Julije Deutsch

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Julije Deutsch
Rođen/a 29. septembar 1859. (1859-09-29)
Geppersdorf, Austrijsko Carstvo
Umro/la 9. jun 1922. (dob: 62)
Zagreb, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Počivalište Mirogoj, Zagreb
Ostala imena Julije Dajč
Etnicitet Židov
Državljanstvo Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Alma mater Visoka tehnička škola u Beču
Zanimanje arhitekt

Julije Deutsch (Geppersdorf, Austrijsko Carstvo, 29. 9. 1859 - Zagreb, 9. 6. 1922), zagrebački arhitekt.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Julije Deutsch je rođen u židovskoj[1][2][3] obitelji 29. 9. 1859 u mjestu Geppersdorfu kraj Opave (danas dio Češke Republike) za vrijeme Austrijskog Carstva. Studirao je arhitekturu na Visokoj tehničkoj školi u Beču pod Heinrichom von Ferstelom i Karlom Königom. Nakon diplome 1882 godine, preselio se u Pariz gdje je odrađivao dodatnu praksu. 1888 godine Julije se preselio u Zagreb. S preporukom Hermanna Helmera zaposlio se u u atelijeru arhitekta Kune Waidmanna. 1889 Julije je sa Leom Hönigsbergom otvorio Biro Hönigsberg & Deutsch.[4] Biro Hönigsberg & Deutsch je bio vodeći zagrebački arhitektonski atelijer na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Biro je realizirao čitav niz značajnih ostvarenja u duhu kasnog historicizma i secesije. U atelijeru su radili mnogi suradnici među kojima i nekoliko vodećih arhitekata s početka 20. stoljeća poput Vjekoslava Bastla, Otta Goldscheidera i Ivana Štefana. Nakon smrti Lea Hönigsberga, 1911 godine, vodstvo biroa je preuzeo Julije. Julije Deutsch je preminuo u Zagrebu 9. 6. 1922 godine. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na židovskom dijelu groblja Mirogoj.[5] Nakon njegove smrti biro je naslijedio njegov sin Pavao Deutsch. 1923 godine Pavao Deutsch se udružio s arhitektom Aleksandrom Freudenreichom u Biro Freudenreich & Deutsch.[6]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Snješka Knežević, 2011, str. 176
  2. Ognjen Kraus, 1998, str. 136
  3. Židovi u Zagrebu- doprinos. Istraživački i dokumentacijski centar CENDO. Preuzeto 29. 3. 2014
  4. Što bi Zagreb bio bez Židova: Oni su gradu dali vodovod, tramvaj i '505 s crtom'. Jutarnji list. Preuzeto 29. 3. 2014
  5. Gradska groblja Zagreb: Julio Deutsch, Mirogoj Ž-3-I-102
  6. Zagrebačka sinagoga. Institut za povijest umjetnosti. Preuzeto 29. 3. 2014

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb. Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8. 
  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9.