Sliven

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sliven
Сливен
Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)
Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)
Grb Slivena
Grb
Koordinate: 42°41′N 26°20′E / 42.683°N 26.333°E / 42.683; 26.333
Država  Bugarska
Slivenska oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Jordan Lečkov
Visina 243
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 115 758
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 8800
Pozivni broj 044
Službena stranica [1]
Karta
Sliven is located in Bugarska
Sliven
Sliven

Sliven (bugarski: Сливен) je grad na jugoistoku Bugarske i upravno sjedište Slivenske oblasti. Sliven je osmi grad po veličini u Bugarskoj sa svojih 115 000 stanovnika, u Bugarskoj je poznat po svojim hajducima - odmetnicima koji su se borili protiv Otomansko carstvo. U XIX st. Sliven su zvali "Grad 100 vojvoda", vojvode su bili vođe hajdučkih četa. Gradonačelnik Slivena je bivši nogometaš Jordan Lečkov.

Pored Slivena nalazi se nacionalni park - Sinite Kamni (bugarski: Сините камъни, Plave stijene), poznat po čistom zraku i mineralnim izvorima.

Zemljopisne karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Sliven se nalazi 300 km. istočno od glavnog grada Sofije, 100 km od Burgasa, 130 km od grčke granice i 130 km od granice sa Turske.

Iznad grada nalazi se planina Karandila (bugarski: Карандила) sa vrhom Bulgarka 1181 m s kojeg se pruža lijepi pogled na grad.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstarije naselje pronađeno je na brdu Hisarlaka, to je bilo tračko naselje iz V - III st. pne. Na istom lokalitetu pronađene su i kovanice i keramika iz helenističkog razdoblja. Sliven je podpao pod rimsku vlast oko 71-72 god. pne.

Prvi pisani izvori o Slivenu su iz 2. st. pne., kada se spominje pod imenom Tuida/Suida/Tsuida. Ime je najvjerojatnije tračkog porijekla.

Nakon podpadanja Trakije i čitave Bugarske pod Otomansko carstvo, Sliven je postao središte sandžaka u ejaletu Rumelija, nakon toga upravno je bio u elajetu Silistra (Elajet Očakov), pa potom u elajetu Edirne (Jedrene) te pred sam kraj Otomanskog carstva u vilajetu Istočna Rumelija, nakon toga ušao je u sastav novostvorene Bugarske 1885. godine.

Sliven je bio značajno središte Bugarskog nacionalnog preporoda, u njemu su rođeni ili djelovali brojni bugarski nacionalni prvaci poput; Hadži Dimitra, Dobrija Čintulova, Evgenija Čapkanova, Ivana Sеliminskog i brojnih drugih. U Slivenu je rođen i Anton Pann skladatelj rumunjske nacionalne himne.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Rast Slivena kao industrijskog središta otpočeo je krajem 18. i početkom 19. st. kada je Sliven počeo rasti kao obrtničko trgovačko središte. 1834 god. Dobri Željazkov osnovao je prvu tekstilnu tvornicu u Bugarskoj. Nakon te u Slivenu su proradile i tvornica stakla, kemijskih proizvoda, strojogradnje, prehrane. Rast industrije nastavljen je i nakon drugog svjetskog rata (za vrijeme vladavina komunista).

Nakon pada socijalizma došlo je do stagnacije i zatvaranja mnogih pogona. U novije vrijeme gospodarstvo Slivena se oporavlja, najznačajnije grane su vinarstvo (Vinprom i Vini Sliven) i pogon internacionalne kompanije 3M (strojevi), proizvodnja odjeće i prehrambenih proizvoda.

Zbratimljeni gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca