Ajtos

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ajtos
Айтос
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 42°42′N 27°15′E / 42.700°N 27.250°E / 42.700; 27.250
Država  Bugarska
Oblast Burgas
Vlast
 - Gradonačelnik Evgenij Vrabčev
Visina 95
Stanovništvo (2005)
 - Grad 25 030
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 8500
Pozivni broj 0558
Službena stranica www.aitos.org
Karta
Ajtos is located in Bugarska
Ajtos
Ajtos

Ajtos (bugarski: Айтос, grčki i trački: Aetós, Αετος) je grad na istoku Bugarske, u Oblasti Burgas, udaljen oko 30 kilometera od bugarske crnomorske obale.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstarije naselje iz kojeg je nastao današnji Ajtos osnovala su tračka plemena. Arheološka istraživanja govore o postojanju naselja već prije 500. pne.. Po jednoj staroj tračkoj legendi jedan od Orfejevih učenika i sljedbenika - Aetos osnovao je grad. Tijekom svoje višestoljetne povijesti grad se različito zvao; Aetos, Astos, Idos i Akvilia, između ostalog.

Za vrijeme vladavine kana Tervela, Ajtos i cijeli kraj oko grada po prvi put je uključen u Bugarsko Carstvo. Tvrđava - Aetos bila je važan dio obrane Bugarskih zemalja protiv napada i provala Tatara, Avara i Križara.

1378 godine grad su zauzele otomanske trupe, pod vodstvom sultana Murata I. Za vrijeme Rusko-turskog rata 1828-1829, ruski general Hans Karl von Diebitsch pretvorio je Ajtos u značajno vojno uporište. Nakon sklapanja Adrianopolskog mira 1829 godine, mnogi od muslimanskih stanovnika grada iselili su se u Besarabiju.

U vrijeme Bugarskog nacionalnog preporoda, stanovnici Ajtosa uzeli su učešća u tom pokretu. Bugarski nacionalni velikan Vasil Levski osobno je osnovao u gradu revolucionarni komitet.

Nakon oslobođenja Ajtos je postao živo trgovačko središte, u to vrijeme važnije i od Burgasa. Prva djevojačka agronomska škola osnovana je u Ajtosu, u tom vremenu.

Kultura u gradu[uredi - уреди | uredi izvor]

Ajtos je u Bugarskoj poznat po svom tradicionalnom proljetnom festivalu (maj-juni) narodnih pjesama Noći slavuja. Festival se održava u rekreacijskom parku Slavujeva rijeka i privlači velik broj izvođača i posjetioca iz cijele Bugarske.

Rekreacija i turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Prirodne znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Rekreacijski park Slavujeva rijeka- Svega nekoliko Bugarskih gradova imaju toliko velike i lijepe parkove kao što je Slavujeva rijeka, u parku je smješten i Ajtoski zoološki vrt.
  • Formacija stijena Trite Bratja (Tri brata)
  • Park prirode Kazanite
  • Park prirode Hisarja
  • Državna šuma Korijata

Historijske znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Antička utvrda Aetos
  • Ajtoski povijesni put - antička cesta koja je povezivala antičke zemlje Trakiju i Meziju
  • Sv. Dimitrij Solunski, pravoslavna crkva
  • Ajtosko termalno kupalište

Kulturne znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Etnografsko selo Genger
  • Muzej Peter Stanev
  • Kazalište Vasil Levski

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca