Slavistika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Slavenska Evropa

Slavistika (njemački: Slawistik; engleski: Slavic studies; italijanski: Slavistica; francuski: Slavistique; ruski: Славистика; češki: Slavistika; poljski: Slawistyka; bugarski: Славистика) je akademska disciplina koja se bavi slavenskim studijama, slavenskim jezicima, književnošću i kulturom. Jezikoslovci i filozofi koji se bave proučavanjem slavistike nazivaju se slavistima. Slavistika se pojavila krajem 18. i početkom 19. vijeka, istovremeno sa nacionalnim buđenjem raznih naroda slavenskog porijekla i pokušajima uspostavljanja zajedničke svijesti o slavenskoj zajednici, posebno popularno u Pan-slavenskom pokretu. Među prvim naučnicima koji su koristili termin je Jozef Dobrovoljski.

Danas se slavistika uobičajeno dijeli na tri perioda. Sve do 1876. slavisti su primarno bili fokusirani na dokumentiranje i izdavanje klasičnih i tradicionalnih dijela na narodnim jezicima, kao i na izdavanje prvih modernih rječnika i gramatika za većinu slavenskih jezika. Drugi je period završio sa krajem Prvog svjetskog rata i obilježio ga je snažan razvoj slavističke filologije i lingvistike, primarno među slavistima aktivnima van samih slavenskih zemalja i zajednica kao što su bili August Schleicher i August Leskien na Univerzitetu u Leipzigu.

Po završetku Prvog svjetskog rata slavisti su svoju pažnju usmjerili primarno na dijalektologiju, dok se sama disciplina nastavila značajnije razvijati i u samim slavenskim zemljama. Po završetku Drugog svjetskog rata došlo je do snažnog razvoja i procvata slavističkih studija. Značajno je na takav razvoj djelovao i sukob između zapadnih zemalja i zemalja Istočnog bloka koji je za posljedicu imao rast interesa zapadne akademske zajednice za sveobuhvatno izučavanje društava istočne Evrope. Kraj Hladnoga rata doveo je do slabljenja interesa i institucionalne potpore za izučavanje slavistike na mnogim svjetskim univerzitetima.

Grane[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavistički susret na Univerzitetu u Bielsko-Białi u Poljskoj

Tradicionalno se slavistika dijeli u tri velike grupe, slično podjeli slavenskih jezika (u zagradama):

Slavisti[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznati slavisti u prošlosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Suvremeni slavisti[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]