Risan
Risan
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 42°30′N 18°41′E / 42.500°N 18.683°E | |
| Država |  Crna Gora
|
| Visina | 165 |
| Stanovništvo (2003.) | |
| - Urbano područje | 2 083 |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 85337 |
| Pozivni broj | + 382 082 |
| Službena stranica www.mzrisan | |
| Karta | |
  Risan Risan na karti Crne Gore | |
Risan (latinski: Risinium) je danas samo gradsko naselje (kvart) u općini Kotor u Crnoj Gori od 2 083 stanovnika.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Risan leži na krajnjem sjeveru Boke kotorske udaljen od Kotora 17 km, u istoimenom predposljednjem zaljevu. Samo naselje leži na uskom obalnom pojasu, okruženo dinarskim planinama; Glogovo brdo (939 m), Čelac (850 m), Ušanik (844 m), Sokolova greda (664 m) i Struge (945 m). [1]
Historija[uredi | uredi kod]
Risan je najstariji grad u Boki, nastao sredinom 3. vijeka pne., kojeg je prema antičkim zapisima osnovalo ilirsko pleme Risoniti, po kojem je i dobio ime Risinium. [2]On je bio centar pomorstva, trgovine i zanatstva ilirske države, sa kovnicom novca. Po lokalnoj legendi Risinium je bio prijestolnica ilirske kraljice Teute, njeno posljednje utočište oko 229. pne. u koji se sklonila pred navalom rimskih legija. Kad je vidjela da ga nemože odbraniti - bacila se u more. [2]
Rimljani su pretvorili Risinium u provincijalni centar i dali mu status municipija, svoj.najveći procvat imao je u 1. vijek i 2. vijeku. Iz rimskih vremena, od nekadašnjih građevina, ostali su samo ostatci njihovih mozaika. [2]
Za srednjeg vijeka Risan je bio sastavni dio Travunije, zajedno s njom ga je bosanski ban Tvrtko predao 1376 zetskom knezu Đurđu Balšiću. [2] Nakon tog je ponovo podpao pod vlast bosanskih kraljeva, pa ga je Stjepan Tomašević sa još nekim mjestima, krajem 1491. predao Dubrovčanima prilikom sklapanja saveza s njima protiv hercega Stjepana Vukšića. [2]
Kad su Osmanlije 1539. zauzele Herceg Novi i Risan im se predao bez otpora, pod njihovom vlašću ostao je sve do 1687., uz manji prekid 1648. kad su ga zauzeli Mlečani. Iz osmanskih vremena ostale su iznad Risna dvije jednostavne utvrde; Grkavac i Velenjak. [2] Od 1687. potpao je pod vlast Mletačke Republike i bio pod njom sve do 1797.
Nakon tih vremena Risan je za napoleonskih ratova ušao u razdoblje, kad je često mjenjao vladare. Tako je između 1797. - 1805. bio pod vlašću Austrije, zatim su ga između 1806. - 1807. okupirali Rusi a nakon tog je između 1807. - 1814. bio dio napoleonovih Ilirskih provincija marionetske države Prvog Francuskog Carstva. Od 1814. do 1918. je pod vlašću Austrougarske. Za vrijeme nevesinjskog ustanka, 1875. Risan je postao sklonište iseljenih hercegovačkih porodica i veza između ustanika i mora. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kod Risna su se u oktobru i novembru 1944. vodile žestoke borbe između jedinica narodnooslobodilačke vojske i njemačkih jedinica. [2]
Privreda[uredi | uredi kod]
Velik dio ekonomije današnjeg Risna vezan je uz turizam i prodaju nekretnina koje su jedine lukrativne djelatnosti, uz nešto zaposlenih u državnoj administraciji i trgovini.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
- Vaso L.Ćuković, poznati dobrotvor
- Savo Jančić, počasni gradjanin
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Lokacija” (hrvatskosrpski). Risan. Pristupljeno 18. 12. 2013.[mrtav link]
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Istorija” (hrvatsko srpski). Risan. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-14. Pristupljeno 18. 12. 2013.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službene stranice grada Arhivirano 2019-12-09 na Wayback Machine-u (sh)