Miljenko Jergović

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Miljenko Jergović

Miljenko Jergović u Beogradu, decembar 2011.
Biografske informacije
Rođenje 28. maj 1966. (1966-05-28) (dob: 51)
Sarajevo, SR BiH, SFRJ
Nacionalnost bosanska
Etnicitet Hrvat
Obrazovanje
Alma mater Univerzitet u Sarajevu
Zanimanje novelist, romanopisac i kolumnist
Opus
1988–

Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. maja 1966.), bosanskohercegovački novinar i književnik. Pisac priča, dramskih tekstova, pjesama i novinskih članaka. Najpoznatiji kao autor pripovijetki tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Njegova djela, prevedena na dvadesetak jezika među najpopularnijim su naslovima savremenog regionalnog izdavaštva. Član je hrvatskog i bosanskohercegovačkog centra PEN.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom "Opservatorija Varšava" objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. počinje saradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb.

Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovijetki o kaotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini "Sarajevski Marlboro", objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno Nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski.

Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima sa područja bivše Jugoslavije, kao što su zagrebački Jutarnji list i beogradska Politika.

U hrvatskoj je javnosti izazvao veliku pažnju kada je, usprkos toga što je dotada uživao reputaciju ljevičara, pred izbore za Sabor 2007. podržao HDZ i njegovog vođu Ivu Sanadera te žestoko kritizirao SDP i njegovog vođu Zorana Milanovića.

Godine 2009. je zajedno sa srpskim piscem Markom Vidojkovićem zajedno proputovao najpoznatije lokacije iz bliže historije bivše Jugoslavije a što je poslužilo kao podloga za dokumentarni TV-film Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Nagrade[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nagrada Društva pisaca BiH
  • "Nagrada Mak Dizdar" za poeziju
  • "Goranova nagrada" za poeziju
  • "Nagrada Veselko Tenžera"(1990.) za novinarstvo
  • Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" (1994.)
  • "Posebna mirovna nagrada Erich-Maria Remarque" grada Osnabrücka (1995.)
  • Talijanska književna nagrada "Premio Grinzane Cavour" za knjigu "Mama Leone" (2003.)
  • Godišnja Nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost "August Šenoa" za knjigu "Buick Rivera" (2002.)
  • Nagrada Meša Selimović, za roman Ruta Tannenbaum (2007.)

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]