Prijeđi na sadržaj

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Coordinates: 45°47′49″N 15°58′42″E / 45.7968904327866°N 15.9782034158707°E / 45.7968904327866; 15.9782034158707
Izvor: Wikipedija

45°47′49″N 15°58′42″E / 45.7968904327866°N 15.9782034158707°E / 45.7968904327866; 15.9782034158707

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada NSK
Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
DržavaRepublika Hrvatska
Vrsta ustanove:javna ustanova
Osnovana:1607.
Adresa:Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb
Ravnateljica:Dunja Seiter-Šverko, prof.
Internetska stranica:www.nsk.hr
Društvene mreže:Profil NSK na Facebooku

Profil NSK na Twitteru Kanal NSK na Youtubeu Profil NSK na Pinterestu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK, ranije Nacionalna i sveučilišna biblioteka, NSB) je javna ustanova u Zagrebu, u Hrvatskoj, koja obavlja bibliotekarsku i informatičku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.

Osnovana je 1607. godine početkom rada Isusovačke gimnazije na Gradecu.[1] U novu zgradu, u Ulicu bratske zajednice, preselila se 1995. godine i tu je smeštena i danas. Zgradu su osmislili čuveni hrvatski arhitekte Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance u duhu Moderne arhitekture, a izgradnja je trajala šest godina (od 1978. do 1984). Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima nekoliko delatnosti: izgrađivanje i organizovanje hrvatske nacionalne zbirke književne građe, čuvanje i obnavljanje književne građe, kao i izdavanje, izlaganje i promovisanje novih naslova. Biblioteka sadrži oko 2,5 miliona primeraka knjiga.

Krađa knjiga 1980ih

[uredi | uredi kod]

U razdoblju između 1982. i 1987. godine, iz najveće hrvatske knjižnice je ukradeno oko 1300 knjiga, veduta, grafika, karata i ilustracija izdanja iz 16, 17 i 18. stoljeća. U pitanju je bila organizirna krađa starih i rijetkih (ili čak jedinstvenih) knjiga neprocjenjive kulturne vrijednosti, u cilju preprodaje na crnom tržištu. Većina knjiga je nepovratno izgubljena. NSK je u svom odštetnom zahtjevu navela štetu od milion tadašnjih njemačkih maraka (910 tisuća maraka za knjige i 98 tisuća maraka za ilustracije[1]).

Zbirke

[uredi | uredi kod]
Zbirke građe posebne vrste
Digitalne zbirke
  • Digitalizirana baština[2]
  • Stare hrvatske novine[3]
  • Stari hrvatski časopisi[4]
  • Hrvatski arhiv weba[5]
  • Digitalni akademski repozitorij[6]
Zbirke u čitaonicama
  • Referentna zbirka[7]
  • Zbirka knjižničarstva[8]
  • Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova[9]
  • Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu[10]
  • Zbirka službenih publikacija[11]

Povezano

[uredi | uredi kod]
  • NSK, normativna kontrola osobnih i korporativnih imena i predmetnih odrednica knjižnice

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Jutarnji: „Konačni plan bio je spaliti biblioteku“ Arhivirano 2009-02-05 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 15. 4. 2013.
  2. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-28. Pristupljeno 2013-06-30. 
  3. http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Default.aspx
  4. http://dnc.nsk.hr/Journals/Default.aspx
  5. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-07-13. Pristupljeno 2013-06-30. 
  6. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-06. Pristupljeno 2013-06-30. 
  7. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-15. Pristupljeno 2013-06-30. 
  8. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-15. Pristupljeno 2013-06-30. 
  9. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-30. Pristupljeno 2013-06-30. 
  10. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-30. Pristupljeno 2013-06-30. 
  11. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-15. Pristupljeno 2013-06-30. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]