Zamjenica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Zamjenice (ijek.) ili zamenice (ek.), u mnogim jezicima riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Zamjenice imaju bitnu gramatičku funkciju i zato u nekim jezicima (pa i u srpskohrvatskom) postoje dvostruki oblici (kraći i duži, slobodni i vezani…) nekih zamjenica koji se različito koriste (u hrvatskom genitiv mene ima i skraćeni enklitički (nenaglašeni) oblik me koja mora stajati na drugom mjestu u rečenici).

U srpskohrvatskom jeziku[uredi - уреди | uredi izvor]

U srpskohrvatskom su zamjenice promjenjiva vrsta riječi kojima se zamjenjuju druge imenske riječi (imenice i pridjevi). Njima se označava, ali ne upućuje.

To je heterogena skupina riječi različitih gramatičkih oblika i službi. Tradicionalno se dijele prema značenju, funkciji i oblicima. Podjela koja slijedi odnosi se na tradicionalni opis standardnog hrvatskog jezika.

Terminologija nekih vrsta zamjenica je sporna (lične ili osobne). Tradicionalno se koristio termin lične, a u novije vrijeme često se koristi osobne. Razlika je isključivo terminološka, a pravilniji je oblik lične, budući da se te zamjenice odnose i na glagolska lica, a ne samo na osobe.

Podjela zamjenica prema značenju[uredi - уреди | uredi izvor]

Podjela zamjenica prema funkciji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • pridjevske (koje zamjenjuju pridjeve) sve su preostale.

Podjela zamjenica prema oblicima[uredi - уреди | uredi izvor]

  • lične zamjenice
  • posvojne zamjenice 3. l. jd.
  • ostale zamjenice i zamjenički pridjevi sav i sam (značenja: osobno, glavom)
  • zamjenički pridjevi

Gore je izložena podjela i definicija tradicionalna. O statusu zamjenica vode se rasprave. Npr. u izrazu Ivanov pas riječ Ivanov možemo zamijeniti posvojnom zamjenicom njegov:

Ivanov pasnjegov pas

…a uvijek se možemo vratiti i na punu formu. Međutim, u izrazu ovaj pas ne postoji pridjev kojeg smo zamijenili pokaznom zamjenicom:

? → ovaj pas


vrste riječi
imenica | zamjenica | pridjev | broj | glagol | prilog | prijedlog | veznik | rječca | uzvik
  • Илиев, И. Теория на относителността. Българските относителни местоимения - произход и развой. Пловдив. Весела. 2012.

Теория на относителността ...