja za reparacije, dolazi do hiperinflacije - kurs marke ide od 320 do 7.400 za dolar u decembru, index troškova života raste sa 41 na 685.
- 20. 6. - Poljska vojska ulazi u šleske Katowice, u skladu sa prošlomesečnim sporazumom.
- 21. 6. - Novi izborni zakon u KSHS favorizuje jače stranke.
- 21. 6. - Herrinski masakr: u sukobima između rudara štrajkača i štrajhbrehera u Herrin, Illinois gine 23 ljudi.
- 22. 6. - Agenti IRA-e ubili u Londonu feldmaršala i poslanika Henryja Wilsona.
- 24. 6. - Ubijen nemački ministar inostranih poslova, Walther Rathenau, počinitelji su iz ultranacionalističke Organizacije Consul.
- 24. 6. - Japanska intervencija u Sibiru: pod pritiskom domaćeg mnenja i velikih troškova, Japan objavljuje da će se povući iz Sibira, sem Sahalina (Vladivostok napuštaju 15. oktobra).
- 24. 6. - Hitler započeo zatvorsku kaznu zbog prošlogodišnjeg napada na bavarskog secesionistu Otta Ballerstedta (ostaje mesec dana).
- 27. 6. - Louis II je novi knez Monaka (do 1949).
- 28. 6. - Irski građanski rat između pristalica i protivnika sporazuma sa Britancima o Irskoj Slobodnoj Državi počinje Dablinskom bitkom, napadom Privremene vlade na zgradu Four Courts.
- 28. 6. - Francuski mandat u Siriji i Libanu: udruživanjem država Damask, Alep i Latakija (Alavitska) formirana Sirijska federacija, sa glavnim gradom u Homsu. Država Druza ostaje zasebna do 1936.
- 30. 6. - Stupio na snagu novi Dunavski statut, koji reguliše transport na Dunavu.
Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - Počeo veliki štrajk železničarskih radnika u SAD - slomljen do septembra nakon nasilja i oštrih mera.
- 3 - 17. 7. - Prva zemaljska konferencija KPJ u Beču - rasprava o uzrocima poraza nakon Obznane.
- 5. 7. - Na Međuvladinoj konferenciji o certifikatima identiteta za ruske izbeglice u Ženevi odlučeno da se izdaju tzv. Nansenovi pasoši - narednih par decenija oko 450.000 apatrida dobilo ove dokumente.
- 5. 7. - Prvi izbori sa univerzalnim pravom glasa u Holandiji, uključujući žene.
- 5 - 6. 7. - Tzv. Pobuna 18-orice u tvrđavi Kopakabana, prvi čin tenentizma, pokreta mlađih oficira u Brazilu.
- 6. 7. - Fašisti Roberta Farinaccija okupirali Kremonu.
- 9. 7. - Johnny Weissmuller je prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minuta.
- 13. 7. - Ukinuta crnogorska vlada u egzilu.
- 20. 7. - Bivši nemački Togoland i formalno podeljen na Britanski i Francuski Togoland, prema mandatu Društva naroda (Britanski je od 1957. deo Gane a Francuski je od 1960. nezavisni Togo).
- 21. 7. - Reagujući na Rathenauovo ubistvo, u Nemačkoj donesen Zakon za zaštitu republike.
- 24. 7. - Društvo naroda ratifikovalo mandate za Palestinu i za Siriju.
- 27. 7. - U RSFSR osnovana Čerkeska (Adigejska) autonomna oblast (od 1991-92. Republika Adigeja unutar RF).
- 28. 7. - Tripolitanske plemenske vođe ponudile vlast kirenaičkom emiru Idrisu al Sanusiju - ovaj se premišlja jer će time izazvati neprijateljstvo Italije, pristaje u novembru, ali ubrzo odlazi u Egipat.
- 30. 7. - Dodatak Programu HRSS: suverena Hrvatska u konfederaciji sa Srbijom.
- 31. 7. - 7. 8. - Savez rada organizovao u Italiji generalni štrajk protiv fašističkog nasilja ali je suzbijen.
Avgust/August/Kolovoz
- 2. 8. - Swatow-ski tajfun pogodio kineski grad Shantou u provinciji Guangdong, najmanje 50.000 mrtvih.
- 3. 8. - Sukobi između fašista i socijalista u Milanu, zapaljena zgrada socijalističkih novina Avanti!.
- 4. 8. - Crvena konjica ubila Enver-pašu blizu Dušanbea.
- 7. 8. - Dvanaest esera osuđeno na smrt u Moskvi, kazna ukinuta pod uslovom da SRP ne deluje protiv sovjetskog režima (preživeli će biti likvidirani u čistki 1936).
- 5. 8. - U Los Angelesu prikazan film Blood and Sand sa Rudolphom Valentinom.
- 15. 8. - Ikhwani iz Saudi Arabije na čelu sa Eqab bin Mohayom upali u Transjordaniju, Britanci ih odbili uz pomoć bornih kola.
- 17. 8. - Sovjetska tajna policija hapsi 160 intelektualaca u Moskvi, Petrogradu, Odesi i Harkovu da bi bili deportovani iz zemlje.
- 20 - 22. 8. - Na Rožniku kod Ljubljane održana Prva konferencija SKOJ.
- 22. 8. - Irski građanski rat: u zasedi ubijen Michael Collins.
- 26. 8. - Grčko-turski rat (1919–1922): posle 11 meseci neaktivnosti, Bitkom kod Dumlupınara počinje turska Velika ofanziva protiv grčkih snaga u Anadoliji.
- 26. 8. - Japanska zaštićena krstarica Niitaka se nasukala i prevrnula na obali Kamčatke, 284 poginulih.
- 27. 8. - Referendum u Švedskoj odbacuje sa 51% prohibiciju alkohola.
- 28. 8. - Čileanski parobrod Itata potonuo u oluji, preko 400 mrtvih.
- 30. 8. - Grci potučeni u Bici kod Dumlupinara, beže 400 km do Smirne, možda polovina vojnika u Anadoliji će biti izbačena iz stroja.
- 31. 8. - Čehoslovačka i Kraljevina SHS obnovili savez iz 1920. - osnova Male Antante.
Septembar/Rujan
- 5. 9. - U Kaliforniji umrla Sarah Winchester, čime posle 38 godina prestaje gradnja Winchester Mystery House-a.
- 9. 9. - Turci ušli u Smirnu/Izmir, čime je grčko-turski rat praktično okončan.
- 9 - 28. 9. - Finansijski komitet Društva naroda zadužen za ekonomski spas Austrije. (→ fr)
- 10. 9. - Kongres javnih radnika u Zagrebu - za Jugoslaviju, traži se revizija ustava. Pošto je prisutan i Ljuba Davidović, dolazi do sukoba sa Pribićevićevom strujom u Demokratskoj stranci.
- 11. 9. - U Jerevanu ratifikovan Karski ugovor - Turska dobija Karsku oblast, koju većinom već drži pod kontrolom.
- 13. 9. - Počinje Veliki požar u Smirni, početak etničkog čišćenja i genocida u Turskoj.
- 13. 9. - U El Aziziji, Libija, izmereno 58 °C u hladu.
- 15. 9. - Çanakkaleska kriza: neki britanski političari razmišljaju o ratu sa Turcima koji se približavaju neutralnoj zoni u Çanakkaleu i Carigradu - nemaju podršku, čak ni od Kanade.
- 16. 9. - Društvo naroda odlučilo da će Transjordanija imati administraciju nezavisnu od Palestine, na čelu sa Abdulahom I.
- 18. 9. - Mađarska ušla u Društvo naroda (povukla se 1939).
- 19. 9. - Dragoljub Milovanović, sekretar Centralne uprave SKOJ-a, ubijen prilikom pokušaja povratka iz Austrije u Jugoslaviju.
- 22. 9. - U SAD usvojena Fordney–McCumberova carina, koja povišava stope na mnoge industrijske i poljoprivredne proizvode.
- 24. 9. (11. 9. po j.k.) - Pokret 11. septembra u Grčkoj: vojna pobuna protiv kralja.
- 27. 9. - Grčki kralj Konstantin I abdicirao i napustio zemlju, za novog kralja proglašen njegov sin Đorđe II (vl. 1922-24. i 1935-47.).
- 29. - 30. 9. - Filozofski brod: prvi prevoz nepoćudnih intelektualaca iz SSSR u Nemačku - s još jednim brodom u novembru 160 ljudi, a ukupno ove godine proterano 225 intelektulaca (egzil umesto egzekucije - Lenjinova ideja).
Oktobar/Listopad
- 1. 10. - Sukob na kongresu Italijanske socijalističke partije: izbačeni osnivaju Ujedinjenu socijalističku partiju, na čelu su Filippo Turati i Giacomo Matteotti, tu su i Giuseppe Saragat i Sandro Pertini.
- 8 - 9. 10. - Spaska operacija (Šturm Spasska) je uspeh Crvenih na Dalekom istoku.
- 10. 10. - Britanski mandat nad Mezopotamijom, sklopljen Anglo-irački ugovor: Britanci imaju kontrolu nad inostranim i vojnim poslovima (Iračani ratifikovali tek 1924, prevaziđen ugovorom iz 1930).
- 11. 10. - Potpisano Mudanysko primirje: grčke trupe moraju napustiti Jedrene i istočnu Trakiju do Marice, počinje egzodus Grka i Jermena.
- 14. 10. - Adolf Hitler vodi nekoliko stotina jurišnika u grad Coburg gde se tuku sa levičarima (učesnicima će kasnije biti izdata Koburška značka).
- oktobar - Hrvatski blok (HRSS, HZ i HSP-F) pregovara sa Demokratskom strankom o rušenju vlade Pašić-Pribićević.
- oktobar - Todor Aleksandrov iz VMRO pokrenuo napad na Nevrokop u Bugarskoj, uporište sandanista, federalista i Todora Panice[9].
- 18. 10. - Prikazan film Robin Hood sa Douglasom Fairbanksom, jedan od najskupljih holivudskih filmova 1920-tih.
- 19. 10. - Britanski premijer David Lloyd George dao ostavku nakon što su konzervativci odlučili da raskinu koaliciju (posledica Čanakkaleske krize).
- 20. 10. - Harold R. Harris je prvi pilot koji se spasao padobranom iz aviona.
- 21. 10. - Američka okupacija Dominikanske Republike (1916–24): Juan Bautista Vicini Burgos postaje privremeni predsednik, prema sporazumu Hughes-Peynado od prošlog juna - služi do organizovanja izbora 1924.
- 23. 10. - Konzervativac Bonar Law je novi britanski premijer (do sledećeg maja).
- 23. 10. - Popis u Mandatnoj Palestini: 757.182 stanovnika, 78% muslimana, 11% jevreja, 10% hrišćana.
- 25. 10. - Donesen Ustav Irske Slobodne Države (do 1937).
- 25. 10. - Nakon povlačenja Japanaca, Crvena armija zauzima Vladivostok, pad Privremene priamurske vlade - zvaničan kraj Ruskog građanskog rata (Jakutska pobuna traje do sledećeg juna).
- 28. 10. - Fašistički Marš na Rim: italijanski kralj odbija premijerov zahtev da se proglasi ratno stanje, jer se sumnja u poslušnost vojnika, kralj poziva Mussolinija na razgovore.
- 29. 10. - Benito Musolini dobija mandat za vladu Italije, prvih godina je i ministar unutrašnjih i spoljnih poslova.
- 29. 10. - Fašisti demolirali i zapalili socijalistički dom u Rijeci (Slobodna Država), sutradan grupe fašista upadaju u Sušak i Bakar (KSHS)[10].
Novembar/Studeni
- 1. 11. - Velika nacionalna skupština Turske ukinula sultanat, poslednji sultan Mehmed VI. odlazi u progonstvo 17. novembra.
- 1. 11. - Stupa na snagu Stevensonov plan: ograničenje britanske proizvodnje kaučuka na Cejlonu i u Malaji radi podizanja cena - Holanđani će uvećati proizvodnju u Indoneziji i preuzeti većinu američkog tržišta.
- 4. 11. - Otkriven ulaz u Tutankhamonovu grobnicu (Howard Carter, Lord Carnarvon i dr. ušli unutra 26. 11.).
- 11. 11. - Razorni Vallenarski zemljotres u Čileu, cunami opažen širom Pacifika, nekoliko stotina mrtvih.
- 14. 11. - Komercijalna British Broadcasting Company počinje emitovanje (od 1926. to je British Broadcasting Corporation sa kraljevskom poveljom).
- novembar - Vrhunac Gruzijske afere, sukoba između lokalnih i moskovskih gruzinskih boljševika.
- 15. 11. - Dalekoistočna Republika priključena Ruskoj SFSR.
- 15. 11. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, prvi nakon odlaska Irske: većina za konzervativce, veliki napredak laburista.
- 15. 11. - Arthur Bernardes je novi predsednik Brazila (do 1926), mandat u senci revolucionarnih pretnji.
- 18. 11. - HSP-F (frankovci) prekidaju pregovore sa demokratama.
- 18. 11. - Mahmud Barzanji proglasio Kraljevinu Kurdistan oko Sulejmanije u Iraku, Britanci ga porazili 1924.
- 19. 11. - Abdul Medžid II. izabran za kalifa (položaj ukinut 1924.).
- 21. 11. - Prvi zvanični sastanak Lozanske konferencije o zameni sporazuma iz Sevra sa Turskom.
- 24. 11. - Zemljotres kod Osijeka (M 5.3, Int. VII-VIII).
- 24. 11. - Književnik i protivnik Anglo-irskog ugovora Robert Erskine Childers streljan u Dablinu zbog posedovanja oružja.
- 25. 11. - Frankovci izbačeni iz Hrvatskog bloka, Radić ih optužuje da su veleizdajnici koji su želeli priključiti Hrvatsku Mađarskoj.
- 25. 11. - Italijanski parlament dao Musolinijevoj vladi vanredna ovlašćenja za finansijsku i administrativnu reorganizaciju do kraja 1923.
- 28. 11. - Suđenje šestorici za veleizdaju u Grčkoj: petorica visokih političara i jedan general osuđeni i odmah streljani.
- 29. 11. - Ljuba Davidović prihvata uslove Hrvatskog bloka, ako ovi prekinu bojkot skupštine (ali oni to još ne žele).
Decembar/Prosinac
- 1. 12. - U sovjetskoj Rusiji stupio na snagu Zemljišni zakon, žene na papiru dobile jednaka prava.
- 2. 12. - Pad koalicione radikalno-demokratske vlade KSHS, s obrazloženjem da su demokrate vodili pregovore sa Hrvatskim blokom.
- 2. 12. - Uqairskim protokolom povučene granice britanskih Iraka i Kuvajta sa Ibn Saudovim Sultanatom Nadžd, ustanovljene dve neutralne zone (saudijsko-kuvajtska zona podeljena 1970, a saudijsko-iračka 1982).
- 4. 12. - VMRO pod Todorom Aleksandrovim digao ustanak oko Ćustendila u Bugarskoj.
- 6. 12. - Ratifikacijom Anglo-irskog sporazuma i stupanjem na snagu irskog ustava okončana Irska Republika, a ustanovljena Irska Slobodna Država (dominion pod britanskim suverenom, do 1937).
- 7. 12. - Podela Irske: Severna Irska glasala za izuzeće iz Irske Slobodne Države.
- 15. 12. - Lenjin doživeo drugi moždani udar zbog koga se povlači iz aktivne politike; sastavlja "testament".
- 16. 12. - Nikola Pašić formirao homogenu, manjinsku, radikalnu vladu, bez Pribićevićevih demokrata - negativan odjek (prvi put ministar: Milan Stojadinović, finansije); raspisani izbori za 18. mart.
- 16. 12. - Prvi predsednik Poljske republike Gabriel Narutowicz ubijen samo pet dana nakon stupanja na položaj, počinitelj je desničarski slikar Eligiusz Niewiadomski.
- decembar - Emir Kirenaike Idris odlazi u Egipat, otpor Italijanima na čelu sa Omarom al-Mokhtarom traje do 1931. (Idris će biti kralj Libije 1951-69).
- 18. 12. - Torinski masakr: fašisti zapalili sedište sindikata u Torinu, ubili 11 komunista i sindikalaca.
- 26. 12. - Nemačke reparacije: nakon mnogih drugih propuštenih isporuka, nije isporučena kvota drveta, saveznici se slažu da je to bilo u lošoj veri. Ovo vodi franko-belgijskoj Okupaciji Rura sledećeg meseca.
- 27. 12. - Stupio u službu prvi namenski građeni nosač aviona, japanski Hōshō,
- 30. 12. - Potpisan Ugovor o obrazovanju SSSR, prve članice su Ruska SFSR, Ukrajinska SSR, Beloruska SSR i Zakavkaska SFSR. Lenjin je prvi predsednik Saveta narodnih komesara (premijer).
Kroz godinu
- KSHS zaklučila Blerov zajam od 100 miliona dolara na američkom finansijskom tržištu za gradnju Jadranske železnice i popunu kase - iskorišćeno 46 miliona, od pruge se odustalo[11] (pruga je trebala da ide trasom Beograd-Višegrad-Kotor, što je izmenjeno 1924[12]).
- Osnovane ekstremističke organizacije SRNAO i HANAO (Srpska odn. Hrvatska nacionalna omladina), obe su protivteza ORJUNI (i jedna drugoj).
- U Zagrebu osnovana Tvornica olovnih proizvoda.
- Domaći film "Tragedija naše dece".
- Ruska glad (1921-22), naročito u područjima oko Volge.
- Hiperinflacija u Nemačkoj, pri kraju godine 7.000 maraka za dolar.
- U Australiji izmišljen namaz vegemite.
- "Argonauti zapadnog Pacifika", etnološka studija Bronisława Malinowskog.
- The Dual Mandate in British Tropical Africa britanskog kolonijalnog administratora Fredericka Lugarda izlaže princip Indirektne vladavine nad kolonijama.
Rođenja
Januar/Siječanj – Februar/Veljača
- 1. 1. - Kolj Široka, društveno-politički radnik SAP Kosovo, SR Srbije i SFRJ († 1994)
- 9. 1. - Ahmed Sékou Touré, prvi predsednik Gvineje († 1984)
- 17. 1. - Betty White, glumica, komičarka († 2021)
- 21. 1. - Telly Savalas, glumac, pevač († 1994)
- 21. 1. - Paul Scofield, glumac († 2008)
- 26. 1. - Đuro Pulitika, slikar († 2006)
- 28. 1. - Dobrila Matić, glumica († 1993)
- 1. 2. - Soja Jovanović, prva žena režiser u Jugoslaviji († 2002)
- 1. 2. - Renata Tebaldi, operska pevačica, sopran († 2004)
- 10. 2. - Árpád Göncz, predsednik Mađarske († 2015)
- 12. 2. - Salih Behmen, "Mladi Musliman" († 1990)
- 20. 2. - Milijan Neoričić, gradonačelnik Beograda († 2014)
- 22. 2. - Cvijeta Grospić, hrvatska književnica († 2015)
- 24. 2. - Richard Hamilton, slikar († 2011)
Mart/Ožujak – April/Travanj
- 1. 3. - Yitzhak Rabin, izrealski general, premijer, nobelovac za mir († 1995)
- 2. 3. - Branko Pavićević, predsjednik CANU († 2012)
- 5. 3. - Pier Paolo Pasolini, filmski režiser, umetnik, novinar († 1975)
- 8. 3. - Ralph H. Baer, "otac video igara" († 2014)
- 12. 3. - Jack Kerouac, američki književnik († 1969)
- 14. 3. - Voja Carić, književnik, novinar, ured. Radio Beograda († 1992)
- 20. 3. - Carl Reiner, glumac, režiser, producent, pisac († 2020)
- 21. 3. - Russ Meyer, filmski režiser, producent... († 2004)
- 31. 3. - Slavoljub Slava Bogojević, srpski slikar († 1978)
- 1. 4. - Neda Depolo, dramaturg Radio Beograda († 1996)
- 3. 4. - Doris Day, glumica, pevačica († 2019)
- 4. 4. - Vasa Pantelić, glumac i spiker Radio Beograda († 2008)
- 10. 4. - Vesna Parun, hrvatska pjesnikinja († 2010)
- 13. 4. - Julius Nyerere, predsednik Tanzanije († 1999)
- 16. 4. - Kingsley Amis, književnik († 1995)
- 19. 4. - Erich Hartmann, letački as iz II svetskog rata († 1993)
- 22. 4. - Nada Naumović, narodni heroj († 1941)
- 23. 4. - Fadil Hadžić, satiričar i sineast († 2011)
Maj/Svibanj – Jun/Lipanj
- 5. 5. - Arif Heralić, rudar, lik sa novčanice († 1971)
- 10. 5. - Miodrag B. Protić, slikar, osnivač i prvi upravnik Muzeja savremene umetnosti u Beogradu († 2014)
- 14. 5. - Franjo Tuđman, general JNA, povjesničar, disident, prvi predsjednik Republike Hrvatske († 1999.)
- 14. 5. - Sinan Hasani, predsednik Predsedništva SFRJ († 2010)
- 15. 5. - Enrico Berlinguer, italijanski političar, KPI († 1984)
- 20. 5. - Krešo Golik, hrvatski filmski i TV redatelj († 1996.)
- 22. 5. - Mirjana Gross, povjesničarka († 2012)
- 27. 5. - Christopher Lee, glumac († 2015)
- 27. 5. - Otto Carius, nemački tenkovski as († 2015)
- 29. 5. - Iannis Xenakis, kompozitor († 2001)
- 31. 5. - Denholm Elliott, glumac († 1992)
- 10. 6. - Judy Garland, glumica, pevačica († 1969)
- 18. 6. - Nela Eržišnik, glumica, komičarka († 2007)
- 26. 6. - Eleanor Parker, glumica († 2013)
- 29. 6. - Vasko Popa, srpski pisac i akademik († 1991)
Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz
- 2. 7. - Pierre Cardin, modni kreator († 2020)
- 7. 7. - Dejan Medaković, srpski istoriograf i književnik, predsednik SANU († 2008)
- 9. 7. - Dragutin Dobričanin, srpski glumac († 1988)
- 10. 7. - Jake LaMotta - "Razjareni bik", bokser († 2017)
- 18. 7. - Ico Voljevica, slikar, karikaturista, humorista († 2008)
- 26. 7. - Blake Edwards, američki režiser († 2010)
- 4. 8. - Janez Stanovnik, društveno-politički radnik SR Slovenije i SFRJ († 2020)
- 9. 8. - Predrag Tasovac, glumac († 2010)
- 12. 8. - Vojislav Nanović, filmski reditelj († 1983)
- 13. 8. - Mirko Tepavac, društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († 2014)
- 19. 8. - Predrag Knežević-Kneža, bard sportskog novinarstva († 2008)
- 20. 8. - Bogdan Bogdanović, arhitekta, gradonačelnik Beograda († 2010)
- 21. 8. - Mel Fisher, lovac na podvodno blago († 1998)
- 29. 8. - Arsenije Stefanović, novinar, filmski kritičar, idejni tvorac Štafete mladosti († 2000)
- 29. 8. - Mate Relja, filmski reditelj († 2006)
Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad
- 1. 9. - Mihajlo Mitrović, srpski arhitekta († 2018)
- 1. 9. - Yvonne De Carlo, glumica, pevačica, plesačica († 2007)
- 1. 9. - Vittorio Gassman, glumac, režiser († 2000)
- 8. 9. - Sid Caesar, glumac, komičar († 2014)
- 9. 9. - Manolis Glezos, grčki pripadnik otpora, političar († 2020)
- 10. 9. - Draga Jonaš, spiker Radio Beograda († 2007)
- 12. 9. - Jure Bilić, društveno-politički radnik SR Hrvatske i SFRJ († 2006)
- 15. 9. - Voja Čolanović, književnik i prevodilac († 2014)
- 15. 9. - Jackie Cooper, glumac, režiser († 2011)
- 17. 9. - Agostinho Neto, prvi predsednik Angole († 1979)
- 19. 9. - Emil Zatopek, atletičar († 2000)
- 21. 9. - Vladimir Ruždjak, operni pjevač, bariton († 1987)
- 29. 9. - Olga Jevrić, vajar, akademik († 2014)
- 29. 9. - Lizabeth Scott, glumica († 2015)
- 1. 10. - Branko Pešić, gradonačelnik Beograda († 1986)
- 17. 10. - Borislav Mihajlović Mihiz, književnik i scenarista († 1997)
- 22. 10. - Radovan Samardžić, istoričar († 1994)
- 25. 10. - Abdurahman Šalja, glumac († 1994)
- 31. 10. - Norodom Sihanouk, kralj Kambodže († 2012)
- 31. 10. - Barbara Bel Geddes, glumica, spisateljica († 2005)
Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac
- 8. 11. - Christiaan Barnard, kardiohirurg († 2001)
- 9. 11. - Dorothy Dandridge, glumica († 1965)
- 11. 11. - Kurt Vonnegut, američki književnik († 2007)
- 11. 11. - George Blake, dvostruki agent († 2020)
- 14. 11. - Veronica Lake, američka glumica († 1973.)
- 14. 11. - Boutros Boutros-Ghali, generalni sekretar UN († 2016)
- 15. 11. - Francesco Rosi, filmski režiser († 2015)
- 16. 11. - José Saramago, književnik, nobelovac († 2010)
- 19. 11. - Rajko Mitić, fudbaler († 2008)
- 19. 11. - Jurij Knorozov, lingvista, epigraf († 1999)
- 20. 11. - Ana Krasojević, glumica († 2010)
- 26. 11. - Charles M. Schulz, crtač stripa († 2000)
- 29. 11. - Duško Radović, književnik, scenarista, novinar, urednik († 1984)
- 8. 12. - Lucian Freud, slikar († 2011)
- 18. 12. - Josip Bobi Marotti, hrvatski glumac († 2011)
- 24. 12. - Ava Gardner, američka filmska glumica († 1990)
- 28. 12. - Stan Lee, crtač stripa († 2018)
- 30. 12. - Ljubiša Bačić, glumac, pesnik († 1999)
Kroz godinu
- Blagoje Jovović, pripadnik JVuO († 1999)
Smrti
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- 5. 1. - Ernest Shackleton, polarni istraživač (* 1874)
- 14. 1. - Pavle Jurišić Šturm, srpski general (* 1848)
- 14. 1. - Miloš Božanović, srpski general (* 1863)
- 22. 1. - Benedikt XV., papa (* 1854)
- 22. 1. - Camille Jordan, matematičar (* 1838)
- 27. 1. - Nellie Bly, istraživačka novinarka (* 1864)
- 1. 2. - Yamagata Aritomo, japanski feldmaršal, bivši premijer (* 1838)
- 1. 2. - William Desmond Taylor, glumac i režiser (* 1872)
- 5. 2. - Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj (* 1871.)
- 25. 2. - Henri Désiré Landru, serijski ubica (* 1869)
- 3. 3. - Vladimir Jovanović, srpski liberalni političar, ekonomista (* 1833)
- 4. 3. - Bert Williams, vodviljski zabavljač (* 1874)
- 8. 3. - Alija Alijagić, član KPJ, atentator (* 1896)
April/Travanj – Jun/Lipanj
- 1. 4. - Karlo I., posljednji austrougarski car (* 1887)
- 1. 4. - Hermann Rorschach, švajcarski psiholog (* 1884)
- 8. 4. - Erich von Falkenhayn, nemački general (* 1861)
- 18. 4. - Svetomir Nikolajević, srpski pisac i političar (* 1844)
- 23. 4. - Vlaho Bukovac, hrvatski slikar (* 1855.)
- 16. 5. - Rudolf Montecuccoli, bivši komandant austrougarske mornarice (* 1843)
- 25. 5. - Andrija Bakić, ruski beli general (* 1878)
- 26. 5. - Ernest Solvay, belgijski hemičar, industrijalac (* 1838)
- 6. 6. - Lillian Russell, glumica, pevačica (* 1860)
- 9. 6. - Julije Deutsch, arhitekt (* 1859)
- 18. 6. - Jacobus Kapteyn, astronom (* 1851)
- 22. 6. - Henry Hughes Wilson, britanski feldmaršal, političar (* 1864)
- 26. 6. - Albert I, knez Monaka (* 1848)
- 28. 6. - Velimir Hlebnjikov, ruski književnik (* 1885)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 4. 7. - Lothar von Richthofen, nemački letački as (* 1894)
- 5. 7. - Bobby Connelly, glumac (* 1909)
- 20. 7. - Andrej Markov, ruski matematičar (* 1856)
- 21. 7. - Džemal-paša, osmanski general i lider (* 1872)
- 2. 8. - Alexander Graham Bell, američki fizičar i izumitelj škotskog porijekla (* 1847.)
- 3. 8. - Stojan Ribarac, srpski političar (* 1855)
- 4. 8. - Enver-paša, osmanski general i državnik (* 1881)
- 12. 8. - Arthur Griffith, potpredsednik IRA, predsednik skupštine (* 1872)
- 14. 8. - Viscount Northcliffe, britanski novinski magnat (* 1865)
- 22. 8. - Michael Collins, predsednik privremene irske vlade (* 1890)
- 29. 8. - Georges Sorel, filozof, teoretičar revolucionarnog sindikalizma (* 1847)
- 31. 8. - Milutin Vučinić, crnogorski general i političar (* 1869)
- 5. 9. - Sarah Winchester, graditeljka "Tajanstvene kuće" (* 1840)
- 19. 9. - Dragoljub Milovanović, sekretar Centralne uprave SKOJ (* 1902)
- 29. 9. - Marija Krucifiksa Kozulić, časna sestra (* 1852)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- 22. 10. - Jaša Tomić, novinar, političar, književnik (* 1856)
- 18. 11. - Marcel Proust, francuski književnik (* 1871.)
- 24. 11. - Robert Erskine Childers, irski književnik i političar (* 1870)
- 16. 12. - Gabriel Narutowicz, predsednik Poljske (* 1865)
Nobelova nagrada za 1922. godinu
- Fizika: Niels Bohr (za usluge u ispitivanju strukture atoma i radijacije koja potiče iz njih, → Bohrov model, princip korespondencije)
- Kemija: Francis William Aston (otkriće izotopa u velikom broju neradioaktivnih elemenata i pravilo cijelog broja)
- Fiziologija i medicina: Archibald Vivian Hill (otkriće u vezi proizvodnje toplote u mišićima) i Otto Fritz Meyerhof (otkriće fiksnog odnosa između potrošnje kiseonika i metabolizma mlečne kiseline u mišićima)
- Književnost: Jacinto Benavente (srećan manir u kojem je nastavio čuvene tradicije španske drame)
- Mir: Fridtjof Nansen ("Nansenovi pasoši" za izbeglice)
Reference
- ↑ "Politika", 24. jan. 1922
- ↑ "Politika", 8. feb. 1922
- ↑ "Politika", 14. jan 1922 - "Šta se govori?"
- ↑ "Politika", 25. jan. 1922
- ↑ "Politika", 6. feb. 1922
- ↑ Robert Conquest (1987). The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-famine. Oxford University Press. str. 201–. ISBN 978-0-19-505180-3.
- ↑ "Politika", 27. april 1922, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 9.11.2015.)
- ↑ Politika, 31. 5. 1922, str. 2. digitalna.nb.rs
- ↑ Andrew Rossos (1 September 2013). Macedonia and the Macedonians: A History. Hoover Press. str. 161–. ISBN 978-0-8179-4883-2.
- ↑ "Politika", 31. oktobar 1922, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)
- ↑ Gnjatović, Dragana. DUŽNIČKI TERET KRALJEVINE JUGOSLAVIJE U VREME VELIKE SVETSKE EKONOMSKE KRIZE scindeks-clanci.ceon.rs
- ↑ "Politika", 21. dec. 1939
- Literatura
- Chronology 1922, Indiana University
- "Politika", 12. januar 1923. str.1-2. digitalna.nb.rs (pristup. 27.10.2015.)