Mirogoj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ulaz u Mirogoj
Arkade

Mirogoj, centralno zagrebačko groblje, je smješteno na obroncima Medvednice i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Međutim, Mirogoj je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj se naziva hrvatskim Panteonom.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako je groblje povijesno, relativno novijeg datuma, teško se pronalazi podatak o razlogu takvog imenovanja. Mogući naziv je od preličenih riječi počivanja u miru Božijem, mirobožje (up. sa pokretom Mir Božji).

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Nedaleko od mrtvačnice, u periodu između 1852. i 1873. godine nalazio se ljetnikovac Ljudevita Gaja, predvodnika Ilirskog preporoda. Nakon njegove smrti vlasti su 1873. otkupile cijelo imanje i rekonstruirali centralno zagrebačko groblje prema tome. Groblje je službeno otvoreno 6. studenog 1876., prvi ukop izvršen je dan kasnije. Prvi je na Mirogoju pokopan sportaš Friedrich Miroslav Singer, koji se ugušio plinom jer je zaboravio zatvoriti ventil. Na taj je pogreb došlo jako mnogo ljudi budući da je bio vrlo popularan.

Poznati arhitekt Hermann Bollé dizajnirao je oblik groblja, upotrijebivši monumentalnu kompoziciju arkada, paviljona i kupola, isprepletenu s bogatom vegetacijom, dodavajući galeriju skulptura.

Znamenite osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Znamenite osobe pokopane na Mirogoju su:

Umjetnine[uredi - уреди | uredi izvor]

Na groblju Mirogoj nalaze se i vrijedni spomenici nekih umjetnika:

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]