Kotor-Varoš

Izvor: Wikipedia
Kotor Varos

Kotorvaroskocke.JPG

Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Stanovništvo
Stanovništvo (1991) 7.411
Položaj
Koordinate 44°37′N 17°22′E / 44.62, 17.37
Vremenska zona centralnoevropska:
UTC+1
Kotor Varos na karti BiH
Kotor Varos
Kotor Varos
Kotor Varos (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 37′ 12" SGŠ, 17° 22′ 12" IGD

Kotor-Varoš je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.

Zemljopis[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kotor Varoš imala je 36.670 stanovnika, raspoređenih u 42 naselja.

Nacionalni sastav
Srbi 13.986 (38,14%)
Muslimani 11.161 (30,43%)
Hrvati 10.640 (29,01%)
Jugoslaveni 707 (1,92%)
ostali 176 (0,50%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 32.832
Srbi 15.255 (46,46%)
Hrvati 8.863 (26,99%)
Muslimani 8.366 (25,48%)
Jugoslaveni 176 (0,53%)
ostali 172 (0,54%)

Naseljena mjesta:

Baština, Bilice, Boljanići, Borci Donji, Borci Gornji, Ćorkovići, Duratovci, Garići, Grabovica, Hadrovci, Hrvaćani, Jakotina, Kotor Varoš, Kruševo Brdo I, Kruševo Brdo II, Liplje, Maljeva, Maslovare, Obodnik, Orahova, Palivuk, Plitska, Podbrđe, Podosoje, Postoje, Prisočka, Radohova, Ravne, Selačka, Sokoline, Stopan, Šibovi, Šiprage, Tovladić, Vagani, Varjače, Večići, Viševice, Vranić, Vrbanjci, Zabrđe i Zaselje.

Uprava[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Područje općine Kotor-Varoš je arheološki i povijesno daleko manje istraženo, koliko po svom položaju u odnosu na širi areal zaslužuje. Povijest bilježi da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u periodu neolita. Ovo područje su tada naseljavali Iliri. U 4. stoljeću pne. na ovo područje su prvi put prodrli Kelti, koji su se u više navrata zadržavali na području BiH. Pred kraj starog vijeka područje oko rijeke Vrbas, Vrbanje i Sane naseljavalo je tračansko pleme Mezeji.

U 1. stoljeću ovo područje osvajaju Rimljani koji postepeno asimiliraju Mezeje i angažiraju ih u svoje legije i svoju mornaricu. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama na području Crkvine 1981. godine otkriveni su ostaci ranokršćanske bazilike (3. - 5. stoljeće); rimskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad Lauš, današnji Lauši u Maslovarama, zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od Banja Luke do Skender Vakufa. U 7. stoljeću ovo područje naseljavaju Južni Slaveni koji su se mješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Slavenizacijom ovog dijela balkanskog poluotoka tu se formiraju prve državice Južnih Slavena, a među njima i prva bosanska država u 10. stoljeću.

Prema ljetopisu popa Dukljanina (barskog rodoslova), polovinom 12. stoljeću župe Uskoplje, Pljeva i Luka bili su u sastavu Bosne. Prvi pisani dokumenti o naselju na ovom području datiraju iz 1322, 1323. i 1412. godine. To je povelja Stjepana II. Kotromanića (bosanskog bana od 1322. do 1353. godine), koji daruje Vukosavu Hrvatiniću1322. godine župe Danicu i Vrbanju s gradovima Ključem i Kotorom kao osobni posjed, zato što mu je ovaj pomogao prilikom preuzimanja vlasti u sukobu sa Babunićima. Ovaj feudalni posjed Hrvatinića je kasnije, 1404. godine još više proširio Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Stjepančić), koji se nazivao gospodarem Donjih kraja (područje od rijeke Vrbasa do preko Sane a kasnije je još više prošure). Iako su Ugarski kraljevi Ludovik I. Sigismund, (koji je kasnije osvojio Hrvatsku, Češku i Njemačku) pokušali osvojiti Bosnu, nije im polazilo za rukom. Čak je Ugarski kralj Sigismund I. 1411. godine Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću priznao pravo posjeda Donjih kraja. U to vrijeme gradovi Kotor i Zvečaj u Rijesnom kod Banja Luke su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države.

Od 1519. srednjevjekovni grad Kotor je pod turskom upravom. Tad se pored naselja Kotor formira naselje Varoš na području današnjeg Donjeg Varoša. Širenjem grada u oba pravca po riječima arheologa Đurđevića, nastao je grad koji je u svom nazivu zadržao oba imena Kotor-Varoš, u čiji sastav su ušla naselja: Kotor katolički, Kotor turski, Čepak, Slatina i Varoš, a koji se prvi put pod tim imenom spominje 1889. godine, poslije popisa stanovništva, koje je tada organizirala Austro-Ugarska monarhija, a koja je odlukom velikih sila anketirala BiH 1878. godine. Od 1. prosinca 1918. godine Kotor Varoš je u sastavu Kraljevine SHS, a od 1945. u sastavu FNRJ kasnije SFRJ.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

AGA HASIĆ MUJICA IZ PALIVUKA

  • Enver Moralić , poznati biznismen jedan od najbogatijih Bosanaca
  • Senijad Ibričić , poznati fudbaler
  • Andrej Modić , poznati mladi fudbaler AC Milana
  • Mihael Modić , poznati mladi fudbaler AC Milana

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Bodnjik-3. mjesto MASLOVARE 2010

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice