Zoran Milanović

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Za ostala značenja v. Zoran Milanović (razvrstavanje).
Zoran Milanović
Zoran Milanović

Na dužnosti
22. januar 2016 – 28. decenbar 2016
Predsjednik vlade Tihomir Orešković
Prethodnik: Tomislav Karamarko
Na dužnosti
2. jun 2007 – 23. decembar 2011
Predsjednik vlade Ivo Sanader
Jadranka Kosor
Prethodnik: Željka Antunović (Acting)
Nasljednik: Jadranka Kosor

Na dužnosti
23. decembar 2011 – 22. januar 2016
Predsjednik Ivo Josipović
Kolinda Grabar-Kitarović
Zamjenik Radimir Čačić
Vesna Pusić
Prethodnik: Jadranka Kosor
Nasljednik: Tihomir Orešković

Na dužnosti
2. jun 2007 – 28. decenbar 2016
Zamjenik Zlatko Komadina
Milanka Opačić
Gordan Maras
Rajko Ostojić
Prethodnik: Željka Antunović (v.d.)

Rođen/a 30. oktobar 1966. (1966-10-30) (dob: 50)
Zagreb, SR Hrvatska, SFRJ
(danas Hrvatska)
Politička stranka Socijaldemokratska partija
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Religija nema (ateist)[1]

Zoran Milanović (rođen u Zagrebu 1966) je hrvatski socijaldemokratski političar koji je od 2011. do 2016. kao premijer vodio Dvanaestu vladu Hrvatsku, a od 2007. se nalazi na čelu Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Odrastao je na Trnju, a zatim na Črnomercu. Pohađao je srednju školu „Centar za upravu i pravosuđe” (danas I. gimnazija). Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studiranja dobio je Rektorovu nagradu i sudjelovao je na studentskom natjecanju iz međunarodnog javnog prava „Telders” u Haagu. Upisao je poslijediplomski studij iz međunarodnog prava u Zagrebu, ali ga nije završio. Diplomirao je na poslijediplomskom studiju europskog i komparativnog prava na flamanskom Sveučilištu u Bruxellesu.

Zaposlio se u Ministarstvu vanjskih poslova. Tri i pol godine bio je član hrvatske misije pri EU i NATO-u. Sudjelovao je u mirovnoj misiji u Gorskom Karabahu 45 dana.

Bavi se politikom od 1999., kada je postao član SDP-a.

Bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule, zadužen za međunarodne organizacije i pregovore s NATO-m.

Nakon bolesti Ivice Račana je ušao u utrku za vodstvo stranke, da bi na stranačkoj konvenciji 2.6. u drugom krugu pobijedio Željku Antunović i bio izabran za novog predsjednika.

Nakon izbora 2007. godine je prilikom postizbornih pregovora o koaliciji postao premijerski kandidat SDP-a, zamijenivši Ljubu Jurčića. Na kraju je prisiljen priznati poraz kada je saborsku većinu i novi mandat osigurao HDZ na čelu sa Ivom Sanaderom.

Godine 2010. je sklopio predizborni sporazum SDP-a sa Hrvatskom narodnom strankom, IDS i HSU poznat kao Kukuriku koalicija. Taj je blok na izborima 2011. godine osvojio apsolutnu većinu u Saboru, te je time Milanović osigurao mjesto budućeg premijera. Na dužnost je stupio 23. decembra 2011. Njegov je mandat obilježio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali i nastavak ekonomske krize, kao i siromašenja najširih slojeva stanovništva. Nakon izbora u jesen 2015. godina je njegova koalicija ostala bez apsolutne većine, te je nakon nekoliko mjeseci bez uspjeha pokušao sastaviti vladu sa Mostom nezavisnih lista i početkom 2016. završio u oporbi. Na izvanrednim izborima u rujnu 2016. je Narodna koalicija sa njim na čelu imala iznenađujuće loše rezultate, te je Milanović najavio da se neće kandidirati za novi mandat na čelu predsjednika stranke.

Ima ženu i dvoje djece.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]