Amila Kahrović-Posavljak

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Amila Kahrović-Posavljak
Amila Kahrović-Posavljak, 2017.
Biografske informacije
Rođenje1984
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Obrazovanje
Školovanjemr. sc.
Alma materFilozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Zanimanjepisac
Opus
Književne vrstepoezija, proza
Znamenita djela
Koščice Smrtova djeca Izvedeni iz kičmi
Nagrade
Mak Dizdar (BiH),

zbirka pjesama Koščice, 2016.

Excellence in Literature (SAD),

roman Smrtova djeca, 2018.

Amila Kahrović-Posavljak (Sarajevo, 1984.), pisac.

Biografija[uredi | uredi kôd]

Nakon završene Treće gimnazije upisala je studij književnosti naroda Bosne i Hercegovine i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirala, a na istom fakultetu 2014. godine stekla zvanje magistrice književno-historijskih znanosti.

Novinarska karijera[uredi | uredi kôd]

Amila Kahrović-Posavljak, Stolac 2016.

Radila je kao novinarka u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje i u političkom magazinu BH Dani (2013.) te kao kolumnistica na mostarskom portalu Tačno.net,[1] kojeg uređuje Štefica Galić, a pisala je kolumne i za zagrebački portal Autograf.hr. Smatrana je prepoznatljivim novinarskim glasom. Novinarstvo je napustila tokom pisanja svog prvog romana da bi se potpuno posvetila književnosti.

Znanstvena bibliografija[uredi | uredi kôd]

Radovi u recenziranim časopisima[uredi | uredi kôd]

Objavila je više radova u recenziranim časopisima indeksiranima u relevantnim bazama podataka te se tamo ti radovi mogu i naći. Posebno se ističu poglavlja u znanstvenim knjigama "Figurationen des Ostens: Zwischen Literatur, Philosophie und Politik" u izdanju Frank&Time Verlaga (https://www.frank-timme.de/verlag/verlagsprogramm/buch/verlagsprogramm/bd-9-daria-khrushchevamark-schwindtoleksandr-zabirko-hg-figurationen-des-ostens/backPID/slawistik-2.html) te u knjizi "Balkan Contextual Theology" u izdanju prestižnog Routledgea (https://www.routledge.com/Balkan-Contextual-Theology-An-Introduction/Odak-Grozdanov/p/book/9780367722883).

Književna ostvarenja i nagrade[uredi | uredi kôd]

Dobitnica je nagrade ''Mak Dizdar'' za zbirku pjesama ''Koščice'' 2016. godine. Njen prvi roman Smrtova djeca objavljen je 2017. godine u Buybooku, a 2018. godine u Književnoj radionici Rašić (Beograd). Ocijenjen je jednim od najboljih poslijeratnih proznih ostvarenja, a prikaze i recenzije su dali najznačajniji književnici i javne ličnosti iz BiH i regiona: Kristina Ljevak, Almin Kaplan, Viktor Ivančić, Miljenko Jergović, Damir Ovčina, Azra Nezirić, Haris Ljevo, Elvis Ljajić, Marija Nenezić i drugi. Za Smrtovu djecu je 2018. godine dobila Excellence in Literature nagradu (SAD).[2] Prikazi ovog romana objavljeni su u važnim regionalnim časopisima i književnim publikacijama: Život, Oslobođenje, Fragment, Komunalinks, Danas, Politika, Vreme...

Njen drugi roman Izvedeni iz kičmi objavljen je 2020. godine u izdanjima Buybooka (BiH) i Književne radionice Rašić (Srbija). Povodom ovog romana, Filip David je napisao: ''Njen prvi roman „Smrtova djeca“ zasluženo je privukao pažnju čitalaca i kritike, najavljujući pojavu još jednog značajnog pisca u savremenoj književnosti Bosne i Herecegovine, pisca koji će biti prihvaćen i čitan i u drugim sredinama, na jezicima koje svi razumemo. Amila Kahrović-Posavljak uspešno dočarava probuđena osećanja dvoje mladih u njihovim ispovestima, razotkriva njihovu intimu, a uz sudbinsko prisustvo porodičnog i socijalnog okruženja u kojem žive i kreću se. To je svet utonuo u besprektivnost, sumornost, turoban, ograničen svet zatvoren i nedostupan za sve promene uvek spreman da surovo kazni one koji pokušavaju da iz njega izađu. „Izvedeni iz kičmi“ je novo zaokruženo delo autora koji i  ovim romanom, ljubavnom pričom u ambijentu devastiranog poratnog Sarajeva, potvrđuje nesumnjivu darovitost i zasluženo, zapaženo mesto u savremenoj bosansko hercegovačkoj književnosti.''

Poezija joj je zastupljena u Anthology of young Bosnian poets https://www.youngpoets.eu/en/collaboration-with-pen-bosnian-herzegovina-centre/ Arhivirano 2020-12-30 na Wayback Machine-u

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi | uredi kôd]