Prisočka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prisočka
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Kotor Varoš
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 1.423
Geografija
Koordinate 44°26′N 17°35′E / 44.44°N 17.58°E / 44.44; 17.58
Prisočka na mapi Bosne i Hercegovine
Prisočka
Prisočka
Prisočka (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 26′ 24" SGŠ, 17° 34′ 48" IGD
Prisočka je naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina.[1] U stvarnosti, to je niz sela i zaselaka od Ćorkovca do Čudnića (lijevih pritoka Vrbanje), na podvlašićkim padinama Petrova polja, u pojasu dužine oko 8 km. Administrativno područje Prisočka obuhvata sela: Vrevići, Sipići, Zuhrići, Ćorkovići, Vrbovo, Pajići, Lozići, Fodlovići, Crepovi, Durakovići, Tuleža, Kovačevići i Palivuk.

Prema popisu stanovništva 1991. na prostoru Prisočke su živjela 1.423 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. oko četiri puta manje – svega 294.[2][3]

Geografija[uredi | uredi kod]

Prisočku čini niz sela i zaselaka na nadmorskim visinama od 640–750 m. Svi su na podvlašićkim padinama lijeve obale Vrbanje. Najveće naseobine su Kovačevići, Tuleža, Lozići, Vrbovo, Zuhrići i Vrevići. Sve su lokalnim putevima povezane sa regionalnom cestom Kruševo BrdoŠiprageKotor-Varoš.[4][5][6][7]

Istorija[uredi | uredi kod]

Najveći zaseoci Prisočke da su veoma stara naselja na nepristupačnim lokacijama, pa se pretpostavlja da je njihva daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana.

U bližoj historiji, uz ostala sela šipraškog kraja, i Prisočka je bila aktivno uključena u NOB, osobito Kovačevići i Lozići. Za vrijeme priprema Drugo zasjedanje AVNOJ-a, dio Vrhovnog štaba NOVJ, na čelu da Josipom Brozom, bio je smješten u Kovačevićima (što je registrirano kao malo selo ispod Petrova polja), u kući Huseina Kovačevića, člana Mjesnog Narodnooslobodilačkog odbora za Šiprage.[8][9]

Za vrijeme Rata u Bosni, Kovačevići su dugo pružali otpor nadmoćnim snagama bivše JNA i srpskih (para)vojnih jedinica. Nakon iscrpljujućih borbi, branitelji su se povukli na slobodnu teritoriju (prema Travniku), a Kovačevići su do temelja razrušeni, kao i sva ostala prisočka sela.

Nakon 1996, u projektu obnove porušenih sela, većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.[10][11][12][13][14][15][16]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prisočka; Popis 213: Ukupno 294 stanovnika
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 1.394 (97,96%) 1.329 (79,67%) 1.062 (68,69%)
Srbi 0 310 (18,58%) 481 (31,11%)
Hrvati 0 0 1 (0,06%)
Jugoslaveni 26 (1,82%) 15 (0,89%) 2 (0,12%)
Ostali i nepoznato 3 (0,21%) 14 (0,83%) 0
Ukupno 1.423 1.668 1.546

[17][18]

Povezano[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. „Općina Kotor Varoš”. nasbih.com. Pristupljeno 16. 9. 2015. 
  2. Zolić H., Ur. (1993): Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 2013-10-05 na Wayback Machine-u.
  4. http://www.kartabih.com/.
  5. Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  7. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  8. Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  9. Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  10. http://www.euforbih.org/
  11. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-10-17. Pristupljeno 2017-02-27. 
  12. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-24. Pristupljeno 2009-04-24. 
  13. http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/
  14. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-03. Pristupljeno 2021-08-10. 
  15. http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
  16. [1]
  17. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  18. Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 2013-10-05 na Wayback Machine-u.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]