21. 7.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 21. jul)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.

21. jul/juli/srpanj (21. 7.) je 202. dan godine po gregorijanskom kalendaru (203. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 163 dana.

Događaji

[uredi | uredi kod]
  • 976. — Osnovana austrijska kneževska loza Babenberga, koja je vladala Austrijom do 1246. godine. Njihov obiteljski arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.
  • 1542. — Papa Pavao III formirao inkviziciju - kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.
  • 1588. — Engleska flota porazila španjolsku Armadu.
  • 1718. — Zaključen Požarevački mir izmedu Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji sjevernu Srbiju, južno od Save, Banat i dio Srijema.
  • 1773. — Papa Klement XIV. izdao papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red.
  • 1774. — Sklopljen Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat izmedu Rusije i Turske 1768 - 1774., u kojem je turska vojska doživjela niz poraza.
  • 1798. — Nakon pobjede u bitci kod piramida, Napoleon Bonaparte zavladao Egiptom.
  • 1820. — Danski fizičar Hans Christian Oersted predstavio svoje otkriće - elektromagnetizam.
  • 1831. — Belgija dobila nezavisnost od Nizozemske, a Leopold I postao kralj.
  • 1904. — Cammile Jenatzy, vozeći 100 km na sat, postavio novi svjetski rekord u brzini vožnje automobilom.
  • 1904. — završena gradnja Transibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka. Železnica građena 13 godina.
  • 1921. — U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".
  • 1940. — Sovjetski savez anektirao Estoniju, Latviju i Litvaniju.
  • 1949. — Američki Senat ratificirao stvaranje NATO-a.
  • 1954. — Na pregovorima u Genevi, Francuska dala nezavisnost Sjevernom i Južnom Vijetnamu.
  • 1960. — Sirimavo Bandaranaike, nakon ubojstva njenog muža Solomona, izabrana za premijera Cejlona (Šri Lanka) i tako postala prva žena predsjednica vlade u povijesti britanskog Commonwealtha.
  • 1960. — U Africi uspostavljena država Katanga.
  • 1965. — Pakistan, Iran i Turska potpisali regionalni pakt.
  • 1967. — Pod kotačima vlaka poginuo Albert John Luthuli, južnoafricki političar, borac protiv apartheida. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960. godine.
  • 1973. — uprkos protestima svetskog javnog mnjenja Francuska počela seriju nuklearnih proba u južnom Pacifiku.
  • 1974. — Grčka prihvatila Rezoluciju UN-a o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Turska je prihvatila istu rezoluciju sutradan.
  • 1983. — U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u prosincu 1981. godine.
  • 1992. — Predsjednik republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji dvije države. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga BiH pod zajedničkim zapovjedništvom.
  • 1993. — U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomjesečnim kišama,u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo mnogo ljudi, a više milijuna osoba je prinuđeno napustiti svoje domove.
  • 1994. — Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao u Moskvu, nakon dvomjesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je prije 20 godina otišao u egzil.
  • 1995. — Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Londonu upozorili bosanske Srbe da će,ako napadnu "zastićenu zonu" UN-a Goražđe, biti suočeni s "odlučnim uzvraćanjem, koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".
  • 2001. — U dvodnevnim borbama izmedu nasilnih demonstranata i snaga reda,tokom Summita grupe G-8 u Genovi, Italija, poginula jedna osoba,oko 400 ih je ranjeno, a 67 demonstranata uhapšeno je pod optužbom za pokušaj ubojstva.
  • 2008. — Uhapšen Radovan Karadžić, bosanski Srbin tražen zbog zločina u Srebrenici.

.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

.

Smrti

[uredi | uredi kod]

.

Blagdani

[uredi | uredi kod]

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar