Snježana Kordić

Izvor: Wikipedia
Snježana Kordić

Snježana Kordić 2011. s knjigom Jezik i nacionalizam
Rođen/a 1964.
Osijek (Hrvatska)
Prebivalište Zagreb
Nacionalnost Hrvatica
Državljanstvo hrvatsko
Obrazovanje dr. sc. habil.
Alma mater Univerzitet u Osijeku
Univerzitet u Zagrebu
Univerzitet u Münsteru
Zanimanje Lingvistkinja
Godine aktivnosti 1990.–
Poslodavac Sveučilište u Osijeku
Sveučilište u Zagrebu
Ruhr-Universität Bochum
Westfälische Wilhelms-Universität Münster
Humboldt-Universität zu Berlin
Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt
Poznat/a po knjizi Jezik i nacionalizam
Website
http://snjezana-kordic.from.hr

Snježana Kordić (Osijek, 1964.) je hrvatska lingvistkinja, poznata po svom kapitalnom delu Jezik i nacionalizam,[1] koje govori o političkoj diobi srpskohrvatskog jezika.

Publicirala je mnoge znanstvene radove iz područja gramatike, sintakse, lingvistike teksta, pragmatike, korpusne lingvistike, leksikologije, sociolingvistike, jezične politike, standardologije. Unutar sistemske lingvistike poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, zamjenica u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju veznika, priloga, prezentativa, modalnih glagola i egzistencijalnih glagola. Ali šire je poznata kao kritičar jezičnog purizma u kroatistici.[2] Pored toga pisala je i o povijesti nastanka nacija, o konstrukcijskom karakteru nacionalne kulture i nacionalnog identiteta, te o proširenim mitovima vezanim za jezik.

Biografija[uredi - уреди]

Diplomirala je 1988. na Osječkom sveučilištu hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti, a 1990. radila je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja lingvističke kroatistike.[3] 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za sveučilišnog asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku.[4] Istovremeno je na Zagrebačkom sveučilištu predavala i na Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti.[5] Nakon što je završila postdiplomski studij lingistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala 1992. te obranila disertaciju 1993.,[6] ponuđeno joj je da u Njemačkoj nastavi sveučilišni rad. Tamo je stekla status habilitiranog znanstvenika (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.[7] Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na sveučilištima u Bochumu, Münsteru, Berlinu i Frankfurtu na Majni.[8]

Grafikon Snježane Kordić kojim pokazuje koliko često pojedini relativizator uvodi relativne rečenice

Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i kongresa u svijetu. Objavila je stopedeset[9] lingvističkih publikacija, znatan dio njih u inozemstvu. Knjige koje je napisala dobile su brojne recenzije u filološkim časopisima raznih zemalja, npr. u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Kanadi, Japanu, Poljskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Italiji, Novom Zelandu, Češkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Australiji itd.[10] Stoga strani slavisti konstatiraju da „je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist“.[11] Sve njene knjige prevedene su na velike jezike: engleski, njemački ili španjolski. Već i prije prevođenja njena prva knjiga Relativna rečenica (iz 1995.) dobila je više pozitivnih prikaza u stručnim časopisima širom svijeta nego bilo koja druga lingvistička knjiga dotad objavljena u Hrvatskoj.[12][5] A naredna njena knjiga objavljena u Zagrebu 2002. Riječi na granici punoznačnosti još je po broju stranih prikaza nadmašila prethodnu.[13]

Naslovnica časopisa Hrvatskog društva pisaca Književna republika u čijim brojevima kroz prvo desetljeće 20. stoljeća se odvijala maratonska diskusija o jeziku između Snježane Kordić i njenih oponenata

Zalažući se za opstanak temeljnih znanstvenih principa u lingvistici u Hrvatskoj, pokrenula je 2001. u zagrebačkom časopisu Republika jednu diskusiju kako bi u formi dijaloga s najistaknutijim predstavnicima kroatistike potaknula na suočavanje s nagomilanim kontradikcijama u kroatistici. Diskusija se 2003. seli u novopokrenuti zagrebački časopis Književna republika[14] i traje gotovo deset godina. U medijima je ocijenjena kao „najdulja, najtemeljitija i najbritkija polemika vođena u hrvatskoj kulturi 21. stoljeća“.[15] Temeljiti odgovori koje je davala svakom od brojnih supolemičara kroatista doveli su do njihovog odustajanja od daljnjeg diskutiranja.[16] A iz redova njihovih pristalica javno je izraženo nezadovoljstvo što ih urednik Književne republike poziva da nastave "cimajući po Zagrebu za rukav hrvatske jezikoslovce da uđu u polemiku s njom".[17] Sam urednik obrazlaže kasnije zašto je objavljivao odgovore Snježane Kordić unatoč pritiscima koji su mu dolazili s raznih strana:

Wikicitati „Silno mi se sviđala njezina hrabrost, spremnost da se uhvati u koštac s najvećim autoritetima hrvatske lingvistike; briljantan je bio način kako ih je u polemikama hvatala u kontradikcijama; osim toga njezini su članci uvijek bili izvanredno teorijski lingvistički potkovani, poduprti mnoštvom citata iz recentne strane lingvistike. Osobito njezine analize odnosa nacije, nacionalnog identiteta i jezika držim doista sjajnima. Naposljetku, kakav bih ja to bio urednik koji autoricu koja izaziva pozornost, makar i iritirajući dio javnosti, izbacuje s popisa suradnika?! Obično sam svojim kritičarima odgovarao kako je Snježana Kordić štuka koja lijene šarane hrvatske lingvistike natjeruje da plivaju.[18]

Preko petsto stranica autoričinih priloga u okviru te maratonske diskusije s brojnim filolozima bilo je svojevrsna priprema za knjigu Jezik i nacionalizam, koju je objavila 2010. kod zagrebačkog izdavača Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu činjenicu – nikada nismo očekivali neku ludnicu od prodaje, kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige Jezik i nacionalizam lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina“.[19] Smatra se da je riječ o „najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država“.[20] Povodom knjige autorica je dala u medijima gotovo četrdeset intervjua.[21] Razni ljudi od pera također su se oglasili: „Snježana Kordić napisala je – ne želim pretjerivati, ali tvrdim – jednu od najznačajnijih knjiga što je na ovim prostorima objavljena u posljednjih deset godina – rekao je, među ostalim, Teofil Pančić“.[22] Ta revolucionarna knjiga,[23] koja je izazvala “velik interes šire kulturne javnosti”,[24] naišla je i na veliku podršku u intelektualnim krugovima u Hrvatskoj i među lingvistima širom svijeta.[25]

U svojim predavanjima,[26][27] naučnim člancima i „u svojoj maestralnoj knjizi Jezik i nacionalizam“,[28] Snježana Kordić dokazuje da je srpskohrvatski,[29] poput engleskog[30] ili španskog,[31] jedan policentrični[32] jezik, koji je trenutačno veštački podeljen,[33] usled preovlađujuće politike nacionalizma:

Wikicitati „Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva indoevropski, imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.[34]
(Snježana Kordić o imenu jezika)

Publikacije (izbor)[uredi - уреди]

Vidi također potpunu listu svih publikacija Snježane Kordić

Knjige[uredi - уреди]

Naslovnica prve knjige Snježane Kordić Relativna rečenica 1995.

Prilozi diskusiji u Književnoj republici 2001–2009[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Autograf.hr (12. juna 2014). "Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)". Autograf. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.webcitation.org/6RBRxZGtQ. pristupljeno 23. jula 2014. 
  2. "6 najboljih i najgorih u 2014. godini". Prometej. 1. januara 2015. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBufAGJc. pristupljeno 24. marta 2015. 
  3. Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). "Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić". Hrvatska televizija 1. Arhivirano iz originala 26. maja 2014. https://www.youtube.com/watch?v=z4VfM1LD-7I. pristupljeno 1. juna 2014.  60 minuta.
  4. "Katedra za hrvatski standardni jezik – bivši članovi Katedre". Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Arhivirano iz originala 26. februara 2014. http://www.webcitation.org/6NgA1PyWP. pristupljeno 4. marta 2014. 
  5. 5.0 5.1 Šipka, Danko (2001). "Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja: razgovor sa Snježanom Kordić". Lingvističke aktuelnosti 2 (6). ISSN 1450-9083. Arhivirano iz originala 10. decembra 2012. http://www.webcitation.org/6Co50ETOL. pristupljeno 7. februara 2013. 
  6. Bartz, Betina, ur. (2003). "Kordić, Snježana" (njemački). Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender 2003: Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart. 2: K - Scho (19 izd.). München: K. G. Saur Verlag. p. 1741. ISBN 3-598-23607-7. 
  7. "Snježana Kordić" (njemački). Bulletin der Deutschen Slavistik 8. 2002. str. 61–62. ISSN 0949-3050. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.webcitation.org/68ySXqniK. pristupljeno 9. oktobra 2012. 
  8. Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). "Hrvatska je još u kamenom dobu: razgovor sa Snježanom Kordić". Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.webcitation.org/6RBNI5fME. pristupljeno 21. jula 2014. 
  9. "Hrvatska znanstvena bibliografija: Snježana Kordić". Institut Ruđer Bošković. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535. pristupljeno 3. maja 2013. 
  10. "Serbo-Croatian". Linguistic Bibliography [for the years 1996–2012] (Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO). ISSN 0378-4592.  OCLC 462642278.
  11. Jacobsen, Per (21. januara 2011). "Kampen om sproget er en kamp om national identitet" (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. Arhivirano iz originala 3. jula 2012. http://www.webcitation.org/68t3unC9z. pristupljeno 2. marta 2013.  ili prijevod: "Knjiga koja ugrožava". Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. Arhivirano iz originala 9. jula 2012. http://www.webcitation.org/691XSUgE5. pristupljeno 6. decembra 2012. 
  12. Mančić, Milica (8. marta 2015). "Osmi mart: deset inspirativnih žena". SEEbiz. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. https://web.archive.org/web/20150508141453/http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/. pristupljeno 20. maja 2015. 
  13. Galić, Štefica (15. februara 2015). "Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama: razgovor sa Snježanom Kordić". Tačno.net. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://www.webcitation.org/6Wp429MHc. pristupljeno 9. aprila 2015. 
  14. Lasić, Igor (11. januara 2008). "Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić". Split: Feral Tribune. str. 34–35. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.webcitation.org/68yycqDDN. pristupljeno 2. marta 2013. 
  15. Mandić, Igor (21. novembra 2010). "Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?". Zagreb: Jutarnji list. str. 19. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.webcitation.org/68ySmIaKv. pristupljeno 24. maja 2013. 
  16. Grabić, Tanja (26. januara 2015). "U svjetlu kulture". Tivat: Radio DUX. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBuvL09S. pristupljeno 23. aprila 2015.  (15 minuta)
  17. Pavlović, Luka (2008-01-04). "Nasmiješeni Buda i njegovi trabanti: bjesomučni napad na HAZU". Fokus (399): 16. 
  18. Visković, Velimir (2011-08-02). "Novi vjetrovi na hrvatskoj jezikoslovnoj sceni". Aktual 1 (9). ISSN 1848-1280. 
  19. Ožegović, Nina (24. aprila 2012). "U vrijeme Gaja više se čitalo". Zagreb: Nacional. Arhivirano iz originala 18. novembra 2012. http://www.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo. pristupljeno 6. maja 2013. 
  20. Babić, Ladislav (6. januara 2012). "Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić". Tačno.net. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.tacno.net/InterviewNovost.aspx?id=12327. pristupljeno 18. februara 2013. 
  21. Pavliša, Mija (16. avgust 2013). "Jezikoslovki Snježani Kordić pred stanom razbijen auto". T-portal. Arhivirano iz originala 1. novembra 2013. http://www.webcitation.org/6KnxdppwJ. pristupljeno 6. februara 2014. 
  22. Deranja, Franjo (4. avgusta 2014). "Protiv kulturološkog primitivizma". Rijeka: Novi list. str. 24. Arhivirano iz originala 27. septembra 2014. http://www.webcitation.org/6StiEGMtt. pristupljeno 27. septembra 2014. 
  23. Vidov, Petat (25. marta 2015). "Stiglo drugo izdanje Smijeha slobode". Index.hr. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://www.webcitation.org/6XYnF1moN. pristupljeno 26. maja 2015. 
  24. Kolanović, Gordana (30. decembra 2014). "Kako je došlo do ’šarene laže’?". Zagreb: T-portal. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBuiys9E. pristupljeno 11. marta 2015. 
  25. Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). "Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije". Zagreb: Zarez. str. 6. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.webcitation.org/6RBNFDwg5. pristupljeno 7. januara 2015. 
  26. Vučić, Nikola (15. marta 2015). "Snježana Kordić u Mostaru: jezik je izmišljeni razlog zašto je uvedeno razdvojeno školovanje u BiH". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://www.webcitation.org/6XYpaRC3t. pristupljeno 14. maja 2015. 
  27. Copf, Andrijana (15. marta 2015). "Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik". Mostar: Dnevni list. str. 43. ISSN 1512-8792. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/. pristupljeno 27. maja 2015. 
  28. Klajn, Ivan (5. februara 2015). "Daleko je Skandinavija". Kulturni centar Novog Sada. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBuxTTbJ. pristupljeno 21. marta 2015. 
  29. "Kako se zove jezik kojim govorimo: odlomak iz knjige Jezik i nacionalizam prenosimo uz dozvolu autorke". E-novine. 29. oktobra 2012. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.webcitation.org/6GvEkppih. pristupljeno 27. maja 2013. 
  30. Brumec, Sebastijan (22. aprila 2014). "Jezik i nacionalizam". Čakovec: Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://www.webcitation.org/6Wp46crHP. pristupljeno 27. maja 2015. 
  31. Methadžović, Almir (10. aprila 2015). "Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina". Tačno.net. Arhivirano iz originala 10. aprila 2015. http://www.webcitation.org/6XgSUmOMA. pristupljeno 22. maja 2015. 
  32. Kordić, Snježana (2009). "Policentrični standardni jezik". u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip, eds. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 83–108. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. Arhivirano iz originala 4. avgusta 2012. http://www.webcitation.org/69f5Mtzox. pristupljeno 9. januara 2013. 
  33. Pavlica, Damjan (10. januara 2013). "Intervju - Snježana Kordić". Peščanik. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.webcitation.org/6GvEtcI3K. pristupljeno 4. aprila 2014. 
  34. Osmić, Anes (22. oktobra 2012). "Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži". E-novine. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.webcitation.org/6GvEabA0U. pristupljeno 9. februara 2014. 

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]