Citiranje
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Citiranje je doslovno navođenje nečijih riječi uz pružanje reference na publikaciju (članak, knjiga, web stranica) iz koje su preuzete te riječi, sa dovoljnim detaljima kako bi se ta publikacija mogla pouzdano identificirati.
Svrha citiranja[uredi | uredi kôd]
Citiranjem ostvarujemo nekoliko ciljeva:
- pomažemo čitateljima da lakše pronađu dodatne pouzdane informacije o temi
- povećavamo stručnost i kredibilitet našeg rada
- omogućavamo laku provjeru točnosti i pouzdanosti sadržaja
- izbjegavamo plagiranje i pripisujemo zasluge autoru koji ih zaslužuje
Citiranost monografija, izvornih znanstvenih članaka i preglednih članaka koji su tako kategorizirani u citatnim bazama povećava faktor odjeka znanstvenog časopisa i time njegov ugled i važnost u znanstvenoj zajednici.[1]
Način citiranja[uredi | uredi kôd]
Osnovno pravilo je da se svaki citat stavi u navodnike.[2][3][4] Također je potrebno navesti bibliografski podatak rada i brojku stranice na kojoj je autor napisao riječi koje se citiraju.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Znanstvena metoda
- Primarna literatura
- Sekundarna literatura
- Tercijarna literatura
- Hrvatska znanstvena bibliografija
- Fusnota
- Plagijat
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Utjecaj kategorizacije članaka u citatnim bazama na čimbenik odjeka časopisa (kolokvij Knjižnice IRB-a), Knjižnica Instituta Ruđer Bošković ; 71., 10. listopada 2007. (pristupljeno 27. lipnja 2019.)
- ↑ Klaić B. (2007): Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb.
- ↑ Vujaklija M. (1936–2009): Лексикон страних речи и израза, Prosveta, Beograd.
- ↑ Klajn I., Šipka M. (2006): Велики речник страних речи и израза. Prosveta, Beograd.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Uzelac, Alan. Upute za izradu studentskih pisanih radova : seminarski i diplomski radovi, 3. neizmijenjeno izd., Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-270-029-9.
