Hramska gora

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg
Za drugu upotrebu, pogledajte članak Hramska gora (višeznačna odrednica).


Koordinate: 39° 42' 07″ SG Š, 44° 17' 50″ IGD

Hramska gora
Israel-2013(2)-Aerial-Jerusalem-Temple Mount-Temple Mount (south exposure).jpg
Visina 743 metara
Mesto Izrael
Planina Hramska gora

Hramsko brdo ili Hramska gora (hebrejski: הַר הַבַּיִת, Har haBáyit), također poznata kao Planina Moriah a među muslimanima kao Plemenito svetište (arapski: الحرم القدسي الشريف‎, al-haram al-qudsī ash-sharīf), je vjerski lokalitet u Starom gradu u Jeruzalemu.

Prema jevrejskoj tradiciji se s tog mjesta svijet proširio u svoj današnji oblik, odnosno odatle je Bog pokupuo prah da stvori prvog čovjeka Adama. Na tom je mjestu Bog odlučio "obitavati", zbog čega su tamo sagrađena prva dva jeruzalemska hrama. Prema tradiciji se vjeruje kako će treći i posljednji Hram također biti sagrađen na tom mjestu. Hram se smatra najsvetijim mjestom judaizma i zbog toga mnogi Jevreji nikada neće tamo kročiti nogom.

Među muslimanima se Hramska gora smatra trećim najsvetijim mjestom islama. Štovano kao Plemenito svetište i mjesto Muhamedovog putovanja u Jeruzalem i uzdizanja u nebo, Gora se također povezuje s jevrejskim biblijskim prorocima koji se štuju u islamu. Džamija al-Aqsa i Kupola na stijeni, najstarija očuvana islamska građevina na svijetu, se trenutno nalaze na Gori.[1]

S obzirom na međusobno suprostavljena prisizanja Jevreja i muslimana, smatra se jednim od najspornijih vjerskih lokaliteta na svijetu. Pod upravom Izraela se nalazi od 1967. godine, a i Izrael i Palestinska uprava tvrde da nad njom imaju suverenitet, što je jedno od glavnih točaka arapsko-izraelskog sukoba.[2] Muslimansko vijeće, poznato kao muslimanski Waqf, upravlja lokalitetom. Izraelska vlada također na njemu provodi kontroverznu zabranu molitve za ne-muslimanske posjetitelje.

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]