Pernik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Pernik
Перник
Pogled na grad Pernik sa utvde Krakra
Pogled na grad Pernik sa utvde Krakra
Grb Pernika
Grb
Koordinate: 42°36′N 23°02′E / 42.600°N 23.033°E / 42.600; 23.033
Država  Bugarska
Oblast Pernik
Vlast
 - Gradonačelnik Antoaneta Georgijeva
Visina 710
Stanovništvo (2007)
 - Grad 121366
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 2300
Pozivni broj 076
Službena stranica Stranice grada Pernika
Karta
Pernik is located in Bugarska
Pernik
Pernik

Pernik (bugarski: Перник) je grad od 121 366 stanovnika u Bugarskoj (oko 30 km jugozapadno od Sofije). Grad je sjedište istoimene Oblasti Pernik, leži na obalama rijeke Strume u Perničkoj dolini, okružen planinama Ljuljin, Vitoša i Golo Brdo. Pored grada prolazi europska cestovna magistrala E79 i važna željeznička pruga.

Okolica grada je bogata nalazištima ugljena, tako da je grad Pernik bio sjedište rudarstva u Bugarskoj.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvotno naselje razvilo se iz tračke utvde iz 4. st pne., koje je kasnije poslalo rimsko naselje. Pod imenom Pernik prvi put se spominje u 9 st. Ime Pernik naselju je dalo novodošlo slavensko stanovništvo po svom bogu Perunu. U 11 st. utvrda Pernik je neosvojiva za Bizant, u njoj stoluje legendarni vojvoda Kakra Pernički koji je imao značajnu ulogu u ranoj Bugarskoj srednjovjekovnoj državi.

U 14. st. Pernik podpada pod tursku vlast i postupno gubi svaki značaj, - tako da je 1878 godine, nakon oslobođenja od otomanske vlasti Pernik bio selo. Otkriće velikih nalazišta ugljena u neposrednoj blizini grada (početkom 20. st.), dovelo je do naglog rasta naselja, u kojem su se otvarala i industrijska postrojenja vezana uz ugljen. Tako da je 1929 godine Pernik postao i službeno grad, a od 1958 godine i admistrativno sjedište Oblasti Pernik.

Geografske i klimatske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog znatne nadmorske visine grada,- oko 760 m.(Pernik je jedan od najviših gradova u Bugarskoj), klima u Perniku je izrazito kontinentalna, sa vrlo hladnim zimama.

Na području općine Pernik nalazi se i dio Parka prirode Vitoša (bugarski: Природен парк Витоша) koji ima 26 600 hektara od toga se u općini Pernik ima 9988 hektara. 5 km južnije od grada nalazi se Park prirode Ostrica smješten na padinama planine Golo Brdo (bugarski: Голо Бърдо ).

Školstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području općine Pernik djeluje 20 osnovnih škola, 9 srednjih strukovnih škola i 6 gimnazija.

Palača kulture (izgrađena 1953.-1957.)
Zgrada rudarske uprave (izgrađena 1929.-1932.)
Ostatci srednjovjekovne utvrde Krakra

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U gradu djeluje nogometni klub Minjor Pernik , koji od sezone 2008.-09 igra u bugarskoj prvoj ligi.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca