Bela Krleža

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bela Krleža
glumica
Biografske informacije
Rođenje Leposava Kangrga
23. oktobar 1896. (1896-10-23)
Senj, Austro-Ugarska
Smrt 23. april 1981. (dob: 84)
Zagreb, SR Hrvatska, SFRJ
Supružnik Miroslav Krleža
Profesionalne informacije
Zanimanje glumica

Bela Krleža (djevojačko ime Leposava Kangrga) (Senj, 26. listopada 1896.Zagreb, 23. travnja 1981.), hrvatska kazališna glumica.

Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Leposava Kangrga, hrvatska kazališna glumica poznatija kao Bela Krleža, rođena je u Senju 26. listopada 1896.[1] godine, u ličkoj obitelji srpskog porijekla.[2] Bela je kao jedinica bila izrazito vezana za obitelji svojih djedova. Otac Milan, seljačkog podrijetla, bio je poštanski službenik, a majka Katarina kći otočačkog trgovca Vuksana.[2] Zajedno s roditeljima preselila se 1903. iz Senja u Zagreb, gdje je i maturirala.[2] U Sveučilišnoj knjižnici radila je jednu školsku godinu (1920./21.).[2] Glumica je privatno učila glumu, te je 1929. godine primljena u zagrebački HNK, gdje je debitirala u praizvedbi drame "Gospoda Glembajevi" u ulozi barunice Castelli. Autor te drame bio je njen suprug, cijenjeni hrvatski književnik Miroslav Krleža. Osim barunice Castelli, oživjela je i Krležine likove Laure Lenbach i Madlen Petrovne u "U agoniji", Melite i Klare u "Ledi", te Livije Ancile i Klare Anite u "Areteju".

Ostvarila je i zapažene uloge u Nušićevim i Držićevim komedijama, kao i u dramama Ibsena, Tolstoja i Gorkog. Nastupala je i kao gospođa Erline u "Lepezi lady Windermere" Oscara Wildea i kao Kitty Warren u "Zanatu gospođe Warren" Shawa.

Supruga je upoznala 1910. godine u Zagrebu.[3] Umrla je 23. travnja 1981. u Zagrebu, te je sahranjena na Mirogoju. Na adresi Gvozd 23 gdje su živjeli Bela i Miroslav Krleža od 1952. godine, danas se nalazi njihov stan uređen kao izložbeni prostor koji je otvoren za posjetitelje.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Dara Janeković: Susreti s poviješću, Zagreb : Prometej, 2000., ISBN 953-6460-12-2, str. 316.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Enciklopedijski članak KRLEŽA, Bela, U: Velimir Visković, ur., Krležijana, sv. 1 : A – Lj, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1993., ISBN 953-6036-11-8 (sv. 1), ISBN 953-6036-12-6 (cjelina), str. 502.
  3. Stanko Lasić: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Knj. 6. : Silazak s povijesne scene : 1982.–1990., Zagreb : Globus, 1993., ISBN 953-167-002-1, str. 402.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]