Boka Kotorska

Izvor: Wikipedia

Boka Kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora (87.334 km²). Duboko je zašla pod litice Lovćena i Orjena kao da ih je razmakla snagom vode. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prijelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Sva je optočena mjestima – Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose a između njih je još desetak malih naselja.

Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu istoriju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rima, Vizantije, srpske srednjovijekovne države, do Turaka, Mlečana (videti: Mletačka republika), Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U XVII i XVIII veku Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u XVI veku imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

Slavni ljudi[uredi - уреди]