2000

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 2000.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1970-e  1980-e  1990-e  – 2000-e –  2010-e  2020-e  2030-e
Godine: 1997 1998 199920002001 2002 2003
2000. po kalendarima
Gregorijanski 2000. (MM)
Ab urbe condita 2753.
Islamski 1420–1421.
Iranski 1378–1379.
Hebrejski 5760–5761.
Bizantski 7508–7509.
Koptski 1716–1717.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2055–2056.
Shaka Samvat 1922–1923.
Kali Yuga 5101–5102.
Kineski
Kontinualno 4636–4637.
60 godina Yang Metal Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 12000.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

2000. je bila prijestupna godina koja počinje u subotu, prema gregorijanskom kalendaru. Moderna kultura je smatra i početkom 21. stoljeća i 3. tisućljeća, iako je to po strogim kriterijima gregorijanskog kalendara zapravo bila 2001.

Ova godina bila je obilježena kao:

  • Međunarodna godina kulture mira.
  • Svjetska godina matematike.

Godina 2000. je bila najtoplija ikada u Beogradu: prosečna temperatura 14,1 °C, u odnosu na prosek (1887-2006) od 11,7 °C. Takođe i jedna od najsušnijih u regionu.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Ivica Račan, premijer RH 2000-03

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Stjepan Mesić, predsednik RH 2000-10
  • 2. 2. - Raketiran autobus UNHCR kod sela Čubrelj, poginulo dvoje Srba; uveče bačena bomba u kafić "Belami" u severnoj Mitrovici[2].
  • 3. 2. - Troje Albanaca ubijeno u severnoj Mitrovici, konfrontacija na mostu preko Ibra i napadi na mirotvorce narednih dana, još 10 mrtvih.
  • 3. 2. - Miroslav Kutle, vlasnik Globus grupe, uhićen na slovenskoj granici - optužen je za izvlačenje 200 milijuna kuna iz poduzeća u njegovom vlasništvu.
  • 4. 2. - Wolfgang Schüssel novi kancelar Austrije, u kontroverznoj koaliciji sa Slobodarskom partijom Austrije - ostale zemlje EU redukuju kontakte sa novom vladom.
  • 4.–6.2. - rusko bombardiranje Katir-Jurta: najmanje 170 poginulih Čečena
  • 5.2. - Masakr u Novije Aldiju: ruski OMON ubija između 60 i 80 Čečena, te provodi silovanje i pljačku tog naselja narednih dana.
  • 6. 2. - U Srbiji kreće muzički kanal TV Metropolis.
    • pad Groznog: ruski vojnici zauzimaju grad, dok se čečensko vodstvo povlači. Prema procjenama, poginulo je najmanje 5.000 civila u opsadi grada.[3]
  • 7. 2. - Hrvatska Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj: Stjepan Mesić pobjedio Dražena Budišu.
  • 7. 2. - U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije Pavle Bulatović - vlasti za to optužuju zapadne države a Šešelj i nezavisne novinare.
  • 10. 2. - Britanski i nemački KFOR preuzeo most preko Ibra u Mitrovici, jer su Francuzi optuženi za naklonjenost Srbima.
  • 12. 2. - Cijanidno zagađenje Tise stiglo do Srbije - uginuće ribe, ptica i divljači.
  • 13. 2. - Okršaj u Mitrovici, dvojica francuskih vojnika ranjeni iz snajpera.
  • 13. 2. - Objavljen poslednji strip Peanuts (Charles M. Schulz umro dan ranije).
  • 14. 2. - Svemirska letjelica NEAR Shoemaker ušla je u orbitu oko asteroida 433 Eros i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.
  • 14. 2. - Vraćeno ime Dinamo nakon devet godina.
Drugi čečenski rat

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Zasjeda u Džani-Vedenu
  • 3. 3. - Tihomir Blaškić osuđen prvostepeno na 45 godina zatvora pred ICTY (2004. smanjeno na devet godina, kada je i pušten).
  • 4. 3. - Sony lansirao u Japanu igraću konzolu Playstation 2 (u Evropi od novembra).
  • 6. 3. - Napadi na beogradski Studio B: pretučena dvojica radnika i odneta oprema sa Torlaka, sud ga kažnjava sa 450.000 dinara, a ministar za telekomunikacije Ivan Marković traži blizu 11 miliona dinara za naknadu korišćenja frekvencije (narednih dana se slično događa još nekim nezavisnim medijima).
  • 7. 3. - Ulične tuče Srba i Albanaca u K. Mitrovici, 40 povređenih uključujući 16 Francuza.
  • 7. 3. - Minimum DJIA ove godine: 9755.
Bosna i Hercegovina, plavo je Brčko distrikt

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Vladimir Putin, predsednik RF
  • 1. 5. - Po odluci preds. Clintona, civilima je omogućen prijem signala GPS pune preciznosti - deset puta bolje nego ranije.
  • 3. 5. - Konjunkcija svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića Urana. Na malom području neba sreli su se Sunce i Mjesec, te planeti Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn.
  • 3. 5. - Tuča u požarevačkom kafiću "Pasaž" između dvojice otporaša i obezbeđenja diskoteke "Madona", otporaši uhapšeni.
  • 4. 5. - Pojavio se računalni virus ILOVEYOU.
  • 7. 5. - Inauguracija Vladimira Putina za predsednika Ruske Federacije (predsednik 2000-2008 i 2012 -..., premijer 2008-2012.).
  • 8. 5. - U Prizrenu ubijen Ekrem Rexha (komandant Drini).
  • 9. 5. - Sprečen miting opozicije u Požarevcu, uhapšen Nenad Čanak.
  • 12. 5. - Otvorena galerija Tate Modern u Londonu.
  • 13. 5. - Prilikom posete poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu ubijen Boško Perošević, predsednik Izvršnog veća AP Vojvodine.
  • 13. 5. - Eksplozija u fabrici vatrometa u holandskom Enschedeu, 23 poginulih.
Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba
  • 13. 5. ? - Milan Bandić (SDP) izabran za gradonačelnika Zagreba (2000-2002. i 2005 -...); odlučeno da se Trgu hrvatskih velikana vrati ime žrtava fašizma.
  • 13. 5. - Pjesma Eurovizije u Stockholmu: braća Olsen iz Danske prvi, Goran Karan iz Hrvatske 9. ("Kad zaspu anđeli").
  • 15. 5. - U Beogradu miting podrške "Otporu", kojeg vlasti nazivaju fašističkom organizacijom.
  • 17. 5. - Policijskom akcijom zauzet beogradski Studio B, dovedeni novinari prorežimskih medija; onemogućeno emitovanje radija B2-92 i Indeks; u sukobu građana, navijača i policije nakon slušanja "Vesti u 7" ima povređenih - demonstracije i narednih dana širom Srbije.
  • 22. 5. - Predsjedništvo BiH imenovalo Spasoja Tuševljaka na čelo Savjeta ministara.
  • 23. 5. - Ramush Haradinaj lakše povređen u tuči na ruskom kontrolnom punktu.
  • 23. 5. - Damir Lončarić imenovan za novog šefa HIS, pretreseni neki objekti te službe.
  • 24. 5. - Savezni ministar pravde Petar Jojić poslao pismo "Karli del Ponte, kurvi koja se prodala Amerikancima"...
  • 25. 5. - Hrvatska u Partnerstvu za mir.
  • 25. 5. - Riječko-senjska nadbiskupija podijeljena na Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, na čelu će im biti Ivan Devčić (do ...) odn. Mile Bogović (do 2016).
  • 25. 5. - Izrael nakon 22 godine povlači posljednje trupe iz Libanona.
  • 27. 5. - Miting opozicije na beogradskom Trgu republike (SPO, DS, DSS, Otpor, Ženska mreža).
  • 28. 5. - S emitiranjem započela hrvatska komercijalna televizija Nova TV.
  • 29. 5. - Lideri srpske opozicije u Moskvi, ministar Ivanov "nije imao vremena" da se sretne s njima.
  • 29. 5. - Ubijeno troje Srba u Cernici na Kosovu.
  • 31. 5. - U Podgorici ubijen Goran Žugić, blizak saradnik predsjednika Đukanovića.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Ehud Barak, Bill Clinton i Jaser Arafat u Camp Davidu
  • 1. 7. - Ustavni sud BiH presudio da su sva tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH (saopšteno 4. 7.).
  • 2. 7. - Vicente Fox, kandidat desničarske stranke PAN, pobjeđuje na izborima za predsjednika Meksika, okončavši tako višedecenijski monopol stranke PRI (preuzima položaj 1. 12.).
  • 4. 7. - Toplotni talas: preko 40 °C u Beogradu i nekim drugim mestima.
  • 6. 7. - Skupština SRJ usvojila amandmane na savezni Ustav: direktan izbor predsednika i Veća republika; u Crnoj Gori ovo smatraju neustavnim i najavljuju bojkot izbora.
  • 10. 7. - Fabrika "Matroz" prekida isporuku papira nezavisnim medijima, a nije im dozvoljen ni uvoz.
  • 10. 7. - Eksplozija curećeg naftovoda u Nigeriji, poginulo oko 250 seljana koji su sakupljali benzin.
  • 11 - 25. 7. - Samit u Camp Davidu: Ehud Barak i Jaser Arafat razgovaraju o miru u Palestini ali bez rezultata.
  • 12. 7. - Na Dunavu kod Golupca pronađena tri leša zalivena betonom[6].
  • 14. 7. - Događaj Dana Bastilje: jaka sunčeva baklja izaziva geomagnetnu oluju par dana kasnije.
  • 14. 7. - 25 godina po završetku Vijetnamskog rata Sjedinjene Američke Države i Vijetnam sklopili trgovinski sporazum, koji je Vijetnamu otvorio vrata Svetske trgovinske organizacije.
  • 19. 7. - Vanredno stanje u opštini Maglaj jer u selu Bakotići protestuju zbog predstojeće deložacije mudžahedina iz Bočinje (rok 24. 7.).
  • 25. 7. - Air Franceov Aerospatiale Concorde srušio se ubrzo nakon polijetanja sa aerodroma u Parizu uslijed požara ubivši svih 109 putnika i članova posade i četvero ljudi na tlu.
  • 26. 7. - Novinar Miroslav Filipović osuđen je na sedam godina zatvora pred Vojnim sudom u Nišu zbog "špijunaže".
  • 27. 7. - Raspisani redovni izbori za savezni parlament, lokalnu samoupravu Srbije, i vanredni izbori za predsednika SRJ za 24. septembar. Milošević istaknut kao kandidat vladajuće koalicije.
  • 27. 7. - Savet ministara BiH odobrio jedinstveni pasoš/putovnicu.
  • 29. 7. - Opozicione stranke udružene u DOS odlučile da izađu na izbore; SPO izjavljuje da ne izlazi na savezne izbore (kao ni DPS Mila Đukanovića).
  • 31. 7. - Savezni ministar za informisanje Goran Matić izjavio da su uhvaćena četvorica Holanđana koji su "imali zadatak" da otmu Slobodana Miloševića i odseku mu glavu.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Stambolićev spomenik na Fruškoj gori
  • 14. 8. - KFOR zauzeo topionicu u Trepči, navodno zbog previsokog nivoa zagađenja, Srbi protestuju.
  • 20. 8. - U prištinskom Dragodanu pronađeno 160 tela, verovatno žrtava albanskih terorista.
  • 22. 8. - Temperatura opet prelazi 40 °C u regionu.
  • 25. 8. - U Beogradu nestao Ivan Stambolić, nekadašnji predsednik Predsedništva Srbije (2003. otkriveno da je ubijen na Fruškoj gori).
  • 27. 8. - Požar na TV tornju Ostankino u Moskvi.
  • 28. 8. - U Gospiću podmetnutim eksplozivom likvidiran Milan Levar, bivši hrvatski časnik i jedan od glavnih svjedoka masakra tamošnjih Srba 1991. godine.
  • 28. 8. - U Beogradu potpisan jugoslovensko-ruski sporazum o slobodnoj trgovini.
  • 29. 8. - Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnice protiv 14 zapadnih lidera zbog ratnih zločina tokom NATO-ovog bombardovanja 1999.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Sydney slavi otvaranje Olimpijade 2000.
  • 3. 9. - Izgorela hala za galvanizaciju u "Gorenju".
  • 6. 9. - Počeo Milenijumski samit UN u Njujorku, navodno učestvuje čitav svet osim Sadama Huseina, Miloševića i Gadafija.
  • 7. 9. - Skupština RS izglasala nepoverenje vladi Milorada Dodika (ostaje do januara).
  • 10. i 11. 9. - Na Kosovu ubijeni novinar Shefki Popova, zatim Rexhep Luci, šef kosovske agencije za rekonstrukciju i razvoj.
  • 10. i 24. 9. - Lokalni izbori u Makedoniji, sukobi između albanskih stranaka.
  • 12. 9. - Uhićenja u Hrvatskoj, među njima generali Ivan Andabak i Ignac Koštroman, u vezi s ratnim zločinima nad bosanskim Muslimanima; uhićenja i u vezi ubistva Milana Levara.
  • 14. 9. - Vojislav Koštunica lakše povređen kamenom na mitingu u Kosovskoj Mitrovici.
  • 15. 9. - 1. 10. - Olimpijada 2000 u Sidneju.
  • 16. 9. - Poslednji put viđen ukrajinski novinar Georgij Gongadze.
  • 21. 9. - Bil Klinton i 13 najviših zapadnih funkcionera i čelnika NATO-a osuđeni su u odsustvu u Okružnom sudu u Beogradu na po 20 godina zatvora.
  • 24. 9. - Izbori:
    • SRJ Redovni za Skupštinu Savezne Republike Jugoslavije i vanredni izbori za predsednika SR Jugoslavije. Kandidat Demokratske opozicije Srbije, Vojislav Koštunica, ubedljivo pobedio kandidata levice i tadašnjeg šefa države - Slobodana Miloševića. Veće građana Savezne skupštine: DOS 59, SPS-JUL 44, Bulatovićev SNP 30 (Đukanovićev DPS je bojkotovao izbore, izlaznost u C.G. je bila niska); od 20 mesta za Srbiju u Veću republika: DOS 10, SPS-JUL 7, SRS 2, SPO 1.
    • Prvi krug izbora za Skupštinu AP Vojvodine.
    • Lokalni izbori u Srbiji: DOS osvojio 105 od 110 odbornika u Beogradu.
  • 26. 9. - Ministri obrazovanja u BiH se složili da se u celoj zemlji uče ćirilica i latinica.
  • 26. 9. - Grčki trajekt Express Samina tone kraj otoka Paros, pri čemu pogiba 80 od 500 putnika.
  • 28. 9. - Savezna izborna komisija SRJ saopštila konačne rezultate po kojima je potreban drugi krug predsedničkih 8. oktobra.
  • 28. 9. - Izraelski političar Ariel Sharon posjećuje Hramsku goru u Jeruzalemu, izazvavši demonstracije Palestinaca koji će prerasti u Drugu intifadu.
  • 29. 9. - Protesti širom Srbije, štrajk u mnogim preduzećima i školama, kao i svim pozorištima i bioskopima u Beogradu, uveče obustavljen rad u rudarskom basenu "Kolubara".
  • 29. 9. - Predsjednik Mesić umirovio sedmoricu od 12 hrvatskih generala (među kojima su i Mirko Norac i Ante Gotovina), potpisnika otvorenog pisma u kojem su upozoravali na "kriminalizaciju" Domovinskog rata.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Vojislav Koštunica, predsednik SRJ 2000-03

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

George W. Bush
  • 1. 11. - Crnogorska skupština bez opozicije glasala za Zakon o Centralnoj banci Crne Gore.
  • 1. 11. - Flora Brovina puštena iz zatvora u Srbiji.
  • 1. 11. (po NY vremenu) - SRJ primljena u UN, posle 55 godina spuštena zastava SFRJ.
  • 2. 11. - Nevenka Tuđman, kći bivšeg predsjednika, optužena za protuzakonito posredovanje (ugradnja telefonskih centrala Alcatel).
  • novembar - Restrikcije struje u Srbiji. Koštunica odbija smenu gen. Pavkovića, DOS nekoliko dana bojkotovao prelaznu vladu Srbije zbog šefa BIA R. Markovića.
  • 4. 11. - Izglasana nova Vlada SR Jugoslavije, koju su sastavili DOS i crnogorska Socijalistička narodna partija - premijer Zoran Žižić (SNP), zamenik Miroljub Labus, ino-poslovi Goran Svilanović, unutrašnji Zoran Živković itd.
  • 6 - 11. 11. - Pobune u nekoliko zatvora u Srbiji.
  • 7. 11. - George W. Bush je pobijedio Ala Gorea na američkim predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi Floridi.
  • 7. 11. - Poslednji put viđen Nebojša Simeunović, istražni sudija Beogradskog okružnog suda (telo pronađeno 3. decembra).
  • 11. 11. - BiH Izbori u BiH:
    • Predstavnički dom BiH: iz FBiH: SDP BiH 9, SDA 8, HDZ BiH 5 itd.; iz RS: SDS (BiH) 6, PDP 2 itd.;
    • Parlament FBiH: SDA 38, SDP 37, HDZ 25, SBiH 21 itd.
    • Republika Srpska: Mirko Šarović (SDS) izabran za predsednika ispred Dodika; Skupština RS: SDS 31, PDP i SNSD po 11, SDA 6 itd.
    • Uprkos protivljenju OESS održan referendum o jednakopravnosti hrvatskog naroda.
  • 11. 11. - Kaprunska katastrofa: 155 osoba poginulo u požaru na žičari u austrijskim Alpima.
  • 13. 11. - Nemačka marka je jedina valuta u Crnoj Gori.
  • 15. 11. - Formirana nova indijska država Jharkhand.
  • 16. 11. - Bill Clinton postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio Vijetnam.
  • 16. 11. - Narodni pokret "Otpor" dobio nagradu MTV za slobodu mišljenja "Free Your Mind".
  • ca. 16. 11. - Obnovljeni diplomatski odnosi SRJ sa Francuskom, Nemačkom, V.Britanijom i SAD, prekinuti tokom bombardovanja.
  • 17. 11. - Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u Sloveniji, poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
  • 17. 11. - Alberto Fujimori svrgnut s položaja predsjednika Perua.
  • 21. 11. - Sukobi na jugu Srbije: poginula 4 srpska policajca u napadu na stanicu u selu Končulj, blizu linije sa Kosovom - eskalacija sukoba u Kopnenoj zoni bezbednosti.
  • 23 - 28. 11. - Otmica Breninog sina Stefana.
  • 24. 11. - Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije u Zagrebu - Hrvatska otvara pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što oporba smatra "povratkom u regionalne asocijacije"; predsjednik SRJ Vojislav Koštunica u prvoj posjeti nekog zvaničnika Jugoslavije Hrvatskoj od raspada SFRJ.
  • 25. 11. - Milošević reizabran na čelu SPS, novu vlast naziva plaćeničkom i izdajničkom.
  • 27. 11. - SRJ se vratila u članstvo OEBS.
  • 27. 11. - Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj Lærdalstunnel, najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
  • 28. 11. - Mlađan Dinkić izabran za guvernera NB SRJ (do 2003).
  • 28. 11. - Ukrajinski političar Oleksander Moroz javno je optužio predsjednika Leonida Kučmu za sudjelovanje u ubojstvu novinara Georgija Gongadzea ("Kasetni skandal").
  • 30. 11. - Hrvatska u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Tokom godine[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 2000.

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Virus iznenađenja, nin.co.rs, 20. januar 2000. (pristup 20. 7.2013.)
  2. Noć dugih noževa, Nin, 10. februar 2000. (pristup 23. 7.2013)
  3. Jenkinson, Brett C. (2002). „Tactical Observations from the Grozny Combat Experience”. United States Military Academy, West Point, New York. str. 74. 
  4. Bura u Kosovskoj Mitrovici Arhivirano 2008-12-02 na Wayback Machine-u, "Vreme", 26. februar 2000. (pristup 23. 7.2013.)
  5. Pucnji na jugu Arhivirano 2012-01-30 na Wayback Machine-u, "Vreme", 4. mart 2000.
  6. Mafijaška sahrana u Dunavu kod Golubca Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u, vreme.com 29. 7.2000. (pristup. 21. 8.2013)

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]