Perun

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Perunova biljka, perunika

Perun je slavenski bog gromovnik. Po njemu je nazvano brdo na Učki.U srednjem su se vijeku hrastovi i gajevi nazivali tako. Perunika je biljka koja izraste na mjestu gdje Perun baci munju.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

M. Presnjakov (1998). Perun.

Perunov izgled: starac s bakrenom bradom. Vozi kočiju, drži sjekiru i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove. Može se usporediti sa Zeusom. Oženjen je Suncem. Njegovo je oružje zlatna jabuka. Svijet je opisan kao stablo, hrast, čije su grane nebo, a korijenje podzemlje. Veles, Perunov brat, bježao je od Peruna skrivajući se svugdje kako bi došao do podzemlja. Gdje bi došao, udarila bi munja s neba, a baca ju Perun. Perun je na jednom kipu prikazan sa srebrnom glavom i zlatnim brkovima.

Mitologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Perun je vladar neba, groma i munja. Veles, vodeni bog, živi u podzemlju, a Perun s njim dijeli Sunce. Suša je Velesova krađa, grom borba bogova, a kiša Perunova milost. Perun i Veles su poslije postali jednaki kao Bog Otac i Sotona. Perunov otac Svarog također je smatran vrhovnikom.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Najbrojniji slavenski mitovi opisuju Peruna. Prvi izvor je Nestorova kronika, gdje je Perun bog rata. Vladimir Veliki je podigao kipove poganskim bogovima, a glavni mu je bio Perun. Chronica Slavorum navodi da Slaveni štuju boga bez imena čiji atributi nisu navedeni, a vlada nebom i Zemljom.