Prilog (gramatika)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prilog ili adverb (lat. adverbium: što stoji uz glagol), nepromjenjiva riječ koja obično stoji uz glagol određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.[1] Može stajati i uz pridjev (jako drag), drugi prilog (vrlo rado) i imenicu (malo vode).

Iz grafikona se vidi da su prilozi kad, gdje i kako među riječima koje najčešće uvode relativnu rečenicu

Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.[2] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.[3] U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi srednjeg roda, npr. Lijepo (pridjev) dijete lijepo (prilog) pjeva.

Porijeklo priloga[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...
  • Od pridjeva – najčešće za način: brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro... (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog).
  • Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje;[4] za vrijeme: tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako... Ovi prilozi se nazivaju zamjeničkima.
  • Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: jednom, jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...
  • Od glagolskih osnova– za način: šutke, ležećke...
  • Mogu biti izvedeni od drugih priloga: natrag – natraške, naopako – naopačke. Postoje i složeni prilozi koji se često grade od prijedloga i priloga, npr. Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...

Vremenski prilozi[uredi - уреди | uredi izvor]


Pitanja: kada? otkada? dokada?

  • kada?
danas, večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...
  • otkada?
odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...
  • dokada?
dosad, dotad, dogodine, dovečeri...

Mjesni prilozi[uredi - уреди | uredi izvor]


Pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?

  • gdje?
ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..."
  • kamo?
ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...
  • kuda?
ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...
  • otkuda? odakle?
odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostrana, izdaleka, izvana, izbliza...
  • dokle? dokud?
donekle, dovle, dotle, donle

Uzročni prilozi[uredi - уреди | uredi izvor]


Pitanja: zašto? zbog čega?

  • zašto? zbog čega?
zato, stoga

Posljedični prilozi[uredi - уреди | uredi izvor]


Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?

  • s kojom posljedicom?
uzalud, uzaman, utaman

Količinski prilozi[uredi - уреди | uredi izvor]


Pitanja: koliko? koliko puta?

  • koliko?
ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, malo, sasvim, potpuno, previše
  • koliko puta?
jedanout, dvaput, triput, stoput

Načinski prilozi[uredi - уреди | uredi izvor]


Pitanja: kako? na koji način?

  • kako?
ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice...[5]

Načinski prilozi mogu nastati i od pridjeva:

brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...
bratski, sestrinski, gospodski, ljudski' (Pozdravio me bratski.)

Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje kako?, a ne kakav?

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Grickat, Irena (1983). "O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci". Južnoslovenski filolog (Beograd) 39: 1–41. ISSN 0350-185X. ZDB-ID 411495-4.  (COBISS-Sr).
  2. Kordić, Snježana (2004). "Prilozi gd(j)e, kamo, kuda". u: Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich. Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. München: Otto Sagner. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF. pristupljeno 2016-03-30.  (CROSBI).
  3. Kordić, Snježana (1995). Relativna rečenica. Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. str. 225–259. ISBN 953-6050-04-8. LCCN 97154457. OCLC 37606491. OL2863536W. http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf. pristupljeno 2009-10-13.  (CROLIB). (COBISS-Sr). (GISKO). (COBISS-BH). (COBISS-Sl). (CROSBI).
  4. Kordić, Snježana (2003). "Prilozi ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda" (PDF). Južnoslovenski filolog (Beograd) 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. ZDB-ID 411495-4. Pristupljeno 2007-08-16.  (COBISS-Sr). (CROSBI).
  5. Ristić, Stana (1990). Načinski prilozi u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : leksičko-gramatički pristup. Biblioteka Južnoslovenskog filologa. Nova serija ; knj. 9. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik. str. 172. OCLC 28962425.  (COBISS-Sr).


vrste riječi
imenica | zamjenica | pridjev | broj | glagol | prilog | prijedlog | veznik | čestica | uzvik