Kvantitativna lingvistika
Kvantitativna lingvistika (KL) je poddisciplina opće lingvistike ili, još konkretnije, računarske lingvistike. Kvantitativna lingvistika istražuje jezike koristeći prije svega statističke metode u cilju formuliranja jezičnih zakona, odnosno, opće teorije jezika u smislu skupa međusobno povezanih jezičnih zakona.[1] Kvantitativna lingvistika je empirijski zasnovana na rezultatima jezične statistike, polja koja se može tumačiti kao statistika jezika ili kao statistika bilo kojeg jezičnog objekta.
Povijest[uredi | uredi kod]
Prvi pokušaji da se jeziku pristupi iz kuta kvantitativne lingvistike vezani su za antičku Grčku i staru Indiju. Jedan od povijesnih izvora sadrži primjenu kombinatorike na lingvistička pitanja,[2] a jedan drugi je zasnovan na elementarnoj statistici.[3]
Neki lingvistički zakoni[uredi | uredi kod]
Postoji veliki broj predloženih lingvističkih zakona, među kojima su:[4]
- Zakon o divercifikaciji: Ako se jezične kategorije kao što su vrste riječi ili flektivni završeci javljaju u različitim oblicima može se pokazati da frekvencije njihovih pojavljivanja u tekstovima podiježu određenim zakonitostima.
|
| |
- Raspodjela dužina (ili opće, složenosti). Istraživanja teksta ili riječnika frekvencija jezičnih jedinica bilo koje vrste kada je u pitanju njihova dužina po pravilu daje veliki broj distribucija, zavisno od vrste jedinice koja se istražuje. Do sada su istraživane sljedeće jedinice:
Ostale jezične jedinice koje se takođe pridržavaju ovog zakona su na primjer, slova (karakteri) različite složenosti, dužine takozvanih hrebova, nazvanih po Ludeku Hrebičeku[5] i govornih akata. Isto važi i za distribuciju zvukova (fonova) različitog trajanja.
Vidi još[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Köhler, Altmann & Piotrovskiĭ 2005: str. 1–16
- ↑ N.L. Biggs: The Roots of Combinatorics. In: Historia Mathematica 6, (1979). стр. 109-136.
- ↑ Adam Pawłowski: Prolegomena to the History of Corpus and Quantitative Linguistics. Greek Antiquity. In: Glottotheory 1, (2008). стр. 48-54.
- ↑ cf. references: Köhler, Altmann, Piotrowski (eds.) (2005)
- ↑ „Hreb length - Laws in Quantitative Linguistics”. Arhivirano iz originala na datum 19. 05. 2011. Pristupljeno 04. 05. 2012.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Best, Karl-Heinz; Rottmann, Otto: Quantitative Linguistics, an Invitation. RAM-Verlag, Lüdenscheid 2017. ISBN 978-3-942303-51-4.
- Kordić, Snježana (1995). Relativna rečenica. Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. str. 366. ISBN 953-6050-04-8. LCCN 97154457. OCLC 37606491. OL2863536W. SSRN 3460911. CROSBI 426507. Pristupljeno 2019-04-19. (CROLIB). (COBISS-Sr). (GISKO). (COBISS-BH). (COBISS-Sl).
- Kordić, Snježana (2002). Riječi na granici punoznačnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. str. 277. ISBN 953-169-073-1. LCCN 2009386657. OCLC 54680648. SSRN 3467413. CROSBI 426493. S2CID 61311912. Pristupljeno 2022-07-20. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS-BH). (GISKO).
- Köhler, Reinhard; Altmann, Gabriel; Piotrovskiĭ, Raĭmond Genrikhovich (2005). Quantitative Linguistik. Walter de Gruyter. str. 1-16. ISBN 978-3-11-015578-5.
