Jezik i nacionalizam
Jezik i nacionalizam | |||
---|---|---|---|
korice knjige Jezik i nacionalizam | |||
Autor(i) | Snježana Kordić | ||
Država |
![]() | ||
Jezik | srpskohrvatski, zapadna varijanta | ||
Serija | Rotulus Universitas | ||
Tematika | sociolingvistika, lingvistika, sociologija, antropologija, filozofija, historiografija, filologija, serbokroatistika | ||
Žanr(ovi) | znanstvena monografija | ||
Izdavač | Durieux, Zagreb | ||
Datum izdanja | 12010., 22018. | ||
Vrsta medija | štampano - tvrdi uvez | ||
Stranica | 430 | ||
Veličina i masa | 22 x 14 x 3 cm, 600 g[1] | ||
ISBN | 978-953-188-311-5 | ||
OCLC broj | 729837512 | ||
Dewey Decimal | 306/.449 | ||
LC klasifikacija |
P40 .K67 2010 DOI:10.2139/ssrn.3467646 Dostupno u bibliotekama: (CROLIB) (COBISS-Sr) (COBISS.BH) (COBISS-Sl) (NSK) (GISKO) (COBISS-CG) (COBISS-RS) (FFZG) (CROSBI) (SWB) (BVB) (SBB) (HBZ) (GKV) (SLK) (OBV) (SUDOC) (BL) (MIRLYN) (SUL) (JALE) (UCH) (JISC) (LIBRIS) (NEBIS) (NLA) PDF čitave knjige | ||
Kronologija | |||
| |||
|
Jezik i nacionalizam, znanstvena monografija Snježane Kordić koju je 2010. objavio zagrebački izdavač Durieux u seriji Rotulus Universitas.
Osnovne teze knjige koja obuhvaća 430 stranica su da je jezično čistunstvo oruđe nacionalizma,[2] zatim da poput raznih drugih nacija u svijetu, Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore varijantama jednog višenacionalnog policentričnog standardnog jezika,[3] i naposljetku, da proširenu sliku nacionalne povijesti, kulture i identiteta treba osloboditi od mitova.[4]
Metodološki je knjiga koncipirana tako da je uočljiv „impresivan način na koji je svaka suštinska tvrdnja kroz cijelu knjigu podržana nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti“ – zaključuje prevoditelj knjige na španjolski Juan Cristóbal Díaz.[5] Autorica tom vrlo zahtjevnom tehnikom pisanja knjige, citiranjem preko pet stotina radova,[6] pokazuje da su iznesene teze široko potvrđene u suvremenom znanstvenom pristupu temi.[7]
Godinama knjiga izaziva veliki interes medija i šire javnosti.[8][9][10][11] O tome svjedoči i preko šesdeset intervjua koje je autorica povodom knjige dala u medijima.[12][13] Citati iz njezine knjige se izlažu u galerijskim prostorima ne samo u inezemstvu nego i u Hrvatskoj.[14]
Tematske cjeline u knjizi[uredi - уреди | uredi kôd]
Prvi dio: Jezični purizam[uredi - уреди | uredi kôd]
Prvi dio knjige (str. 9-68), raslojen u 12 poglavlja[15], na osnovi uvida u obimnu inozemnu literaturu opisuje povezanost čišćenja jezika s nacionalizmom.[16] Podsjeća da »etničko čišćenje se uvijek prvo odvija u glavama, tj. na području jezika i simbola« (str. 10). Govori o ulozi purizma u doba nacističke Njemačke,[17] kada je takva »jezična politika bila glavni dio oblikovanja identiteta Rajha« (str. 11). U nastavku se prikazuju strategije purista u Hrvatskoj obuhvaćenoj purističkim Zeitgeistom[18] i razotkriva se da je tvrdnja o propadanju jezika mit. Nadalje, osvjetljavaju se uzroci i posljedice purizma te pokazuje da jezični purizam i propisivanje, nametanje i zabranjivanje jezičnih oblika nemaju uporište u znanosti o jeziku.[19][20][21]
Drugi dio: Policentrični standardni jezik[uredi - уреди | uredi kôd]
Drugi dio knjige (str. 69-168), sastavljen od 41 poglavlja, pruža čitateljima pogled u suvremene sociolingvističke radove zapadnih autora koji jezičnu situaciju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji uspoređuju s jezičnom situacijom u državama engleskog govornog područja,[22] zatim njemačkog, nizozemskog, arapskog, francuskog, portugalskog, španjolskog. Riječ je, dakle, o jeziku kojim govori nekoliko nacija u nekoliko država, i pritom između nacija postoje određene jezične razlike koje, međutim, ne sprečavaju tečnu komunikaciju pa je stoga očito da dotične nacije imaju zajednički jezik.[23] Na primjer, američka nacija i britanska nacija govore zajedničkim jezikom, austrijska nacija i njemačka nacija također. Svaki takav jezik se u sociolingvistici naziva policentrični standardni jezik jer on ima nekoliko centara ovisno o broju nacija ili država.[24] U tim centrima se kodificira pojedina nacionalna varijanta, tj. objavljuju se rječnici, gramatike i/ili pravopisi koji se u nekim pojedinostima razlikuju od drugog centra istog jezika.[25] Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su četiri centra četiriju standardnih varijanata jednog policentričnog jezika,[26] koji se otkako postoji moderna lingvistika najčešće u znanosti naziva srpskohrvatski jezik.[27] Svaka nacija ili država govori ravnopravnom varijantom, dakle »i srpska varijanta je varijanta kao što je to i hrvatska. Drukčije rečeno, nije srpska varijanta 'jezik', a hrvatska 'varijanta' tog jezika. Tko predočava nekakav 'varijantski model u kojem srpski fungira kao nadređeni entitet', time falsificira sociolingvističku teoriju o varijantama i, sa srpske strane, 'manifestira jezični nacionalizam u obliku serbocentrizma'« (str. 143) – autorica sa slaganjem citira ovu konstataciju lingvista Bernharda Gröschela.[28]
Kao što je i na brojnim drugim mjestima u knjizi eksplicitno vidljivo, sociolingvistička teorija o varijantama ne dovodi u pitanje postojanje hrvatske nacije i drugih nacija ili država, niti dovodi u pitanje samostalnost jezičnog normiranja unutar nacije, nego pokazuje na osnovi brojnih primjera u svijetu da to nije automatski razlog da ih lingvisti klasificiraju kao različite jezike. Također knjiga ne potiče na ponovno uspostavljanje zajedničke države, s obzirom da se i varijante svakog drugog policentričnog jezika govore u nekoliko država.[29] O nazivu jezika u knjizi se konstatira da se u lingvistici od standardizacije u 19. stoljeću zajednički jezik najčešće nazivao dvodjelnom oznakom, da nelingvisti, za razliku od lingvista, mogu zvati jezik kako hoće, i da državna politika treba da sluša lingvistiku a ne obrnuto.[30]
Treći dio: Nacija, identitet, kultura, povijest[uredi - уреди | uredi kôd]
Treći dio knjige je opsegom najveći (str. 169-379), a sastoji se od 54 poglavlja. U njemu je primijenjen interdisciplinaran pristup pa se pored lingvističkih radova citiraju radovi modernih antropologa, sociologa, politologa i povjesničara. Na više mjesta u ovom dijelu knjige kritizira se romantičarski pogled na jezik i naciju proširen u Hrvatskoj,[31] a u svijetu odavno odbačen, kojemu je porijeklo u Njemačkoj u 19. stoljeću kada se smatralo da se nacija i jezik moraju podudarati. Istu »koncepciju o jedinstvu jezika, naroda i nacije zastupalo je jezikoslovlje Trećeg Rajha« (str. 173). Unazad više od pola stoljeća je taj stav o nužnosti podudaranja napušten i u samoj Njemačkoj, što dokazuju citati brojnih njemačkih znanstvenika u knjizi.
Treći dio knjige opisuje kako nastaju nacije, govori o konstrukcijskom karakteru kulture i identiteta,[32] o prepravljanju povijesti, istražuje je li u Jugoslaviji postojao jezični unitarizam,[33] analizira nacionalizam i ulogu medija i škole kod širenja nacionalizma. Zalaže se za etiku u znanosti, i istupa protiv uplitanja politike u lingvistiku.
Reakcije na knjigu[uredi - уреди | uredi kôd]
Osporavanje knjige u Srbiji[uredi - уреди | uredi kôd]
Nakon intervjua s autoricom knjige u beogradskom tjedniku NIN, uslijedio je u istom tjedniku osporavajući osvrt Dragoljuba Zbiljića pod naslovom »Odstrel srpskog jezika«, koji završava tvrdnjom da »je poluistina Kordićeve neuporedivo opasnija za srpsku nego za hrvatsku lingvistiku«.[34] U drugom beogradskom tjedniku Pečat izišao je obiman osvrt Nenada Nikolića »Čiji je jezik srpski«, u kojem se tvrdi da knjiga Jezik i nacionalizam »za Srbe je pogubna« jer »jezik oslobađa obeleženosti srpskom tradicijom, svodi ga na simbolički neutralno sredstvo komunikacije i podstiče na ravnodušnost prema njegovom imenovanju i broju raznoraznih imena koja se srpskom jeziku daju«.[35] Nikolić zamjera i da knjiga uskraćuje Srbima autorefleksiju. U obranu knjige je stao Nenad Vujatović, ali njegov odgovor nije mogao izići u tom tjedniku pa je objavljen u sarajevskom tjedniku Dani i na H-alteru.[36]
Prijava protiv ministra kulture Republike Hrvatske zbog sufinanciranja knjige[uredi - уреди | uredi kôd]
2010. je jedno hrvatsko udruženje podnijelo prijavu Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu protiv tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića jer je Ministarstvo kulture sufinanciralo tiskanje knjige Jezik i nacionalizam.[37] Prijavu je Državno odvjetništvo odbacilo kao neosnovanu.[38] I u medijima je prijava naišla na kritiku:
- Dežulović, Boris (12. novembra 2010). „Hitrec prijavio Ruđera Boškovića Bajiću”. Zagreb: Globus. str. 36–37. ISSN 0353-9903. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vXBsc8b?url=http://globus.jutarnji.hr/komentari/boris-dezulovic/hitrec-prijavio-rudera-boskovica-bajicu. Pristupljeno 4. februara 2015.
- Šnajder, Slobodan (13. novembra 2010). „Spalimo ministra”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vS0nLB9?url=http://www.snjezana-kordic.de/Snajder_13.11.doc. Pristupljeno 2. marta 2013.
- Mandić, Igor (12. novembra 2010). „Skočila močka na kvačku”. Zagreb: Novosti. str. 3. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala 5. jula 2012. http://www.novossti.com/2010/11/skocila-mocka-na-kvacku/. Pristupljeno 8. avgusta 2012.
- Piteša, Adriana (2. novembra 2010). „Hitrec prijavio Božu Biškupića Bajiću i pustio Thompsona”. Zagreb: Jutarnji list. str. 4. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 5. jula 2012. http://www.jutarnji.hr/hitrec-prijavio-bozu-biskupica-bajicu-i-pustio-thompsona/899911/. Pristupljeno 6. januara 2014.
- Ožegović, Nina (9. novembra 2010). „Hitrecov jezični lov na vještice”. Zagreb: Nacional. str. 93. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala 2012-07-05. http://arhiva.nacional.hr/clanak/95167/hitrecov-jezicni-lov-na-vjestice. Pristupljeno 2. decembra 2013.
- Pavelić, Boris (30. oktobra 2010). „Hitrec tužio Biškupića: na sud zbog financiranja znanstvene knjige Snježane Kordić Jezik i nacionalizam”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vWmM6Lk?url=http://www.snjezana-kordic.de/Boris_Pavelic.doc. Pristupljeno 5. Aprila 2014.
- Gall, Jelena (14. novembra 2010). „Jezik i nacionalizam”. Beograd: Peščanik. http://pescanik.net/2010/11/jezik-i-nacionalizam/. Pristupljeno 1. decembra 2011.
- Jacobsen, Per (21. novembra 2010). „Sprog og nationalisme i Kroatien” (danski). Kopenhagen: Magasinet rØST. Arhivirano iz originala 18. Decembra 2019. http://packshotspecialist.dk/sprog-og-nationalisme-i-kroatien/. Pristupljeno 18. decembra 2019.
- Čangalović, Ratko (10. decembra 2010). „Knjiga, ki nasprotuje ustavi” (slovenski). Ljubljana: Delo. ISSN 0350-7521. https://www.delo.si/kultura/knjiga-ki-nasprotuje-ustavi.html. Pristupljeno 2. maja 2014.
Osvrti[uredi - уреди | uredi kôd]
- Selimović, Amila (14. avgusta 2015). „Zašto je bitna knjiga Jezik i nacionalizam?”. Sarajevo: Školegijum, (sadržaj broja). ISSN 2233-1085. Arhivirano iz originala 16. avgusta 2015. http://www.skolegijum.ba/tekst/index/721. Pristupljeno 30. avgusta 2015.
- Jergović, Miljenko (14. septembra 2010). „Vila Babićkinja i sto šargarepa”. Zagreb: Jutarnji list. str. 16. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 2014-08-03. http://www.jergovic.com/sumnjivo-lice/vila-babickinja-i-sto-sargarepa/. Pristupljeno 27. jula 2015.
- Lucić, Predrag (11. septembra 2010). „Smeće u glavi i jabuke na jeziku”. Rijeka: Novi list. str. 8. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 2014-08-03. http://tacno.net/kultura/predrag-lucic-smece-u-glavi-i-jabuke-na-jeziku/. Pristupljeno 9. maja 2014.
- Mandić, Igor (5. decembra 2010). „Josipović i Tadić, predsjednici država, komunicirali su prirodno i opušteno. Zašto im nisu trebali prevoditelji?”. Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vxSLhXh?url=http://www.snjezana-kordic.de/Mandic_3_Jutarnji_list.jpg. Pristupljeno 7. oktobra 2013.
- Šnajder, Slobodan (19.12.2010). „Knjige za pod bor”. Rijeka: Novi list. p. 6 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 2019-12-18. https://www.tim-press.hr/site/assets/files/3197/knjige-za-pod-bor-novi-list.pdf. Pristupljeno 2019-12-18.
- Methadžović, Almir (10. aprila 2015). „Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina”. Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 2015-04-10. http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/. Pristupljeno 16. aprila 2015.
- Biševac, Safeta (17. avgusta 2010). „Govorite li be-ha-es-ce?”. Beograd: Danas. ISSN 1450-538X. http://www.danas.rs/danasrs/kolumnisti/govorite_li_behaesce.888.html?news_id=197337. Pristupljeno 3. februara 2014.
- Bazdulj, Muharem (25. januara 2011). „Serbo-Croatian Strikes Back”. Beograd: Peščanik. http://www.jergovic.com/ajfelov-most/serbo-croatian-strikes-back/. Pristupljeno 12. decembra 2012.
- Sretenović, Mirjana (16. februara 2011). „Američke diplomate o srpsko-hrvatskom jeziku”. Beograd: Politika. str. 13. ISSN 0350-4395. http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Americke-diplomate-o-srpsko-hrvatskom-jeziku.lt.html. Pristupljeno 8. oktobra 2011.
- HINA (27. jula 2010). „Objavljena knjiga Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam'. Nacistima je materinski jezik bio na prijestolju kao božanstvo”. Osijek: Glas Slavonije. str. 29. ISSN 0350-3968. http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=32728. Pristupljeno 4. Marta 2014.
- Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). „Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije”. Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala 2014-07-19. http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije. Pristupljeno 1. avgusta 2014.
- Vučić, Nikola (10. juna 2016). „Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 12. juna 2016. http://www.autograf.hr/knjiga-jezik-i-nacionalizam-snjezane-kordic-kao-manifest-otpora/. Pristupljeno 4. marta 2018.
Novinski prikazi[uredi - уреди | uredi kôd]
- Autograf.hr (12. juna 2014). „Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 2014-09-10. https://web.archive.org/web/20140910053758/http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/. Pristupljeno 18. decembra 2019.
- Matijanić, Vladimir (12. avgusta 2010). „Jedan narod, jedna zemlja, pola jezika?!”. Split: Slobodna Dalmacija. str. 2–3 u prilogu Spektar. ISSN 0350-4662. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68ySffEIn?url=http://slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/113188/Default.aspx. Pristupljeno 5. oktobra 2012.
- Hut Kono, Vinko (17. marta 2011). „Dvadeset godina laži”. Zagreb: Zarez. str. 38–39. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68yTRUi7Z?url=http://www.snjezana-kordic.de/Recenzija_Zarez.doc. Pristupljeno 3. maja 2013.
- Mandić, Igor (21. novembra 2010). „Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?”. Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/. Pristupljeno 1. juna 2014.
- Pančić, Teofil (18. novembra 2010). „Briljantno razvejavanje ovejanih suština”. Beograd: Vreme. str. 52–53. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.vreme.com/cms/view.php?id=962140. Pristupljeno 4. februara 2013.
- Šnajder, Slobodan (10. oktobra 2010). „Lingvistička bojna”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vxKkaex?url=http://www.snjezana-kordic.de/Prikaz_Snajder.doc. Pristupljeno 9. oktobra 2013.
- Glušica, Rajka (7. aprila 2012). „Dominacija političke patologije”. Podgorica: Vijesti. str. 3 u prilogu Art. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala 2. juna 2014. http://www.webcitation.org/6KycSayZQ. Pristupljeno 7. Juna 2014.
- Lukić, Milja (1. april 2017). „Jezik i nacionalizam”. Beograd: SlovoPres. Arhivirano iz originala 2018-09-07. http://slovopres.com/jezik-i-nacionalizam-snjezana-kordic-durieux-2010/. Pristupljeno 7. septembra 2018.
- Dmitrović, Ratko (18. novembra 2010). „Jezički dinamit u temelju hrvatske države”. Beograd: Pečat. str. 26–27. ISSN 1820-712X. http://www.pecat.co.rs/2010/11/ratko-dmitrovic-jezicki-dinamit-u-temelju-hrvatske-drzave/. Pristupljeno 2. decembra 2011.
- Petković, Nikola (5. septembera 2010). „Mrsko zrcalo pred licima jezikoslovaca”. Rijeka: Novi list. str. 7 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 2012-03-15. https://web.archive.org/web/20120315175329/http://www.snjezana-kordic.de/Prikaz_Petkovic_tekst.doc. Pristupljeno 8. avgusta 2012.
- Rajić, Ljubiša (7. avgusta 2010). „Lingvistički obračun s njima”. Beograd: Danas. str. 17. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala 2013-05-31. https://www.webcitation.org/6H1YuJFp3?url=http://www.snjezana-kordic.de/Prikaz_Rajic_u_Danas.pdf. Pristupljeno 3. juna 2013.
- Bačanović, Vuk (16. jula 2010). „O nacionalnom identitetu i jeziku”. Sarajevo: Dani. str. 70. ISSN 1512-5130.
- Stojanović, Dragan (6. septembra 2010). „Srpskohrvatski jezik na četiri načina: beskrajno deljenje istog”. Beograd: Akter. str. 22–23. ISSN 1821-2611. Arhivirano iz originala 2013-05-31. https://www.webcitation.org/6H1YzMUw9?url=http://www.snjezana-kordic.de/Akter.doc. Pristupljeno 3. Novembra 2013.
- Feljton o knjizi u četiri nastavka u tjedniku Dani 15.4.2011., 22.4.2011., 29.4.2011., 6.5.2011., u trinaest nastavaka na portalu Tačno.net 6.4.2014., 19.4.2014., 27.4.2014., 3.5.2014., 10.5.2014., 18.5.2014., 24.5.2014., 9.12.2014., 3.5.2015., 17.5.2015., 9.6.2015., 13.6.2015., 2.4.2016., u časopisu Prolom br. 61, 62 i 63, isječci iz knjige na Peščaniku 4.11.2012. i na Akuzativu 19.3.2014., 14.5.2014., 20.10.2014.
Odjeci u novinama zapadnih zemalja[uredi - уреди | uredi kôd]
- Mappes-Niediek, Norbert (17. januara 2011). „Die Sprache Serbokroatisch: Kein Narrenrabatt” (njemački). Frankfurt na Majni: Frankfurter Rundschau. str. 31. ISSN 0940-6980. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vxEHW6j?url=http://www.fr-online.de/literatur/die-sprache-serbokroatisch-kein-narrenrabatt,1472266,5767640.html. Pristupljeno 12. Avgusta 2013. ; „prijevod: Jezik srpskohrvatski”. Zagreb: H-alter. 19. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala 2012-07-09. https://www.webcitation.org/691XXNX4p?url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/nema-popusta-na-budalastinu. Pristupljeno 7. aprila 2013.
- Jacobsen, Per (21. januara 2011). „Kampen om sproget er en kamp om national identitet” (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. ISSN 0904-6054. Arhivirano iz originala 2012-07-03. http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet. Pristupljeno 12. februara 2013. ; „prijevod: Knjiga koja ugrožava”. Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala 2012-07-09. https://www.webcitation.org/691XSUgE5?url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/knjiga-koja-ugrozava. Pristupljeno 1. marta 2014.
- Jergović, Miljenko (25. januara 2011). „Hrvatska kao Snježana Kordić”. Zagreb: Jutarnji list. str. 18. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.jergovic.com/sumnjivo-lice/hrvatska-kao-snjezana-kordic/. Pristupljeno 6. Avgusta 2012. [komentar tih odjeka]
- Klajn, Ivan (3.2.2011). „Snježana i goli car”. Beograd: NIN. p. 59. ISSN 0027-6685. [komentar tih odjeka]
- Wutte, Tea (18. februara 2011). „Štiri države, en jezik” (slovenski). Ljubljana: Mladina. ISSN 0350-9346. Arhivirano iz originala 2011-02-23. https://web.archive.org/web/20110223055010/http://www.mladina.si/dnevnik/18-02-2011-stiri_drzave__en_jezik. Pristupljeno 3. juna 2014.
Inozemni prikazi u stručnim časopisima[uredi - уреди | uredi kôd]
- Leto, Maria Rita (2011). „Recensione del libro Jezik i nacionalizam” (talijanski). Studi Slavistici (Firenca) 8: 395–397. ISSN 1824-761X. ZDB-ID 2182164-1. Arhivirano iz originala 2012-07-12. https://www.webcitation.org/696Sp4k2m?url=http://www.snjezana-kordic.de/Leto_Studi_Slavistici.pdf. Pristupljeno 2015-03-01.
- Miljan, Goran (2012-04-06). „Review of the Book Jezik i nacionalizam” (engleski). H-Soz-u-Kult (Berlin). ISSN 2196-5307. ZDB-ID 2627296-9. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://hsozkult.geschichte.hu-berlin.de/rezensionen/2012-2-022.pdf. Pristupljeno 2014-05-03.
- Milutinović, Zoran (2011). „Review of the Book Jezik i nacionalizam” (engleski). The Slavonic and East European Review (London) 89 (3): 520–524. DOI:10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. ISSN 0037-6795. JSTOR 10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. OCLC 744233642. ZDB-ID 209925-1. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68yTd2jaR?url=http://www.snjezana-kordic.de/Rec_SEER.pdf. Pristupljeno 2012-09-02.
- Molas, Jerzy (2010). „Recenzja książki Jezik i nacionalizam” (poljski). Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej (Varšava) 45: 209–216. DOI:10.11649/sfps.2010.015. ISSN 0081-7090. OCLC 5888927367. S2CID 146853384. CEEOL 186973
. ZDB-ID 202237-0. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68yTJlCFB?url=http://www.snjezana-kordic.de/Rec_SFPS.PDF. Pristupljeno 2014-05-09.
- Glušica, Rajka (2011). „O nacionalizmu u jeziku: prikaz knjige Jezik i nacionalizam”. Riječ (Nikšić) 5: 185–191. ISSN 0354-6039. ZDB-ID 1384597-4. Arhivirano iz originala 2012-07-12. https://www.webcitation.org/696SjZkEv?url=http://www.snjezana-kordic.de/Glusica_Rijec.PDF. Pristupljeno 2013-08-08. (COBISS-CG) Arhivirano 2016-01-07 na Wayback Machine-u.
- Jaroszewicz, Henryk (2012). „Recenzja książki Jezik i nacionalizam” (poljski). Socjolingwistyka (Krakov) 26: 251–259. ISSN 0208-6808. OCLC 912781666. ZDB-ID 17476-2. Arhivirano iz originala 2013-05-26. https://www.webcitation.org/6Gu3yx3IX?url=http://www.snjezana-kordic.de/rec_Socjolingwistika_XXVI_2012.pdf. Pristupljeno 2014-06-03.
- Krejčí, Pavel (2012). „Knižní recenze Jezik i nacionalizam” (češki). Opera Slavica - slavistické rozhledy (Brno) 22 (4): 59–63. ISSN 1211-7676. ZDB-ID 1223023-6. Arhivirano iz originala 2015-09-24. https://digilib.phil.muni.cz/bitstream/handle/11222.digilib/125606/2_OperaSlavica_22-2012-4_11.pdf?sequence=1. Pristupljeno 2013-09-12.
- Obst, Ulrich (2013). „Rezension des Buchs Jezik i nacionalizam” (njemački). Zeitschrift für Balkanologie (Wiesbaden) 49 (1): 139–147. ISSN 0044-2356. ZDB-ID 201058-6. Arhivirano iz originala 2013-11-23. http://www.zeitschrift-fuer-balkanologie.de/index.php/zfb/article/view/338/337. Pristupljeno 2015-01-09.
- Gerun, Bojana (2016). „Prikaz knjige Jezik i nacionalizam”. Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu (Kragujevac) 12 (34): 269–273. ISSN 1820-1768. ZDB-ID 2429548-6. Arhivirano iz originala 2018-09-07. http://www.filum.kg.ac.rs/dokumenta/izdavastvo/nasledje/brojevi/Nasledje34.pdf. Pristupljeno 2018-09-07. (COBISS-Sr).
- Zaključci iz inozemnih prikaza
Henryk Jaroszewicz recenziju u časopisu Poljske akademije znanosti Socjolingwistyka završava sljedećim riječima:

U talijanskom časopisu Studi Slavistici Maria Rita Leto u recenziji ističe:

U londonskom časopisu The Slavonic and East European Review recenzija završava tvrdnjom da

A u japanskom časopisu Eurasia Border Review se kaže kako

Znanstveni časopis Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej objavio je recenziju Jerzya Molasa u kojoj piše da knjiga Jezik i nacionalizam

Henryk Jaroszewicz također zapaža da

Hrvatski znanstvenik Goran Miljan je u Berlinu objavio recenziju u kojoj ocjenjuje da

Pavel Krejčí u recenziji objavljenoj u češkom filološkom časopisu naglašava da

Njemački lingvist Ulrich Obst nakon što je istakao da se u knjizi "svi pseudoargumenti bravurozno osporavaju" završava recenziju sljedećom rečenicom:

Prijevod knjige[uredi - уреди | uredi kôd]
- (španjolski) Lengua y Nacionalismo. Madrid: Euphonía Ediciones. 2014. str. 416. ISBN 978-84-936668-8-0. OL16814702W. CROSBI 694545. Índice Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u. i ponovljeno izd. Bibliotheca Balcanica 1. Doxa & Episteme. 2021. str. 553. ASIN B09NNTBYYP.
Priznanje izdavaču[uredi - уреди | uredi kôd]
Najtiražniji njemački politički dnevnik Süddeutsche Zeitung, 29.12.2010. str. 2,[41] proglasio je izdavača Nenada Popovića povodom objavljivanja knjige Jezik i nacionalizam za jednog od šest najistaknutijih mirotvoraca u svijetu za godinu 2010., kao jedinog Evropljanina među njima.[42] U Hrvatskoj je Jezik i nacionalizam uvršten među pet "knjiga desetljeća iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja i ljudskih prava."[43]
Inspiracija za međunarodni projekt[uredi - уреди | uredi kôd]
Knjiga je poslužila kao inspiracija za međunarodni projekt Jezici i nacionalizmi, u kojem je kao članica radne grupe iz Hrvatske sudjelovala i autorica knjige.[44][45][46] Potom je bila uključena i u radnu grupu koja je sastavljala Deklaraciju o zajedničkom jeziku, podržanu potpisima od preko deset tisuća ljudi.
Intervjui s autoricom povodom knjige[uredi - уреди | uredi kôd]
Povodom knjige objavljivani su u čitavoj regiji intervjui s autoricom.
- U Hrvatskoj
- Fabrio, Bisera (20. avgusta 2010). „Nismo manje Hrvati zato što govorimo isto kao Srbi”. Zagreb: Globus. str. 30–33. ISSN 0353-9903. CROSBI 479064. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/nismo-manje-hrvati-zato-sto-govorimo-isto-kao-srbi/4093764/. Pristupljeno 4. maja 2013.
- Dragojević, Rade (6. avgust 2010). „Hrvati i Srbi u Hrvatskoj jezično se ne razlikuju”. Zagreb: Novosti. str. 14–15. ISSN 1845-8955. CROSBI 479067. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://bib.irb.hr/datoteka/479067.Intervju_Novosti.doc. Pristupljeno 1. oktobra 2014.
- Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). „Hrvatska je još u kamenom dobu”. Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 485552. Arhivirano iz originala 2014-07-19. http://bib.irb.hr/datoteka/485552.Intervju_Novi_list.jpg. Pristupljeno 27. jula 2014.
- Bakotin, Jerko (29. septembra 2010). „Otrovne laži o jeziku”. Zagreb: H-alter. ISSN 1847-3784. CROSBI 485554. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68yyzxriu?url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/otrovne-lazi-o-jeziku. Pristupljeno 9. januara 2013.
- Matijanić, Vladimir (6. novembra 2010). „Podudaranje jezika i nacije samo je mit”. Split: Slobodna Dalmacija. str. 9 u prilogu Spektar. ISSN 0350-4662. CROSBI 494871. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68yz5nEhP?url=http://bib.irb.hr/datoteka/494871.Intervju_Slobodna_Dalmacija.jpg. Pristupljeno 18. aprila 2013.
- Popović, Sofija (6. decembra 2011). „HAZU treba ukinuti a jezične puritance bojkotirati jer zarađuju na nacionalizmu”. Zagreb: Nacional. str. 64–68. ISSN 1330-9048. CROSBI 565689. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://arhiva.nacional.hr/clanak/121072/hazu-treba-ukinuti-a-jezicne-puritance-bojkotirati-jer-zaraduju-na-nacionalizmu. Pristupljeno 2. februara 2014.
- Derk, Denis (10. decembra 2011). „Narod može nazivati jezik kako god mu drago”. Zagreb: Večernji list. str. 60–62 u prilogu Obzor. ISSN 0350-5006. CROSBI 565691. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://bib.irb.hr/datoteka/565691.Intervju_Vecernji_list.pdf. Pristupljeno 22. decembra 2013.
- Grozdanić, Dragan (20. januara 2012). „Kroatisti građane prave nacionalistima”. Zagreb: Novosti. str. 8–9. ISSN 1845-8955. CROSBI 572464. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/572464.Intervju_Novosti_2012.pdf. Pristupljeno 6. novembra 2012.
- Hut Kono, Vinko (2. Februara 2012). „Kroatisti otuđeni od stvarnosti”. Zagreb: Zarez. str. 3. ISSN 1331-7970. CROSBI 569852. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/569852.Intervju_Zarez.jpg. Pristupljeno 17. marta 2013.
- Gregović, Marko (22. marta 2012). „Jezik i politika”. Kultura demokracije. Zagreb: Hrvatski radio 3. CROSBI 577047. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://bib.irb.hr/datoteka/577047.Kultura_demokracije_HR3_22-3-2012.mp3. Pristupljeno 9. avgusta 2012. 45 minuta.
- Cuculić, Kim (19. januara 2013). „Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti”. Rijeka: Novi list. str. 14–15 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 616768. Arhivirano iz originala 2013-02-03. http://bib.irb.hr/datoteka/616768.Intervju_Novi_list_2013.jpg. Pristupljeno 2. juna 2013.
- Jovanović, Nenad (19. aprila 2013). „Govorimo istim jezikom”. Zagreb: Novosti. str. 26–27. ISSN 1845-8955. CROSBI 627082. Arhivirano iz originala 2013-04-27. http://www.novossti.com/2013/04/snjezana-kordic-govorimo-istim-jezikom/. Pristupljeno 3. marta 2014. ; „Lingvisten Snježana Kordić: Vi talar sammar språk!” (prijevod na švedski). Štokholm: Diaspora 16 (3). juni 2013. str. 10–13. ISSN 1402-9308. Arhivirano iz originala 2013-08-10. https://www.webcitation.org/6IlREXG3e?url=http://www.dijaspora.nu/svedski/tema/snjezana.php. Pristupljeno 4. marta 2014.
- Pilsel, Drago (26. oktobra 2013). „Gdje je prisutan jezični purizam, prisutan je i nacionalizam”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. CROSBI 660934. Arhivirano iz originala 1. novembra 2013. http://www.autograf.hr/kad-god-je-prisutan-jezicni-purizam-prisutan-je-i-nacionalizam/. Pristupljeno 17. Decembra 2013.
- Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). „Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić”. Zagreb: Hrvatska televizija 1. CROSBI 705821. Arhivirano iz originala 11. decembra 2014. https://www.youtube.com/watch?v=REoQlyt8HKU. Pristupljeno 9. juna 2015. 60 minuta.
- Gromača Vadanjel, Tatjana (4. jula 2015). „Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike”. Rijeka: Novi list. str. 12–13 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 768101. Arhivirano iz originala 11 jula 2015. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Snjezana-Kordic-Jezikoslovci-odbacili-znanosti-u-korist-nacionalisticke-politike. Pristupljeno 23 jula 2015.
- Derk, Denis (4. aprila 2017.). „Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate”. Zagreb: Večernji list. str. 36–37. ISSN 0350-5006. CROSBI 935899. Arhivirano iz originala 26. maja 2017. https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790. Pristupljeno 15. februara 2018.
- Lasić, Igor (13. januara 2017.). „Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika”. Zagreb: Novosti. str. 16–17. ISSN 1845-8955. CROSBI 935903. Arhivirano iz originala 2017-03-02. http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika. Pristupljeno 5. juna 2018.
- U Srbiji
- Nikolić, Tatjana (28. oktobra 2010). „Odstrel reči”. Beograd: NIN. str. 58–59. ISSN 0027-6685. CROSBI 494868. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/494868.Intervju_NIN.doc. Pristupljeno 6. decembra 2012.
- Jovanović Maldoran, Srđan (14. maja 2011). „Nacionalizam, jezik i EU”. Beograd: Danas. str. 7–8. ISSN 1450-538X. CROSBI 513962. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/513962.Intervju_Danas.jpg. Pristupljeno 2. februara 2013.
- Knežević, Jurica (6. oktobra 2012). „Govorimo istim jezikom”. Beograd: Večernje novosti. ISSN 0350-4999. CROSBI 600213. Arhivirano iz originala 2012-12-10. http://bib.irb.hr/datoteka/600213.Intervju_Kordic_Vecernje_novosti_6.10.2012.jpg. Pristupljeno 8. aprila 2014.
- Pavlica, Damjan (9 January 2013). „Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti”. Beograd: E-novine. CROSBI 619329. Arhivirano iz originala 2013-02-03. http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/77202-irilica-Vukovaru-nije-znak-dvojezinosti.html. Pristupljeno 11. maja 2014.
- Ćirić, Saša (27. februara 2013). „Regionalni kulturni fenomeni”. Oko Balkana. Beograd: Radio Beograd 2. CROSBI 620761. Arhivirano iz originala 2013-03-08. http://bib.irb.hr/datoteka/620761.Intervju_RB2_27-2-2013.wma. Pristupljeno 19. marta 2013. 40 minuta.
- Stevanović, Marjana (23. oktobra 2013). „U Vukovaru vlada jezični aparthejd”. Beograd: Danas. str. 7. ISSN 1450-538X. CROSBI 660950. Arhivirano iz originala 1. novembra 2013. http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/u_vukovaru_vlada_jezicni_aparthejd_.55.html?news_id=269784. Pristupljeno 1. novembra 2013. ; „Comment la langue sert d’alibi aux thèses nationalistes” (prijevod na francuski). Le Courrier des Balkans. 2. novembra 2013. Arhivirano iz originala 2013-11-02. http://balkans.courriers.info/article23499.html. Pristupljeno 12. decembra 2013.
- Dragosavac, Predrag (19. februara 2014). „Među lingvistima vlada zatvoreni korporativni duh”. Beograd: Trans Europe Express. Arhivirano iz originala 2014-02-26. https://www.webcitation.org/6Ng9R19sC?url=http://www.transeurope-express.eu/intervju-snjezana-kordic-medu-lingvistima-vlada-zatvoreni-korporativni-duh/. Pristupljeno 23. marta 2014. ; „El nacionalismo lingüístico: una ideología pandémica” (prijevod na španjolski). Madrid: Euphonía Ediciones. 10. februara 2014. CROSBI 688741. Arhivirano iz originala 2014-02-26. https://www.webcitation.org/6Ng9hK8p8?url=http://www.euphoniaediciones.com/canal/lengua-y-nacionalismo/11. Pristupljeno 12. juna 2014.
- Stevanović, Marjana (5. oktobra 2016). „Lingvisti plešu u nacionalističkom kolu”. Beograd: Danas. str. 1, 6–7. ISSN 1450-538X. CROSBI 936087. Arhivirano iz originala 2018-09-07. http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329175. Pristupljeno 7. septembra 2018.
- Ćirić, Saša (12. oktobra 2016). „Regionalni kulturni fenomeni”. Oko Balkana. Radio Beograd 2. CROSBI 936086. http://bib.irb.hr/datoteka/936086.Intervju_Oko_Balkana_12-10-2016.mp3. Pristupljeno 2. avgusta 2018. 19 minuta ili transkripcija.
- Mojsilović, Julijana (13. oktobra 2016). „Cilj nacionalizma je izokrenuta slika stvarnosti”. TV Novi magazin. Novi magazin. ISSN 2217-5628. CROSBI 936088. http://www.novimagazin.rs/vesti/intervju-dr-snjezana-kordic-cilj-nacionalizma-je-izokrenuta-slika-stvarnosti. Pristupljeno 4. septembra 2018. 7 minuta.
- Ćirić, Sonja (13. aprila 2017). „Jezik više naroda”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. CROSBI 936009. Arhivirano iz originala 23. maja 2017. http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801. Pristupljeno 4. avgusta 2018.
- U Bosni i Hercegovini
- Begović, Nađa (12. avgusta 2010). „Jezik za zube - Govori kao što govoriš”. Sarajevo: Slobodna Bosna. str. 58–61. ISSN 0354-1436. CROSBI 479065. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/479065.Intervju_Slobodna_Bosna.doc. Pristupljeno 4. marta 2014.
- FENA (21. marta 2011). „Kod nas ljudi robuju pogrešnom uvjerenju da se nacija i jezik moraju podudarati”. Sarajevo: Federalna novinska agencija. CROSBI 509244. Arhivirano iz originala 2012-07-07. https://www.webcitation.org/68yzeKiOk?url=http://www.fena.ba/public2/Category.aspx?news_id=FSA933599. Pristupljeno 2. novembra 2013.
- Tikveša, Amer (20. maja 2011). „Jezik kao sredstvo manipulacije”. Sarajevo: Dani. str. 70–72. ISSN 1512-5130. CROSBI 514156. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/514156.Intervju_Dani.PDF. Pristupljeno 3. oktobra 2012.
- Babić, Ladislav (6. januara 2012). „Jezikoslovci otuđeni od jezika”. Mostar: Tačno.net. CROSBI 572465. Arhivirano iz originala 2012-07-07. http://tacno.net/interview/snjezana-kordic-jezikoslovci-otueni-od-jezika/. Pristupljeno 2. marta 2014.
- Osmić, Anes (22. oktobra 2012). „Jezik, nacija i laži”. Sarajevo: Novinar.me. CROSBI 600212. Arhivirano iz originala 2012-12-10. http://bib.irb.hr/datoteka/600212.Intervju_Novinar.pdf. Pristupljeno 6. maja 2013.
- Omerbegović, Nermina (19. februara 2013). „Nacionalistički krugovi usađuju krivo uvjerenje da svaka nacija mora imati zaseban jezik”. Sarajevo: Federalna novinska agencija. CROSBI 616772. Arhivirano iz originala 2013-02-22. https://www.webcitation.org/6EcJYQIyT?url=http://www.fena.ba/public2/Category.aspx?news_id=FSA1117561. Pristupljeno 1. jula 2014.
- Vuković, Uglješa (21. februara 2013). „Javnosti je prešućen opis naše jezične situacije”. Sarajevo: Diskriminacija. CROSBI 619326. Arhivirano iz originala 22. februara 2013. http://www.diskriminacija.ba/node/356. Pristupljeno 11. aprila 2013.
- Isović, Maja (14. februara 2014). „Forsiraju netočnu percepciju jezične stvarnosti”. Banja Luka: Buka. ISSN 2233-1093. CROSBI 688743. Arhivirano iz originala 26. februara 2014. http://www.6yka.com/novost/50961/buka-intervju-snjezana-kordic-forsiraju-netocnu-percepciju-jezicne-stvarnosti. Pristupljeno 4. juna 2014.
- Kahrović-Posavljak, Amila (18. jula 2014). „Sveto trojstvo jezika, nacije i države”. Sarajevo: Dani. str. 60–62. ISSN 1512-5130. CROSBI 705823. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://bib.irb.hr/datoteka/705823.Intervju__Dani-2014_br892.pdf. Pristupljeno 22. jula 2014.
- Galić, Štefica (15. februara 2015). „Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama”. Mostar: Tačno.net. CROSBI 752892. Arhivirano iz originala 2015-03-06. http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama/. Pristupljeno 9. marta 2015.
- Husković, Neđad (16. marta 2015). „Jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju”. Radio Mostar. CROSBI 757773. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://bib.irb.hr/datoteka/757773.Intervju-Radio-Mostar-Kordic-16-3-2015.m4a. Pristupljeno 12. aprila 2015. 15 minuta.
- Behram, Mirsad (17. marta 2015). „Jezičke i podjele u školama odgovaraju političarima i lingvistima”. Radio slobodna Evropa. CROSBI 757767. Arhivirano iz originala 9. aprila 2015. http://www.slobodnaevropa.org/content/jezicke-podjele-u-obrazovanju-odgovaraju-politicarima-i-lingvistima/26904190.html. Pristupljeno 10 April 2015. 5 minuta.
- Copf, Andrijana (25. marta 2015). „Jezik je lažni razlog za razdvajanje učenika”. Mostar: Dnevni list (dnevne novine). str. 40–41. ISSN 1512-8792. CROSBI 757769. Arhivirano iz originala 2015-04-10. https://web.archive.org/web/20150410101137/http://dnevni-list.ba/web1/jezik-je-lazni-razlog-za-razdvajanje-ucenika/. Pristupljeno 15. Aprila 2015.
- Manjgo, Sanja (18. maj 2015). „Vaš glas u medijima”. Vijeće za štampu BiH. CROSBI 765007. Arhivirano iz originala 11. jula 2015. http://bib.irb.hr/datoteka/765007.Intervju-radio-Vijee-za-stampu-BiH-18-5-2015.WAV. Pristupljeno 23. jula 2015. 7 minuta.
- Vučić, Nikola (15. juna 2016). „Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom”. Sarajevo: Urban magazin. str. 46–49. ISSN 1986-6143. CROSBI 822983. Arhivirano iz originala 2016-06-22. http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png. Pristupljeno 9. februara 2017.
- Vučić, Nikola (21. novembra 2016). „Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom”. emisija N1 na jedan. N1 (televizija). CROSBI 936082. Arhivirano iz originala 2017-12-01. https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html. Pristupljeno 3. aprila 2017. 25 minuta.
- Jašar, Minela (22. novembra 2016). „Konferencija Jezici i nacionalizmi”. emisija Novi dan. Sarajevo: N1 (televizija). CROSBI 936081. Arhivirano iz originala 2016-12-28. https://web.archive.org/web/20161228221004/http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html. Pristupljeno 7. maja 2017. 15 minuta.
- Saljihi, Sanija (23. novembra 2016). „Jezik i nacionalizam”. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 936080. http://bib.irb.hr/datoteka/936080.BH_Radio1_23-11-2016.WAV. Pristupljeno 6. maja 2017., minuta 11:00
- Bilić, Ivana (25. novembra 2016). „I dalje ćemo govoriti jednim zajedničkim jezikom”. Radio Slobodna Evropa. CROSBI 936079. Arhivirano iz originala 2018-09-07. https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic-jezik/28139068.html. Pristupljeno 7. aprila 2018.
- „Jezikoslovci protiv politokratije i etnonacionalizma”. Sarajevo: SENS TV (Multimedia News Network). 26. novembra 2016. CROSBI 936078. http://bib.irb.hr/datoteka/936078.Intervju_SK_SENS_TV_26-11-2016_audio.WAV. Pristupljeno 10. septembra 2019., minuta 7:30
- Reko, Lejla (11. decembra 2016). „Naše škole i fakulteti su rasadište nacionalističkih mitova o jeziku”. Sarajevo: Prometej. CROSBI 936015. Arhivirano iz originala 2018-09-07. http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-sa-snjezanom-kordic-nase-skole-i-fakulteti-su-rasadiste-nacionalistickih-mitova-o-jeziku-2835. Pristupljeno 1. februara 2018.
- Kahrović-Posavljak, Amila (10. decembra 2016). „Rješenje je neutralan naziv jezika”. Sarajevo: Interview.ba. CROSBI 936018. Arhivirano iz originala 2018-09-07. http://interview.ba/interview/item/102-b-snjezana-kordic-b-rjesenje-je-neutralni-naziv-jezika. Pristupljeno 7. avgust 2018.
- Zukić, Amir (29. marta 2017). „Gošća Pressinga Snježana Kordić”. emisija Pressing. N1 (televizija). CROSBI 935979. https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U. Pristupljeno 11. jula 2018. 53:15 minuta
- Marić, Bojana (23. marta 2018). „Jezik kao sredstvo ideološke propagande”. emisija Otvoreni studio. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935893. http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV. Pristupljeno 9. aprila. 2018., minuta 3:00
- Abadžija, Maja (26. marta 2018.). „Deklaracija ruši i posljednji tabu”. Sarajevo: Oslobođenje. str. 18–19. ISSN 0351-3904. CROSBI 935790. Arhivirano iz originala 26. II. 2018. http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG. Pristupljeno 7. maja 2018.
- Baždalić, Ines (26. marta 2018). „Dan materinskog jezika”. emisija Epicentar. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935897. http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV. Pristupljeno 4. juna 2018., minuta 26:12
- Dautbegović-Voloder, Alma (27. marta 2018). „Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas”. emisija Novi dan. N1 (televizija). CROSBI 935896. Arhivirano iz originala 2018-08-07. https://web.archive.org/web/20180807125437/http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html. Pristupljeno 2. avgusta 2018. minuta 9.44
- Sandić-Hadžihasanović, Gordana (30. marta 2018). „Čistoća naroda i jezika ne postoji”. Prag: Radio Slobodna Evropa. CROSBI 935824. Arhivirano iz originala 4. maja 2018. https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html. Pristupljeno 13. jula 2018.
- U Crnoj Gori
- Raičević, Rajka (12. septembra 2010). „Nacionalizam stoji iza uvođenja novogovora”. Podgorica: Dan. str. 9. ISSN 1450-7943. CROSBI 485553. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/485553.Intervju_Dan.pdf. Pristupljeno 7. decembra 2012.
- Lajović, Vuk (24. jula 2012). „Političari prodaju maglu”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. CROSBI 589513. Arhivirano iz originala 2012-08-23. http://bib.irb.hr/datoteka/589513.Intervju_Vijesti_Politicari_prodaju_maglu.pdf. Pristupljeno 7. januara 2014. Video fragment 10 minuta.
- Pavičević, Ranko (novembar 2012). „Jezičkim zatvaranjem protiv pomirenja”. Kotor: Glas Boke. str. 13–16. ISSN 1800-7821. CROSBI 625438. Arhivirano iz originala 14. aprila 2013. http://bib.irb.hr/datoteka/625438.Intervju_Glas_Boke_2012.PDF. Pristupljeno 5. maja 2013.
- Grabić, Tanja (26. januara 2015). „Ne žele priznati da godinama lažu”. U svjetlu kulture. Tivat: Radio DUX (radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori). CROSBI 750854. Arhivirano iz originala 2015-02-08. http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf. Pristupljeno 3. aprila 2015. 15 minuta.
- Rakočević, Ksenija (20 June 2015). „Nacionalizam je jedan oblik luđačke košulje”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. CROSBI 768100. Arhivirano iz originala 2015-07-11. https://web.archive.org/web/20150711121251/http://www.vijesti.me/caffe/nacionalizam-je-jedan-oblik-ludacke-kosulje-839066. Pristupljeno 23. Juli 2015.
- Popović, Mirjana D. (4. septembra 2017). „Različiti jezici su legalno ovjerena laž”. Podgorica: Dan. str. 11. ISSN 1450-7943. CROSBI 935983. Arhivirano iz originala 7. septembra 2018. https://www.dan.co.me/?nivo=3&datum=2017-09-05&rubrika=Kultura&clanak=613499&najdatum=2017-09-04. Pristupljeno 3. avgusta 2018.
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ UPC 9789531883115
- ↑ Milović, Jelena (2011). „Croato, serbo, montenegrino e bosniaco. Quattro lingue o una lingua con quattro nomi?” [Hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski. Četiri jezika ili jedan jezik s četiri imena?] (talijanski). Studi di Glottodidattica (Bari) 5 (2): 36. ISSN 1970-1861. OCLC 742525275. Arhivirano iz originala 2016-01-07. http://ojs.cimedoc.uniba.it/index.php/glottodidattica/article/viewFile/133/4. Pristupljeno 2018-05-28.
- ↑ Mančić, Milica (8. marta 2015). „Osmi mart: deset inspirativnih žena”. SEEbiz. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. https://web.archive.org/web/20150508141453/http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/. Pristupljeno 24. januara 2017.
- ↑ Isječci iz novinskih prikaza
- ↑ „Prevoditelj na španjolski Juan Cristóbal Díaz o knjizi”. Arhivirano iz originala 2014-02-26. https://www.webcitation.org/6Ng9hK8p8?url=http://www.euphoniaediciones.com/canal/lengua-y-nacionalismo/11. Pristupljeno 2014-07-30.
- ↑ Glušica, Rajka (20. juna 2020). „Mitovima i obmanama do poželjne slike stvarnosti”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala 28. juna 2020. https://www.vijesti.me/kultura/444217/mitovima-i-obmanama-do-pozeljne-slike-stvarnosti. Pristupljeno 25. jula 2022. »broj citiranih autora i radova je preko pet stotina«
- ↑ Izdavač o knjizi
- ↑ „Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije”. Arhivirano iz originala 2014-07-19. http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije. Pristupljeno 2014-07-19.
- ↑ Ivančić, Barbara (septembar 2015). „Nessuna lingua è pura: Intervista a Snježana Kordić” [Nijedan jezik nije čist: intervju sa Snježanom Kordić] (talijanski). Versodove: rivista di litteratura (Bolonja) 17: 9. ISBN 978-88-9408-452-8. OCLC 848896269. CROSBI 792596. Arhivirano iz originala 2016-01-07. http://bib.irb.hr/datoteka/792596.Intervju_Versodove_2015.PDF. Pristupljeno 2018-02-03.
- ↑ Bahrer, Manuel (1. oktobra 2018). „Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom”. Beč: Kosmo. http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png. Pristupljeno 9. novembra 2018.
- ↑ „U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu”. Mostar: Tačno.net. 25. septembra 2018. CROSBI 976386. Arhivirano iz originala 2018-12-13. https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/. Pristupljeno 3. februara 2019.
- ↑ Kordić, Snježana (24. avgusta 2018). „Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu)”. Zagreb: Slobodni Filozofski. CROSBI 951612. Arhivirano iz originala 2018-08-26. http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html. Pristupljeno 7. septembra 2018.
- ↑ Gromača Vadanjel, Tatjana (11. jula 2015). „Jezikoslovci rade u korist nacionalističke politike”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 2015-07-11. http://www.autograf.hr/snjezana-kordic-jezikoslovci-rade-u-korist-nacionalisticke-politike. Pristupljeno 24. novembra 2017.
- ↑ Video prezentacija izložbe "Jezik je virus – Instalacija na temu policentričnosti jezika i Snježane Kordić na YouTube, Kustos i umjetničko vodstvo: Emil Matešić", Galerija na katu KIC-a, Zagreb 2022.
- ↑ Popis svih poglavlja knjige
- ↑ Jović, Dejan (2017). Rat i mit: politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj. Biblioteka Platforma ; 60. Zaprešić: Fraktura. str. 194, 317. ISBN 978-953-266-876-6. OCLC 1015859338. CROSBI 899891.
- ↑ Bahrer, Manuel (15. marta 2018). „Die Sprachpolitik am Balkan ähnelt jener des Dritten Reiches” [Jezična politika na Balkanu slična je onoj u Trećem Rajhu] (njemački). Beč: Kosmo. https://www.kosmo.at/die-sprachpolitik-am-balkan-aehnelt-jener-des-dritten-reiches/. Pristupljeno 7. septembra 2018.
- ↑ Zanelli, Aldo (2018) (njemački). Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 [Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997.]. Studien zur Slavistik ; 41. Hamburg: Dr. Kovač. str. 76. ISBN 978-3-8300-9773-0. OCLC 1023608613. (FFZG).
- ↑ Starčević, Anđel (2016). „Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt ili jezične ideologije u institucionalnom diskursu”. Suvremena lingvistika (Zagreb) 42 (81): 74, 101. ISSN 0586-0296. OCLC 985162660. CROSBI 827610. ZDB-ID 012432865. https://hrcak.srce.hr/161878. Pristupljeno 2019-11-25.
- ↑ „6 najboljih i najgorih u 2014. godini”. Prometej. 1. januara 2015. Arhivirano iz originala 2015-02-08. https://www.webcitation.org/6WBufAGJc?url=http://www.prometej.ba/index.php/home-2/1871-6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini. Pristupljeno 12. aprila 2016.
- ↑ Ukratko o jezičnom purizmu od iste autorice
- ↑ Pisker, Lidija (1. oktobra 2018). „The politics of language in Bosnia and Herzegovina” [Politika jezika u Bosni i Hercegovini] (engleski). Brussels: Equal Times. Arhivirano iz originala 3. marta 2019. https://www.equaltimes.org/the-politics-of-language-in-bosnia. Pristupljeno 7. aprila 2019.
- ↑ Sretenović, Marjana (7. oktobra 2016). „Razlika između listopada i oktobra”. Belgrade: Politika. str. 1, 12. ISSN 0350-4395. Arhivirano iz originala 2018-09-07. http://www.politika.rs/sr/clanak/365156/Razlika-izmedu-listopada-i-oktobra. Pristupljeno 4. januara 2019.
- ↑ Ukratko o policentričnom standardnom jeziku od iste autorice
- ↑ Predstavljanje knjige Jezik i nacionalizam 2012. na YouTube (10 minuta)
- ↑ Šipka, Danko (2019) (engleski). Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages [Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima]. New York: Cambridge University Press. str. 166. DOI:10.1017/9781108685795. ISBN 978-953-313-086-6. LCCN 2018048005. OCLC 1061308790.
- ↑ Iz knjige odlomak o imenu jezika Arhivirano 2013-05-27 na WebCite-u E-novine
- ↑ Prikaz Gröschelove knjige od iste autorice
- ↑ SOS ili tek alibi za nasilje nad jezikom, Forum 16. marta 2012. str. 39
- ↑ Karabeg, Omer (30. septembra 2018). „Da li će Dejton uništiti kulturu u BiH: razgovor s Tanjom Šljivar i Dinom Mustafićem”. Radio Slobodna Evropa. https://www.slobodnaevropa.org/a/most-kultura-bih/29515070.html. Pristupljeno 23. oktobra 2018.
- ↑ Lukić, Marija (2020) (španjolski) (PDF). ¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo [Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje]. tesis doctoral. Granada: Universidad de Granada. str. 18. https://digibug.ugr.es/bitstream/handle/10481/62376/52925.pdf?sequence=4&isAllowed=y. Pristupljeno 23. jula 2022. »Snježana Kordić, investigadora croata, publicó en su paí s la obra Nacionalismi y langua, donda ataca el unilateralismo de los lingüistas croatas, cuyas actuaciones considera muy nacionalistas.«
- ↑ Ukratko o nacionalnom identitetu i kulturi od iste autorice
- ↑ Leto, Maria Rita (2019). „Brotherhood and Unity: Language and Language Politics in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia (1945-1991)” [Bratstvo i jedinstvo: Jezik i jezična politika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (1945-1991)]. u: Bassi, Giulia (engleski). Words of Power, the Power of Words. The Twentieth-Century Communist Discourse in International Perspective. Studi di Storia ; 6. Trst: Edizioni Università di Trieste. str. 296. ISBN 978-88-5511-086-0. https://www.openstarts.units.it/bitstream/10077/29375/1/14-Leto_293-311.pdf. Pristupljeno 9. januara 2020.
- ↑ Zbiljić, Dragoljub (5. novembra 2010). „Odstrel srpskog jezika”. Beograd: NIN. str. 4. ISSN 0027-6685. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vV3EAqq?url=http://www.snjezana-kordic.de/Dragoljub_Zbiljic_o_NIN-u.doc. Pristupljeno 9. februara 2013.
- ↑ Nikolić, Nenad (31. marta 2011). „Čiji je jezik srpski?”. Beograd: Pečat. str. 63–65. ISSN 1820-712X. Arhivirano iz originala 5. jula 2012. http://www.pecat.co.rs/2011/03/ciji-je-jezik-srpski-2/. Pristupljeno 4. aprila 2014.
- ↑ Vujatović, Nenad (13. maja 2011). „Kako upokojiti vampira?”. Sarajevo: Dani. str. 74–77. ISSN 1512-5130. Arhivirano iz originala 2012-07-05. https://www.webcitation.org/68vWUqxj1?url=http://www.snjezana-kordic.de/Kako_upokojiti_vampira.PDF. Pristupljeno 6. Novembra 2013. ; „Kako upokojiti vampira?”. Zagreb: H-alter. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala 2012-07-09. https://www.webcitation.org/691XbhG0X?url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/kako-upokojiti-vampira. Pristupljeno 3. marta 2015.
- ↑ Tekst prijave
- ↑ Popratno obrazloženje Državnog odvjetništva uz odbacivanje prijave
- ↑ „U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu”. Mostar: Tačno.net. 19. decembra 2018. CROSBI 976044. Arhivirano iz originala 2018-12-21. https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/. Pristupljeno 8. maja 2019. (program konferencije)
- ↑ „U Pragu konferencija o jeziku”. Mostar: Tačno.net. 21. oktobra 2018. CROSBI 976385. Arhivirano iz originala 2018-12-13. https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku. Pristupljeno 5. aprila 2019.
- ↑ „Menschen, die Frieden stiften” (njemački). München: Süddeutsche Zeitung. 2010-12-29. pp. 2. ISSN 0174-4917. https://archive.org/details/SnjezanaKordicInSZ29122010. Pristupljeno 2018-06-07.
- ↑ Simić, Tanja (11. januara 2011). „Njemačka mirovna nagrada književnom enfant terribleu: razgovor s Nenadom Popovićem”. Zagreb: Nacional. str. 52–56. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala 2012-07-11. http://arhiva.nacional.hr/clanak/99429/nenad-popovic-njemacka-mirovna-nagrada-knjizevnom-enfant-terribleu. Pristupljeno 9. decembra 2016.
- ↑ Centar za mir, nensailje i ljudska prava
- ↑ Bugarski, Ranko (2019). „"The Declaration on the Common Language": A View from the Inside” ["Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra] (engleski). Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics 2 (2): 23. DOI:10.12681/awpel.22595. ISSN 2858-2801. S2CID 216297674. https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212. Pristupljeno 17. VII. 2022. »The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010).«
- ↑ „Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom”. emisija N1 na jedan. N1 (televizija). 21. septembra 2016. Arhivirano iz originala 2017-12-01. https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html. Pristupljeno 3. aprila 2018. minuta 01:05
- ↑ Tribina "Čiji je naš jezik?", minuta 25:20 na YouTube
Vidi još[uredi - уреди | uredi kôd]
Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]
- Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam (pdf knjige)
- Knjiga Snježane Kordić, Jezik i nacionalizam u Internetskoj arhivi
- Ključne riječi i sažetak knjige u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji
- Download knjige na ResearchGate
- Abstrakt i cjelovita knjige na SSRN
- Citiranost knjige prema Google Scholar
- Sažetak knjige u Semantic Scholar
- Utjecaj knjige na osnovi mjerenja koje sprovodi Altmetric
- Indeksiranost knjige u Kongresnoj biblioteci (LCCN)
- Indeksiranost knjige u LibraryThing
- Naslovnica i pregled sadržaja španjolskog prijevoda knjige u Open Library
- Dostupnost knjige korištenjem kataloga Knjižnica grada Zagreba
- Popis svih publikacija Snježane Kordić u CROSBI
- Predavanje Snježane Kordić 2015. o temi Jezik i nacionalizam na YouTube (55 minuta)
|