Snježana Kordić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Snježana Kordić

Snježana Kordić 2010. s knjigom Jezik i nacionalizam
Rođen/a 29. oktobar 1964. (1964-10-29) (dob: 54)
Osijek, SR Hrvatska, SFRJ
Prebivalište Zagreb
Nacionalnost Hrvatica
Državljanstvo hrvatsko
Obrazovanje dr. sc. habil.
Alma mater Univerzitet u Osijeku
Univerzitet u Zagrebu
Univerzitet u Münsteru
Zanimanje lingvistkinja
Godine aktivnosti 1990.–
Poslodavac Sveučilište u Osijeku
Sveučilište u Zagrebu
Ruhr-Universität Bochum
Westfälische Wilhelms-Universität Münster
Humboldt-Universität zu Berlin
Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt
Poznat/a po knjigama Jezik i nacionalizam (2010), Riječi na granici punoznačnosti (2002), Relativna rečenica (1995)
Website
snjezana-kordic.from.hr

Snježana Kordić (Osijek, 29. listopada 1964.), hrvatska lingvistkinja. Najpoznatija je po kapitalnom djelu Jezik i nacionalizam (2010.)[1] u kojem govori o političkoj diobi srpskohrvatskog jezika.

Publicirala je mnoge znanstvene radove iz područja gramatike, sintakse, lingvistike teksta, pragmatike, semantike, korpusne lingvistike, kvantitativne lingvistike, leksikologije, sociolingvistike, jezične politike, standardologije. Unutar sistemske lingvistike poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, zamjenica u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju veznika, priloga, prezentativa, germanizama, modalnih glagola, egzistencijalnih glagola i sintaktičkih razlika između funkcionalnih stilova jezika. Ali šire je poznata kao kritičar jezičnog purizma u kroatistici.[2] Pored toga pisala je i o povijesti nastanka nacija, o konstrukcijskom karakteru nacionalne kulture i nacionalnog identiteta, te o proširenim mitovima vezanim za jezik.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Diplomirala[3] je 1988. na Osječkom sveučilištu hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti,[4] a 1990. radila je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja lingvističke kroatistike.[5] 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za sveučilišnog asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku.[6] Istovremeno je na Zagrebačkom sveučilištu predavala i na Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti.[7] Nakon što je završila postdiplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala[8] 1992. te obranila disertaciju[9] 1993.,[10] ponuđeno joj je da u Njemačkoj nastavi sveučilišni rad.[11] Tamo je stekla status habilitiranog[12] znanstvenika (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.[13] Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na sveučilištima u Bochumu, Münsteru, Berlinu i Frankfurtu na Majni.[14]

Plenarno predavanje Snježane Kordić na simpoziju u Japanu 2018.

Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i kongresa u svijetu. Objavila je stopedeset[15] lingvističkih publikacija, znatan dio njih u inozemstvu. Knjige koje je napisala dobile su brojne recenzije u filološkim časopisima raznih zemalja, npr. u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Kanadi, Japanu, Poljskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Italiji, Novom Zelandu, Češkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Australiji itd.[16] Stoga strani slavisti konstatiraju da „je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist“.[17] Sve njene knjige prevedene su na velike jezike: engleski, njemački ili španjolski. Već i prije prevođenja njena prva knjiga Relativna rečenica (iz 1995.) dobila je više pozitivnih prikaza u znanstvenim časopisima širom svijeta nego bilo koja druga lingvistička knjiga dotad objavljena u Hrvatskoj.[18][7] A naredna njena knjiga objavljena u Zagrebu 2002. Riječi na granici punoznačnosti još je po broju stranih prikaza nadmašila prethodnu.[19]

Naslovnica časopisa Hrvatskog društva pisaca Književna republika u čijim brojevima kroz prvo desetljeće 21. stoljeća se odvijala maratonska diskusija o jeziku između Snježane Kordić i njenih oponenata

Zalažući se za opstanak temeljnih znanstvenih principa u lingvistici u Hrvatskoj, pokrenula je 2001. u zagrebačkom časopisu Republika jednu diskusiju[20] kako bi u formi dijaloga s najistaknutijim predstavnicima kroatistike potaknula na suočavanje s nagomilanim kontradikcijama u kroatistici. Diskusija se 2003. seli u novopokrenuti zagrebački časopis Književna republika[21][22] i traje gotovo deset godina.[23] U medijima je ocijenjena kao „najdulja, najtemeljitija i najbritkija polemika vođena u hrvatskoj kulturi 21. stoljeća“.[24] Temeljiti odgovori koje je davala svakom od brojnih supolemičara kroatista doveli su do njihovog odustajanja od daljnjeg diskutiranja.[25] A iz redova njihovih pristalica javno je izraženo nezadovoljstvo što ih urednik Književne republike poziva da nastave „cimajući po Zagrebu za rukav hrvatske jezikoslovce da uđu u polemiku s njom“.[26] Sam urednik obrazlaže kasnije zašto je objavljivao odgovore Snježane Kordić unatoč pritiscima koji su mu dolazili s raznih strana:

Wikiquote „Silno mi se sviđala njezina hrabrost, spremnost da se uhvati u koštac s najvećim autoritetima hrvatske lingvistike; briljantan je bio način kako ih je u polemikama hvatala u kontradikcijama; osim toga njezini su članci uvijek bili izvanredno teorijski lingvistički potkovani, poduprti mnoštvom citata iz recentne strane lingvistike. Osobito njezine analize odnosa nacije, nacionalnog identiteta i jezika držim doista sjajnima. Naposljetku, kakav bih ja to bio urednik koji autoricu koja izaziva pozornost, makar i iritirajući dio javnosti, izbacuje s popisa suradnika?! Obično sam svojim kritičarima odgovarao kako je Snježana Kordić štuka koja lijene šarane hrvatske lingvistike natjeruje da plivaju.[27]
Snježana Kordić 2011. s knjigom Jezik i nacionalizam

Preko petsto stranica[28][29] autoričinih priloga u okviru te maratonske diskusije s brojnim filolozima bilo je svojevrsna priprema za knjigu Jezik i nacionalizam, koju je objavila 2010. kod zagrebačkog izdavača Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu činjenicu – nikada nismo očekivali neku ludnicu od prodaje, kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige ,Jezik i nacionalizamʻ lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina“.[30] Smatra se da je riječ o „najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država“.[31] Povodom knjige autorica je dala u medijima preko šesdeset intervjua.[32][33][34] Razni ljudi od pera također su se oglasili: „Snježana Kordić napisala je – ne želim pretjerivati, ali tvrdim – jednu od najznačajnijih knjiga što je na ovim prostorima objavljena u posljednjih deset godina – rekao je, među ostalim, Teofil Pančić“.[35] Ta revolucionarna knjiga,[36] koja je izazvala „velik interes šire kulturne javnosti“,[37] naišla je i na veliku podršku u intelektualnim krugovima u Hrvatskoj i među lingvistima širom svijeta.[38][39] Njena knjiga je nekoliko godina kasnije bila osnova za Deklaraciju o zajedničkom jeziku.[40]

U svojim predavanjima,[41][42][43][44] naučnim člancima i „u svojoj maestralnoj knjizi ,Jezik i nacionalizamʻ“,[45] Snježana Kordić argumentovano[46] dokazuje da je srpskohrvatski,[47] poput engleskog[48] ili španskog,[49] jedan policentrični jezik,[50][51] koji je trenutačno veštački podeljen,[52] usled preovlađujuće politike nacionalizma:

Wikiquote „Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva indoevropski, imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.[53]
(Snježana Kordić o imenu jezika)

Publikacije (izbor)[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi također potpunu listu svih publikacija Snježane Kordić

Knjige[uredi - уреди | uredi izvor]

Naslovnica prve knjige Snježane Kordić Relativna rečenica 1995.
Grafikon iz knjige Snježane Kordić kojim pokazuje koliko često pojedini relativizator uvodi relativne rečenice

Prilozi diskusiji u Književnoj republici 2001–2009[uredi - уреди | uredi izvor]

Snježana Kordić 2018.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Autograf.hr (12. juna 2014). "Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/. pristupljeno 23. maja 2018. 
  2. "6 najboljih i najgorih u 2014. godini". Prometej. 1. januara 2015. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.prometej.ba/clanak/vijesti/6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini-1842. pristupljeno 24. marta 2017. 
  3. Diplomski rad (mentorica Jasna Melvinger): (CROLIB), CROSBI 447848, (GISKO), (NSK).
  4. "Snježana Kordić". Prabook. https://prabook.com/web/snjezana.kordic/452348. pristupljeno 26. februara 2016. 
  5. Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). "Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić". Zagreb: Hrvatska televizija 1. Arhivirano iz originala 26. maja 2014. https://www.youtube.com/watch?v=REoQlyt8HKU. pristupljeno 1. juna 2019.  60 minuta.
  6. "Katedra za hrvatski standardni jezik – bivši članovi Katedre". Zagreb: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Arhivirano iz originala 26. februara 2014. http://kroat.ffzg.unizg.hr/index.php/kroatistika/katedre/99-standardni-jezik. pristupljeno 4. marta 2015. 
  7. 7,0 7,1 Šipka, Danko (2001). "Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja: razgovor sa Snježanom Kordić". Lingvističke aktuelnosti 2 (6). ISSN 1450-9083. ZDB-ID 2737883-4. Arhivirano iz originala 10. decembra 2012. http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM. pristupljeno 7. februara 2014. 
  8. Magistarski rad (mentor Vladimir Anić): (CROLIB), (COBISS-Sr),(NSK), (GISKO).
  9. Doktorski rad (mentor Ivo Pranjković): (CROLIB), (FFZG), (NSK).
  10. Bartz, Betina, ur. (2003). "Kordić, Snježana" (njemački). Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender 2003: Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart. 2: K - Scho (19 izd.). München: K. G. Saur Verlag. p. 1741. ISBN 3-598-23607-7. OCLC 470488505. ZDB-ID 2155-6. 
  11. O Snježani Kordić u Književnom petku na YouTubeu
  12. Habilitacijski rad (mentor Gerhard Birkfellner): (CROLIB), (COBISS-Sr), (NSK).
  13. "Snježana Kordić" (njemački). Göttingen: Bulletin der Deutschen Slavistik 8. 2002. str. 61–62. ISSN 0949-3050. OCLC 73257546. ZDB-ID 1322349-5. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.slavistenverband.de/Bulletins/Bulletin_2002.pdf. pristupljeno 9. oktobra 2013.  (CROLIB).
  14. Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). "Hrvatska je još u kamenom dobu: razgovor sa Snježanom Kordić". Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://bib.irb.hr/datoteka/485552.Intervju_Novi_list.jpg. pristupljeno 6. februara 2018. 
  15. "Snježana Kordić (173535)". Hrvatska znanstvena bibliografija Instituta Ruđer Bošković. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535. pristupljeno 3. maja 2019. 
  16. "Serbo-Croatian". Linguistic Bibliography [for the years 1996–2013] (Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO). ISSN 0378-4592. OCLC 462642278. ZDB-ID 1335392-5. 
  17. Jacobsen, Per (21. januara 2011). "Kampen om sproget er en kamp om national identitet" (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. ISSN 0904-6054. Arhivirano iz originala 3. jula 2012. http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet. pristupljeno 2. marta 2013.  ili prijevod: "Knjiga koja ugrožava". Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala 9. jula 2017. http://www.webcitation.org/691XSUgE5. pristupljeno 6. decembra 2018. 
  18. Mančić, Milica (8. marta 2015). "Osmi mart: deset inspirativnih žena". SEEbiz. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/. pristupljeno 20. jula 2018. 
  19. Galić, Štefica (15. februara 2015). "Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama: razgovor sa Snježanom Kordić". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama. pristupljeno 9. aprila 2019. 
  20. Molas, Jerzy (2005). "Chorwacka dyskusja o statusie i nazwie języka". Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej (in poljski) (Varšava) 40: 463–481. ISSN 0081-7090. ZDB-ID 202237-0.  (CEEOL).
  21. Lasić, Igor (11. januara 2008). "Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić". Split: Feral Tribune. str. 34–35. ISSN 1333-9109. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc. pristupljeno 2. marta 2013. 
  22. Vlašić, Marija (2010). Tradicija purizma u hrvatskom jezikoslovlju. Disertační práce. Prag: Univerzita Karlova v Praze, Filozofická fakulta. str. 161–164. Arhivirano iz originala 10. januara 2016. https://is.cuni.cz/webapps/zzp/download/140011718/. pristupljeno 3. juna 2018. 
  23. Gröschel, Bernhard (2009) (njemački). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit [Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike: s bibliografijom o postjugoslavenskom jezičnom sukobu]. Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34. München: Lincom Europa. str. 148. ISBN 978-3-929075-79-3. LCCN 2009473660. OCLC 428012015. OL15295665W.  (COBISS-Sr). (COBISS-Sl). Inhaltsverzeichnis.
  24. Mandić, Igor (21. novembra 2010). "Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?". Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/. pristupljeno 24. maja 2014. 
  25. Grabić, Tanja (26. januara 2015). "U svjetlu kulture". Tivat: Radio DUX. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf. pristupljeno 23. aprila 2017.  (15 minuta)
  26. Pavlović, Luka (2008-01-04). "Nasmiješeni Buda i njegovi trabanti: bjesomučni napad na HAZU". Fokus (Zagreb) (399): 16. ISSN 1332-2540. 
  27. Visković, Velimir (2011-08-02). "Novi vjetrovi na hrvatskoj jezikoslovnoj sceni". Aktual (Vodice) 1 (9). ISSN 1848-1280. 
  28. Rajić, Ljubiša (7. avgusta 2010). "Lingvistički obračun s njima". Beograd: Danas. str. 17. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala 31. maja 2013. http://www.webcitation.org/6H1YuJFp3. pristupljeno 26. aprila 2016. 
  29. Gerun, Bojana (2016). "Prikaz knjige Jezik i nacionalizam" (PDF). Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu (Kragujevac) 12 (34): 269. ISSN 1820-1768. ZDB-ID 2429548-6. Archived from the original on 2018-09-06. Pristupljeno 2019-07-03.  (COBISS-Sr).
  30. Ožegović, Nina (24. aprila 2012). "U vrijeme Gaja više se čitalo". Zagreb: Nacional. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala 26. jula 2019. http://arhiva.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo. pristupljeno 26. jula 2019. 
  31. Babić, Ladislav (6. januara 2012). "Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://tacno.net/interview/snjezana-kordic-jezikoslovci-otueni-od-jezika/. pristupljeno 18. februara 2019. 
  32. Kordić, Snježana (24. avgusta 2018). "Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu)". Zagreb: Slobodni Filozofski. CROSBI 951612. Arhivirano iz originala 26. avgusta 2018. http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html. pristupljeno 7. septembra 2018. 
  33. Gromača Vadanjel, Tatjana (4. jula 2015). "Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike". Rijeka: Novi list. str. 12–13 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 11. jula 2015. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Snjezana-Kordic-Jezikoslovci-odbacili-znanosti-u-korist-nacionalisticke-politike. pristupljeno 9. maja 2017. 
  34. Pavliša, Mija (16. avgust 2013). "Jezikoslovki Snježani Kordić pred stanom razbijen auto". Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala 1. novembra 2013. http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/280466/Jezikoslovki-Snjezani-Kordic-pred-stanom-razbijen-auto.html. pristupljeno 6. februara 2016. 
  35. Deranja, Franjo (4. avgusta 2014). "Protiv kulturološkog primitivizma". Rijeka: Novi list. str. 24. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 27. septembra 2014. http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Teofil-Pancic-protiv-kulturoloskog-primitivizma. pristupljeno 27. aprila 2019. 
  36. Vidov, Petat (25. marta 2015). "Stiglo drugo izdanje Smijeha slobode". Zagreb: Index.hr. ISSN 1849-255X. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=Black&id=809535. pristupljeno 26. maja 2016. 
  37. Kolanović, Gordana (30. decembra 2014). "Kako je došlo do ’šarene laže’?". Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/364299/Kako-je-doslo-do-sarene-laze.html. pristupljeno 11. marta 2017. 
  38. Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). "Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije". Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije. pristupljeno 7. januara 2015. 
  39. Vučić, Nikola (10. juna 2016). "Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 11. juna 2016. http://www.autograf.hr/knjiga-jezik-i-nacionalizam-snjezane-kordic-kao-manifest-otpora/. pristupljeno 19. januara 2018. 
  40. Tribina "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?" (promocija knjige i Deklaracije u Beču), minuta 57:40-58:00 na YouTubeu
  41. Izlaganje Snježane Kordić u hrvatskom P.E.N. centru na YouTubeu
  42. Vučić, Nikola (15. marta 2015). "Snježana Kordić u Mostaru: jezik je izmišljeni razlog zašto je uvedeno razdvojeno školovanje u BiH". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://tacno.net/novosti/snjezana-kordic-u-mostaru-jezik-je-izmisljeni-razlog-zasto-je-uvedeno-razdvojeno-skolovanje-u-bih/. pristupljeno 14. maja 2019. 
  43. Copf, Andrijana (15. marta 2015). "Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik". Mostar: Dnevni list. str. 43. ISSN 1512-8792. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/. pristupljeno 27. oktobra 2017. 
  44. Vučić, Nikola (22. juna 2016). "Mladi – aktivni sudionici u kreiranju boljeg društva". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 26. juna 2016. http://www.tacno.net/zagreb/mladi-aktivni-sudionici-u-kreiranju-boljeg-drustva/. pristupljeno 26. aprila 2018. 
  45. Klajn, Ivan (5. februara 2015). "Daleko je Skandinavija". Kulturni centar Novog Sada. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBuxTTbJ. pristupljeno 21. marta 2016. 
  46. Bugarski, Ranko (9. jula 2015). "Jezik je jedna velika i neodoljiva misterija (intervju)". Sarajevo: Oslobođenje. ISSN 2232-9986. Arhivirano iz originala 29. jula 2015. https://web.archive.org/web/20150729123353/http://www.oslobodjenje.ba/kun/ranko-bugarski-lingvista-jezik-je-jedna-velika-i-neodoljiva-misterija. pristupljeno 3. avgusta 2017. 
  47. "Kako se zove jezik kojim govorimo: odlomak iz knjige Jezik i nacionalizam prenosimo uz dozvolu autorke". E-novine. 29. oktobra 2012. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html. pristupljeno 7. aprila 2014. 
  48. Brumec, Sebastijan (22. aprila 2014). "Jezik i nacionalizam". Čakovec: Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://www.webcitation.org/6Wp46crHP. pristupljeno 27. juna 2016. 
  49. Methadžović, Almir (10. aprila 2015). "Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 10. aprila 2015. http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/. pristupljeno 22. maja 2019. 
  50. Kordić, Snježana (2009). "Policentrični standardni jezik". u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip, eds. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 83–108. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. Arhivirano iz originala 4. avgusta 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/426269.POLICENTRICNI_STANDARDNI.PDF. pristupljeno 9. januara 2015.  ÖNB.
  51. Đurović, Ilija (24. decembra 2016). "Zanima me gdje ludilo počinje". Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala 7. septembra 2018. http://www.vijesti.me/caffe/ilija-durovic-zanima-me-gdje-ludilo-pocinje-917715. pristupljeno 3. jula 2019. 
  52. Pavlica, Damjan (10. januara 2013). "Intervju - Snježana Kordić". Peščanik. Arhivirano iz originala 26. jula 2019. http://pescanik.net/2013/01/intervju-snjezana-kordic/. pristupljeno 26. jula 2019. 
  53. Osmić, Anes (22. oktobra 2012). "Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži". E-novine. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html. pristupljeno 9. februara 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]