Vesna Teršelič

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vesna Teršelič
Vesna Teršelič

Na dužnosti
Dužnost preuzeo 
2014.
Prethodnik Kancelarija uspostavljena
Na dužnosti
2008. – 2009.
(u službi sa Nelom Pamuković (2009.-2014)
Prethodnik Kancelarija uspostavljena
Nasljednik Kancelarija ukinuta
voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću
Na dužnosti
Dužnost preuzeo 
2004.
Prethodnik Kancelarija uspostavljena
Rođen/a 1962.
Ljubljana, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Jugoslavija
Prebivalište Hrvatska Zagreb
Zanimanje aktivistkinja za ljudska prava

Vesna Teršelič (Ljubljana, 1962.), hrvatska aktivistkinja za ljudska prava, trenutna voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću i predstavnica Hrvatske u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja.

Biografija[uredi | uredi kod]

Vesna Teršelič rođena je 1962. godine u Ljubljani, u Sloveniji, ali živi u Hrvatskoj. Po narodnosti je Slovenka.[1][2][3] Za osobu koja nastupa kao javni intelektualac, javnosti je do danas učinila dostupnim neobično malo osobnih podatka: ne nalazi se podatke gdje je odrastala, niti koje je škole pohađala. Također nisu u javnosti poznate baš nikakve pojedinosti o njenom obiteljskom stanju. U zelenim, ženskim i mirovnim organizacijama radi i djeluje od 1985. godine. Suosnivačica je Svaruna (ekološka "radna grupa"; u proljeće 1986. uzima ime Svarun), Zelene akcije (prvotno ime: Zelena akcija Zagreb), Centra za ženske studije, te Centra za mirovne studije.[4] Suosnivačica je mreže Antiratne kampanje Hrvatske u Zagrebu i njena koordinatorica od 1991. godine do 1998. godine. Bila je među istaknutijim pripadnicima relativno malobrojne skupine intelektualaca okupljenih oko "Antiratne kampanje Zagreb",[5] za vrijeme Domovinskoga rata, te su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije "Oluja" 1995. godine.[6] Od 2004. godine voditeljica je Documente – centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Od 2008. do 2014. predstavnica je Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM. Nakon što je 2014. Koordinacijsko vijeće ukinuto, postala je predstavnica Hrvatske u Regionalnog savjeta Koalicije za REKOM (danas REKOM mreža pomirenja). Godine 2016. se našla na popisu osnivača stranke Nova ljevica.[7]

Kritike[uredi | uredi kod]

Hrvatsko nacionalno etičko sudište je "optužilo" i etički "osudilo" Vesnu Teršelič 31. oktobra 2015. "zbog povrede hrvatskih nacionalnih interesa".[8]

Djelovanje Vesne Teršelič se, generalno govoreći, u Hrvatskoj češće s odobravanjem dočekuje od intelektualaca na lijevoj strani političkog spektra, a vrlo oštro kritizira od pripadnika preostalog dijela hrvatske javnosti.[9] Jednom dijelu javnosti po volji su stavovi Vesne Teršelič o podijeljenoj odgovornosti za (domovinski) rat, te stalno podsjećanje na stvarne i navodne propuste i zločine koje je hrvatska strana učinila za vrijeme Domovinskog rata; drugi pak ukazuju da su Vesna Teršelič i Documenta u službi neojugoslavenskih i zapadnobalkanskih političkih kombinatorika, da su podaci iz njezinih izvora nepouzdani i krivotvoreni, kao i da Koalicija za REKOM (danas REKOM mreža pomirenja) ne pokazuje osobiti interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima - od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom Republike Srpske Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u Krajini, Republici Srpskoj i u samoj Srbiji - nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.[10]

Nakon što je objavljena konačna, oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Međunarodnom krivični sudu za bivšu Jugoslaviju, Vesna Teršelič daje intervju televiziji Al Jazeera Balkans[11] u kojem kazuje da Hrvatska ne procesuira zločine nakon Operacije Oluja.[12][13] Također, pozvala je Gotovinu da se pokaje.[14]

Vesna Teršelič smatra termin "Domovinski rat" neprikladnim i ukazuje da je taj rat bio odbrambeni, ali - kako ona smatra - s elementima građanskog rata; konstatirajući činjenicu da je srpska strana u ratu počinila daleko veći broj zločina, smatra da treba više govoriti i o zločinima čiji su počinitelji bili s hrvatske strane.[15]

Nagrade[uredi | uredi kod]

Vesna Teršelič je za rad na području ljudskih prava nagrađena nizom priznanja.

  • Alternativna Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award) (1998) (sa Katarinom Kruhonja)
  • Europska nagrada Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize) (2009) (sa Natašom Kandić i Mirsadom Tokačom)
  • Povcelja Republike Hrvatske (2012)
  • Nagradu "Diana Budisavljević" (2014)

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ slovenci.hr: Slovenci v Zagrebu / Slovenci u Zagrebu Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, pristupljeno 6. prosinca 2014.
  2. ↑ slovenci-zagreb.hr: Izložba o poznatim zagrebačkim Slovencima, pristupljeno 6. prosinca 2014.
  3. ↑ (sl) Saša Založnik, Delovanje in organiziranost Slovencev v Zagrebški urbani regiji (Djelovanje i organiziranost Slovenaca u zagrebačkoj urbanoj regiji), str. 63. Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Odjel za zemljopis. Diplomski rad. Ljubljana, 2009., pristupljeno 6. prosinca 2014.
  4. ↑ http://zelena-akcija.hr/hr/o_nama (pristupljeno: 16. studenoga 2914.)
  5. ↑ [1] Arhivirano 2014-10-31 na Wayback Machine-u Zapisnik Koordinacijskog odbora Antiratne kampanje 29.10.1991.
  6. ↑ [2] Arhivirano 2014-02-02 na Wayback Machine-u Vesna Teršelič za Antiratnu kampanju Zagreb: Izjava o vojnoj akciji "Oluja", tekst objavljen u u "Novom listu 21.8.1995.
  7. ↑ Osnovana Nova ljevica. Nova ljevica. Archived from the original on 2018-06-26. Preuzeto 26. lipnja 2018..
  8. ↑ Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatske veleizdaje II, (Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 2015), Str. 98 - 105, ISBN 978-953-7817-07-7.
  9. ↑ [3] "SPORNO PRIZNANJE - Dr. sc. Ante Nazor o Josipovićevoj povelji: Vesna Teršelič briše uzroke rata" Vinko Vuković za "Slobodnu Dalmaciju" 3.7.2012.
  10. ↑ [4] usp. V. Obradović i I. Poljak, "Analiza kaznenih djela ratnih zločina s obilježjem terorizma", Policija i sigurnost, Vol.20 No.4 Ožujak 2012
  11. ↑ Vesna Teršelič o utjecaju presude Gotovini i Markaču. balkans.aljazeera.net 17.11.2012., pristupljeno 19. listopada 2014.
  12. ↑ Procesuirani zločini u Oluji. Večernji list, pristupljeno 19. listopada 2014.
  13. ↑ Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja". Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.: B. Kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja": Od 3728 procesuiranih počinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je 2380 osoba. Pristupljeno 19. listopada 2014.
  14. ↑ Teršelič pozvala Gotovinu da se pokaje; Evo tko osim nizozemskog veleposlanstva u Srbiji plaća njen rad! Arhivirano 2014-10-19 na Wayback Machine-u Pristupljeno 19. listopada 2014.
  15. ↑ "VESNA TERŠELIČ: 'Branitelji trebaju ustrajati u zahtjevima, a Documenta je spremna posredovati'", Renata Rašović za Večernji list, 20. siječnja 2015.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Prethodi:
' 		Voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću
2004. 		Trenutno na položaju
Prethodi:
 Predstavnica Hrvatske u Koordinacijskom vijeću
Koalicije za REKOM
2008 – 2014. 		Slijedi:
Prethodi:
' 		Predstavnica Hrvatske u
Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja
2014 		Trenutno na položaju
p • r • u
Regionalni savjet REKOM mreže pomirenja
Dženana Karup Druško (2014.-2019.)  • Edvin Kanka Ćudić (2019.-)  • Daliborka Uljarević (2014.-)  • Vesna Teršelič (2014.-)  •
Bekim Blakaj (2014.-)  • Mile Aleksoski (2014.-) • Nataša Kandić (2014.-)  • Svetlana Slapšak (2014.-)
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Vesna_Teršelič&oldid=41366755