Fitzroy MacLean
Sir Fitzroy MacLean (izgovor: Ficroj Maklin ili Ficroj Meklejn; 11 mart 1911 – 15 jun 1996) je čuveni škotski vojnik, pisac i političar. Bio je šef britanske vojne misije kod jugoslavenskih partizana.
Neki veruju da je on poslužio kao uzor za lik Jamesa Bonda.[1][2]
Predratna biografija[uredi - уреди | uredi kôd]
Pre rata, pod imenom Safford Cripps je radio u britanskoj ambasadi u Moskvi.[3]
Drugi svetski rat u Jugoslaviji[uredi - уреди | uredi kôd]
Ficroj Meklejn je bio Čerčilov prijatelj i čovek od poverenja kojeg je Čerčil sa samo 36 godina unaprijedio u brigadnog generala, i uputio u Jugoslaviju "da otkrije ko ubija najviše Nemaca da bi im pomogli da ih ubijaju još više".[4] Brigadir Ficroj Meklin je u drugom svetskom ratu od 1943. godine bio šef britanske vojne misije kod Vrhovnog štaba NOV i POJ. Iako su Čerčilove simpatije inicijalno bile na strani Mihailovića i jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu, britanska obaveštajna služba je došla do zaključka da se u Jugoslaviji partizani mnogo ozbiljnije bore protiv fašista nego četnici, nakon čega su Saveznici počeli da ih pomažu.


Fitzroy MacLean je zajedno sa partizanima bio na raznim ratištima širom Jugoslavije. Između ostalog, sa članovima svoje misije, stigao je u Beograd u toku operacija za njegovo oslobađanje 1944. 6. 1. 1945. maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin su sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga. Ficroj Meklejn je gajio jaku emotivnu vezu sa Crnom Gorom, o čemu je jednom prilikom rekao: „Ako bih se ikada ponovo rodio, pored Škotske, želio bih da živim i u Crnoj Gori, i da me najtežim trenucima života brane Crnogorci”.[1]
Svoja sećanja iz Drugog svetskog rata sa područja bivše Jugoslavije objavio je u knjizi Rat na Balkanu.[6] Napisao je i nekoliko djela o Titu. Posljednja knjiga o jugoslovenskom lideru, „Ilustrovana biografija predsjednika Tita”, objavljena godinu dana poslije Titove smrti.
Macleanovi memoari[uredi - уреди | uredi kôd]
O Titu[uredi - уреди | uredi kôd]
Tita opisuje kao nezavisnog vođu, potpuno različitog od komunista koje je upoznao SSSR-u, koji ne misle svojom glavom:



O četnicima i partizanima[uredi - уреди | uredi kôd]
MacLean, kao britanski oficir za vezu na terenu, svedoči da su se partizani daleko efikasnije borili protiv Nemaca od četnika, koji se uglavnom nisu borili:


O Čerčilu[uredi - уреди | uredi kôd]

Odgovor predsednika vlade razbio je sve moje sumnje.
— Da li nameravate — upitao me — da živite u Jugoslaviji posle rata?
— Ne, gospodine — odgovorih.
— Ni ja — reče. — A pošto je takav slučaj, ukoliko se manje vi i ja brinemo kakvu će vladu oni uspostaviti, utoliko bolje. To moraju sami da odluće. Ono što nas zanima je to, ko od njih nanosi više štete Nemcima?[9]“
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 Ledi Veronika Meklejn, supruga čuvenog generala Ficroja Meklejna, posjetila Crnu Goru
- ↑ „Sir Fitzroy '007' Maclean's James Bond books sell for £26,000 - Lyon & Turnbull”. Lyonandturnbull.com. 3 September 2008. http://www.lyonandturnbull.com/content/show_news.asp?id=86. Pristupljeno 8 February 2010.
- ↑ Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta
- ↑ Maclean, F: Eastern Approaches, page 287. Time Life Books (1980). "simply to find out who was killing the most Germans and suggest means by which we could help them to kill more."
- ↑ Fitzroy Maclean - Rat Na Balkanu - Glava Viii - Spoljni Svet
- ↑ Oslobođenje Beograda: Naši tragični, slavni i veliki dani
- ↑ 7,0 7,1 Rat na Balkanu, glava II - ORUŽJE I ČOVEK
- ↑ 8,0 8,1 8,2 Rat na Balkanu, glava III - Orijentacija
- ↑ Rat na Balkanu, glava IX - Prekretnica