Pokolj u Bosanskom Grahovu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj Bosanskog Grahova

Pokolj u Bosanskom Grahovu se dogodio 27. srpnja 1941. za vrijeme drugog svjetskog rata kada su srpski ustanici, pretežno četnici na čelu s Brankom Bogunovićem, napali hrvatska naselja na području tadašnje rimokatoličke župe Bosansko Grahovo u zapadnom dijelu današnje BiH.

Slijed događaja[uredi - уреди | uredi izvor]

Napad na Bosansko Grahovo je izvršen prvog dana velikog ustanka srpskog stanovništva Bosanske Krajine, Like i sjeverne Dalmacije protiv Nezavisne Države Hrvatske, koja je vodila politiku istrebljenja srpskog stanovništva. Sam napad na Grahovo se u SFRJ slavio kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine.

Napad je poduzet na osnovu plana koji je izradio Štab gerilskih odreda za Bosansko Grahovo i okolinu. Ustanici su uspjeli zauzeti Bosansko Grahovo i sva okolna naselja, te isti dan uspostavili veliku teritoriju pod svojom vlašću, čije je sjedište bilo u obližnjem Drvaru. Čak i krajevima gde je ustanak bio najbolje pripremljen - kao u Drvaru i Grahovu - dolazilo je do probijanja stihije, jer su revanšističke snage zahtevale obračun sa Hrvatima i Muslimanima.[1]

U Grahovu i okolnim selima Obljaju, Koritima, Luci, Ugarcima i Crnom Lugu su tada opljačkane i spaljene hrvatske kuće, a u Obljaju je zapaljen župni ured i rimokatolička crkvu sv. Ilije Proroka. Na području Bosanskog Grahova su na dan ustanka ukupno ubijene 62 osobe hrvatske nacionalnosti, među kojima 5 žena i 9 djece.[traži se izvor] Preživjeli stanovnici hrvatske nacionalnosti su prebjegli u Knin. Dio stanovnika je zarobljen, među kojima i grahovski katolički župnik Juraj Gospodnetić koji je, prema nekim navodima, nakon mučenja nabijen na ražanj i živ ispečen.[traži se izvor]

Vlasti NDH su na ove događaje pokušale reagirati slanjem vlastitih vojnih snaga, ali nisu bile u stanju zauzeti ustaničku teritoriju. [2]

Pokolj u Bosanskom Grahovu je koincidirao sa sličnim događajima u okolnim područjima Bosanske Krajine i Like gdje su izolirana hrvatska naselja napadana, a njihovo stanovništvo ubijano i tjerano u izbjeglištvo, a što je imalo karakter etničkog čišćenja. Motivi za te zločine su bili etnička mržnja te odmazda za represalije i teror koje su vlasti NDH vršile na srpskim stanovništvom, uključujući i samo Bosansko Grahovo, gdje je početkom lipnja 1941. pohapšeno nekoliko mještana, uključujući i paroha Iliju Budimira, a koji su 14. lipnja ubijeni u logoru Jadovno. [3]

Reakcije KPJ[uredi - уреди | uredi izvor]

Komunistička partija Jugoslavije se svim silama upinjala da srpski ustanak u NDH ne pređe u međuetnički obračun, već ostane na liniji narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora i njegovih slugu:

Wikiquote

„Srpski narode,

našim patnjama i našom započetom borbom dobili smo prijateljstvo cijelog svijeta. Mi moramo pokazati cijelom svijetu da smo dostojni slobode za koju se borimo i pomoći koju očekujemo. Zato, braćo Srbi, mi ne smijemo ni u čemu da budemo slični ustašama. Ustaški način ubijanja i paljenja osudio je cijeli svijet. Mi ne smijemo dozvoliti da se i među nama pojave ljudi koji će iz osvete ubijati nevine žrtve, uništavati imovinu nevinih Hrvata i Muslimana. (...)

Srpski narode,

Primi bratsku ruku koju ti pružaju pravi i pošteni sinovi hrvatskoga naroda. Ne izjednačujmo cijeli hrvatski narod sa ustašama. Pokažimo se kao časni borci, dostojni naših predaka. Oprostimo krv naše poginule braće i sestara, jer njihovu krv nećemo dostojno zamijeniti ako prolijevamo krv nevinih, nego samo onda ako pohvatamo prave krivce i zločince. (...) Zato zbijmo svoje redove i pružimo bratsku ruku onim poštenim Hrvatima i Muslimanima koji su spremni da se bore s nama do uništenja neprijatelja. [4]
(POZIV PRIVREMENOG GLAVNOG ŠTABA GERILSKIH ODREDA ZA LIKU POČETKOM KOLOVOZA 1941.)

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvor[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Branko Petranović: Srpski narod u ustanku
  2. Vjesnik Grahovo i Drvar ostali bez Hrvata, 8. listopada 1999.
  3. http://www.rastko.rs/istorija/dzomic-uzlocini/uzlocini-svestenstvo.html
  4. http://www.znaci.net/zb/4_5_1.htm

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]