Ćustendil

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ćustendil
Кюстендил
Kyustendil 07.jpg
Grb Ćustendila
Grb
Koordinate: 42°17′N 22°41′E / 42.283°N 22.683°E / 42.283; 22.683
Država Bugarska
Oblast Ćustendil
Vlast
 - Gradonačelnik Ljudmil Stojanov
Visina 513
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 47 125
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 2500
Pozivni broj 078
Karta
Ćustendil is located in Bugarska
Ćustendil
Ćustendil
Gradska vijećnica, arhitekt Friedrich Grünanger)

Ćustendil ili Kjustendil (Bugarski: Кюстендил, za srednjeg vijeka - Velbažd) je grad od 51 742 stanovnika u jugozapadnoj Bugarskoj, i upravno sjedište istoimene bugarske oblasti Ćustendil. Nalazi se u neposrednoj blizini granice sa Republikom Makedonijom.

Poreklo naziva[uredi - уреди | uredi izvor]

Zgrada oblasne uprave

Svoj današnji naziv grad nosi u spomen na srpskog velikaša Konstantina Dragaša. Osmanlije su grad po njemu nazivali Konstantinova Banja odnosno Köstendil, a taj naziv se, u nešto iskvarenom obliku, održao do danas, kao Ćustendil. Stari, srednjovekovni naziv grada bio je "Velbazd", poreklom iz staroslavenskog od reči "bazditi".

Zemljopisne karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad se nalazi se nalazi na južnom dijelu istoimene doline, na sjevernoistočnim padinama Оsogovske planine, na nadmorskoj visini od 500 m. Kroz grad protiče Rijeka Banska. Smješten je, 90 km jugozapadno od Sofije, 69 km sjeverozapadno od Blagoevgrada i 22 km od granice sa Republikom Makedonijom. Grad i okolica poznati su po termomineralim izvorima, ima ih više od 40. Tako da je još za antike imao status - toplica (lječilišno-kupališnog centra), ovu tradiciju grad je zadržao do današnjih dana, tako da je najpoznatiji lječilišno - kupališni centar u suvremenoj Bugarskoj, sa nekoliko toplica i pratećih objekata.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Starije tračko naselje iz V - IV st. pne. Pautalia (na tračkom jeziku: grad izvora), izraslo je u I st. n.e. za rimljana u važni trgovački i kupališini centar. Iz tog vremena otkopani se ostatci utvrde Hisarlaka (podignute u IV st. n.e.), termi i podnih mozaika. Slaveni, koji su naselili ovaj kraj u VI - VII st., dali su mu ime Velbazd [1] ( na staroslavenskom: bazditi), zbog termalnih izvora harakterističnog mirisa. Ovo ime zabilježeno je prvi put 1019., u spisu bizantskog cara Bazilija II.

Za vrijeme bugarskog cara Kalojana (1197.-1207.) grad je potpao pod Prvo Bugarsko carstvo. Nakon Bitke na Velbazdu 1330. g. između Srba (koje je vodio Stefan Uroš III. Dečanski) i Bugara, grad je potpao pod srpsku vlast, jer su Bugari izgubili bitku. Oko 1355. g. Velbazd sa okolicom podpao je pod vlast srpskog despota Dejana, koji je tim krajem vladao kao relativno nezavisnim posjedom od Bizanta ( Kneževina Velbazd ). Osmanska vojska zauzela je grad 1372. i dala mu današnje ime - Ćustendil, što u prijevodu sa turskog znači Konstantinova zemlja, jer je tada gradom vladao srpski despot Konstantin Dragaš. On je prihvatio osmanlijsku vlast i postao njihov vazal, i kao takav poginuo je u bitci na Rovinama 1395. Njegova kćer Jelena udala se za bizantskog cara Manuela II. Paleologa (1391. -1425.) Građani Ćustendila, uzeli su aktivno ućešće u bugarskom nacionalnom pokretu, grad je oslobođen od otomanske vlasti 29. siječnja 1878.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po procenama iz 2007. g. grad Ćustendil imao oko 51.000 st. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su malobrojni Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.

Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Adrian Room, "Placenames of the World" ISBN 0-7864-2248-3 McFarland & Company (2005)

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca