1411
Izvor: Wikipedia
< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | 1430-e | 1440-e | >
<< | < | 1407. | 1408. | 1409. | 1410. | 1411. | 1412. | 1413. | 1414. | 1415. | > | >>
| Gregorijanski | 1411 MCDXI |
| Ab urbe condita | 2164 |
| Islamski | 813 – 814 |
| Iranski | 789 – 790 |
| Hebrejski | 5171 – 5172 |
| Bizantski | 6919 – 6920 |
| Koptski | 1127 – 1128 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1466 – 1467 |
| - Shaka Samvat | 1333 – 1334 |
| - Kali Yuga | 4512 – 4513 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4047 – 4048 |
| - 60 godina | Yin Metal Zec (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11411 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1411 (MCDXI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).
Sadržaj/Садржај |
Događaji[uredi - уреди]
- 5. 1. - Bosanski vojvoda Sandalj Hranić primljen za mletačkog građanina (prodao im Ostrovicu u Dalmaciji).
- 18. 1. - Umro Jobst Moravski, čime ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški postaje glavni pretendent na nemačku krunu.
- januar - Nova ponuda Kotorana za predaju grada Mlečanima (pregovori o tome bez rezultata).
- + Osmanski interegnum: Musa Čelebi porazio Sulejmanovu vojsku kod Serdike (Sofije).
- zima - Ustanak protiv Mađara u Bosni (Sandalj Hranić i Pavle Radenović) koji pomažu Turci; borbe u Srebrenici u kojima stradaju prougarski dubrovački trgovci.
- 1. 2. - Prvi torunjski mir između Teutonskih vitezova i poljsko-litvanskog saveza.
- 17. 2. - Sulejman Čelebi ubijen bežeći iz Jedrena na vizantijsku teritoriju.
- Vizantijski car sklapa savez sa Musinim bratom Mehmedom i postavlja Sulejmanovog sina Orhana za sultana u Selimvriju.
- maj - Savez Poljske i Vlaške protiv Ugarske.
- + Ugarska vojska opet kontroliše Bosnu.
- 3. 6. - Umro Leopold IV. von Habsburg, staratelj mladog Alberta V Austrijskog (budući Albert II.)
- 21. 7. - Žigmund Luksemburški izabran za nemačkog kralja i "kralja Rimljana" - krunisanje 1414 (zanemarivanje ugarsko-hrvatskih poslova).
- + Hrvatski ban Karlo Kurjaković napada mletačke Ostrovicu, Vranu i Skradin.
- septembar - Musine snage opsedaju Selimvriju, u kome se nalazi Sulejmanov sin Orhan (sa Musom je i Đurđe Branković, dok nije prebegao u životnoj opasnosti); despot Stefan ratuje protiv Muse u pirotskom kraju.
- oktobar - Žigmundov sporazum sa Bosancima: kralj Stjepan Ostoja, Hranić i Radenović zadržavaju posede a sebi uzima Usoru (Ivan Gorjanski, Soli (Tuzla) (Ivan Morović); Žigmundov saveznik Hrvoje Vukčić Hrvatinić od ranije drži Donje Kraje sa Jajcem.
- listopad - Sabor ugarskih baruna i prelata u Požunu (Bratislavi), predstavljen mladi vojvoda Albreht i zaručen Žigmundovom kćerkom Elizabetom.
- ca. 10. 10. - Ban Kurjaković uzeo Skradin Mlečanima.
- 24. 10. - Mletačko vijeće naredilo da se iz Zadra presele sumnjivi za veze sa Ugarskom (porodice Jurjević i Našić i dr.).
- 11. 11. - Sastanak ugarskih i poljskih izaslanika, formalno primirje do sljedećeg kolovoza (napeti odnosi nakon poljsko-litvanske pobjede nad Teutonskim redom prošle godine).
- + Kralj Žigmund šalje glavnu vojsku, na čelu sa Pipo Spanom, na mletačke posede; izazivaju ustanak u Istri.
- decembar - Razvod Sandalja Hranića i Katarine Vuković, što izaziva neprijateljstvo sa Hrvatinićima; ženi se Jelenom Lazarević Balšić.
- + Despot Stefan sa sandžakbezima Skoplja i Ćustendila upada u Musine zemlje, neuspešno istura princa Dauda Saudžijeva za sultana; istovremeno Mehmed ne uspeva preći nabujalu Maricu.
Tokom/tijekom godine[uredi - уреди]
- Pomirenje despota Stefana i Đurđa Brankovića.
- Nastavlja se mletačka opsada Šibenika.
- Nesigurnost za dubrovačku trgovinu: Sandalj Hranić naplaćuje novu carinu na kožu u Onogoštu (Nikšiću), a tokom leta družine Bjelopavlića, Ozrinića, Maznića i Malonšića opljačkale dubrovačke trgovce do gole kože[1].
- Ivaniš Nelipić posvojio zeta Ivana (Anža) Frankapana.
- Negde tokom 1404-11 - "Lavoobrazni muž" Karaljuk (Novak) ratuje hajdučki protiv Turaka.
- U dubrovačkim dokumentima se prvi put pominje Ljubovija (Gliubeuina, Gliubeuigna).
- ? Despot Stefan dobio od Žigmunda grad Satmar (Satu Mare).
- Počinje obnova Velikog kineskog kanala (do 1415, car Yongle).
Rođenja[uredi - уреди]
Smrti[uredi - уреди]
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Grupa autora, Istorija Crne gore, Knj. 2, tom 2, str. 104
- Svezak drugi: dio drugi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Druga knjiga: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457), Vjekoslav Klaić (archive.org)
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: