23. 4.

23. travanj/april (23. 4.) je 113. dan godine po gregorijanskom kalendaru (114. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 252 dan.

Događaji

1014. — Bitka kod Clontarfa u kojoj je poginuo veliki kralj Irske Brian Boru.
1728. — U požaru uništen veliki deo Kopenhagena.
1913. — Turci u Prvom balkanskom ratu Skadar predali Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci se povukli, a Skadar pripao Albaniji.
1938. — Sudetski Nemci tražili, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao Čehoslovačku.
1941. — Drugi svetski rat: Grčka vojska kapitulirala pred trupama nacističke Nemačke, a kralj i Vlada napustili zemlju.
1945. — Drugi svetski rat: Crvena armija oslobodila nacističke logore "Saksenhauzen" i "Ravensbrik".
1975. — Poslednja sajgonska vlada podnela ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.
1990. — Premijer Kine Li Peng doputovao u Moskvu. To je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR-u posle 26 godina.
1997. — Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super-sile u posthladnoratovskoj eri.
1998. — U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto glasača. Protiv učešća stranih predstavnika izjasnilo se njih 94,73 odsto.
1999. — Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju pogođena zgrada državne televizije. Poginulo 16, povređeno 18 radnika. Uništeno i više repetitora Radio-televizije Srbije.
2003. —.
- Svetska banka odobrila kredit od 80 miliona dolara za podršku reformama socijalnog sektora u Srbiji.
- U Pekingu održani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapređenju nuklearnog oružja i time prekršila međunarodne obaveze.

.

Rođenja

1564. — William Shakespeare, engleski književnik (datum rođenja se pretpostavlja).
1775. — Džozef Malard Vilijam Tarner, engleski slikar.
1791. — James Buchanan, američki političar i predsjednik.
1823. — Abdul Medžid I, osmanlijski sultan.
1846. — Đuro Pilar, hrvatski geolog.
1858. — Max Planck, njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
1867. — Johannes Fibiger, danski patolog i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu.
1867. — Jaša Prodanović, srpski političar, publicista i književnik.
1880. — Mihail Mihajlovič Fokin, ruski baletski igrač, koreograf i pedagog.
1891. — Sergej Prokofjev, ukrajinski skladatelj († 1953.).
1897. — Lester Bouls, kanadski političar i državnik.
1899. — Mihailo Dinić, srpski istoričar.
1916. — Ivo Lola Ribar, revolucionarni studentski vođa, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.
1924. — Julije Knifer, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. vijeka († 2004.).
1928. — Shirley Temple, američka glumica.
1936. — Roy Orbison, američki pjevač.
1939. — Stanisław Wielgus, nadbiskup Varšave.
1940. — Dietrich Schwanitz, njemački književnik.
1946. — Blair Brown, američka kazališna i televizijska glumica.
1949. — John Miles, britanski rock glazbenik, skladatelj i gitarista.
1950. — Đurđica Barlović, hrvatska pjevačica († 1992.).
1954. — Michael Moore, američki filmaš.
1954. — Ksenija Erker, hrvatska glazbenica, pjevačica i nastavnica glazbe.
1977. — John Cena, američki profesionalni rvač, reper i glumac.
1979. — Siniša Štemberger, hrvatski profesionalni košarkaš.
1981. — Jelena Veljača, hrvatska glumica, scenaristica i spisateljica.
1981. — Seka Aleksić, srpska turbo-folk pevačica.
1983. — Daniela Hantuchová, slovačka tenisačica.
1986. — Eduardo Schwank, argentinski tenisač.
1987. — Sammir, brazilski-hrvatski nogometaš.
1989. — Nicole Vaidišová, češka tenisačica.
1995. — Gigi Hadid, američki fashion-model.
1996. — Álex Márquez, španjolski motociklist.

.

Smrti

1616. — Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski pripovjedač i dramatičar (* 1547.).
1850. — William Wordsworth, engleski pjesnik (* 1770.).
1914. — Fran Galović, hrvatski književnik (* 1887.).
1922. — Vlaho Bukovac, hrvatski slikar (* 1855.).
1963. — Ivo Horvat, hrvatski botaničar (* 1897.).
1981. — Bela Krleža, hrvatska kazališna glumica (* 1896.).
1986. — Oto Preminger, američki filmski reditelj austrijskog porekla (* 1905.).
1992. — Satjađit Raj, indijski filmski reditelj.
1998. — Konstantin Karamanlis, grčki državnik
2000. — Franjo Rupnik, hrvatski bivši nogometaš i državni reprezentativac (* 1921.).
2007. — Boris Jeljcin, ruski političar i predsjednik (* 1931.).

.

Blagdani/Praznici

Svetski dan knjige i autorskih prava, jer su tog datuma 1616. umrli Šekspir i Servantes (Šekspir po julijanskom, Servantes po gregorijanskom kalendaru, mada je moguće da je Servantes umro dan ranije).

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar