Ratovi u bivšoj Jugoslaviji

Izvor: Wikipedia
Dialog-warning.svg   
Ovaj članak se smatra kontroverznom temom.
Moguće je da se pojedinci ne slažu sa tačkom gledišta izraženom u ovom članku ili je neutralna tačka gledišta ovog članka sporna.
Obavezno pročitajte stranicu za razgovor prije uređivanja ovog članka.



Jugoslavenski ratovi
Opp mot Sniper Alley.jpg
Datum 1991.-1995/2001 [1]
Lokacija Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina (Srbija, Kosovo i Makedonija)
Rezultat Nove države stekle samostalnost
Casus
belli
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Kosovo proglasili nezavisnost od Jugoslavije
Zaraćene strane
Slovenija Slovenija (1991.)
Hrvatska Hrvatska (1991.-1995.)
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina (1992.-1995.)
UCK KLA.png Kosovo (1996.-1999.)
Flag of NATO.svg NATO (1999.)
 Srbija
Republika Srpska Krajina Republika Srpska Krajina (1991.-1995.)
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija JNA (1991.-1992.)
Republika SrpskaVojska Republike Srpske (1992.-1995.)
Komandanti
Slovenija Milan Kučan
Hrvatska Franjo Tuđman
Bosna i Hercegovina Alija Izetbegović
UCK KLA.png Agim Čeku
Flag of NATO.svg NATO Wesley Clark
Srbija Slobodan Milošević
Republika Srpska Krajina Milan Martić
Republika Srpska Krajina Milan Babić
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Mile Mrkšić
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Veljko Kadijević
Republika Srpska Radovan Karadžić
Republika Srpska Ratko Mladić
Flag of Serbia and Montenegro.svg Dragoljub Ojdanić
Gubici
Hrvatska
13.583-15.970[2]
BiH
81.954[3]
Kosovo
10.000
Krajina
6.222[2]
Republika Srpska
22.779[3]
Srbija
6.000

Bivši jugoslavenski ratovi, odnosno jugoslavenski ratovi je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji bivše Jugoslavije koji su svoj uzrok imali ili koincidirali s raspadom te države. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz balkanski ratovi, zbog čega je Mischa Glenny uveo naziv "Treći balkanski rat" ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili prvom svjetskom ratu. U Srbiji se ponekad za njih zajednički koristi naziv građanski rat u bivšoj Jugoslaviji, dok se u Hrvatskoj i Federaciji BiH za njih koristi izraz velikosrpska agresija.

Poredani kronološki, ratovi u bivšoj Jugoslaviji su bili:

Ovisno o kriterijima, neki od gore navedenih ratova se smještaju u šire cjeline. Najčešći je takav slučaj s ratom u Hrvatskoj i BiH (kome se rjeđe pridodaje rat u Sloveniji), a koji se razlikuju od sukoba na Kosovu, koji je pak, povezan sa sukobima u Preševu i Makedoniji.

Sadržaj/Садржај

Broj žrtava [uredi - уреди]

U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.[4]

Sukob Slovenija Hrvatska RBiH OVK UCPMB ONA Makedonija JNA  SRJ Republika Srpska Krajina Republika Srpska HRHB ostali (UNPROFOR, NATO i dr.) Ukupno
Rat u Sloveniji (1991) 18 - - - - - - 44 - - - - 4 66
Rat u Hrvatskoj (1991 - 95) - 13.583
-15.970[2]
- - - - - 1279 - 6222[2]
-6760
- - nep. 21.084
-24.009
Rat u Bosni i Hercegovini (1992 - 95) - - 64.036[5]
-68.101[3]
- - - - - - - 22.779[3]
-24.905[5]
7788[5]
-8858[3]
478[5]
-4995[3]
97.207-104.732
Kosovski rat (1998 - 99) - - - 12900 - - - - 1531 - - - 5 14.436
Preševski konflikt (1999 - 2001) - - - - 5-40 - - - 24 - - - - 29-64
Sukob u Makedoniji (2001) - - - - - 71 - 124 73 - 98 - - - - - 3 147-225
UKUPNO: 18 13.583 - 15.790 64.036-68.101 12900 5-40 71 - 124 73 - 98 1323 1555 6222-6760 22.779-24.724 7788-8858 490-5007 132.788-143.530

Reference [uredi - уреди]

  1. Ovisno o različitim kriterijima pod kojima se podrazumijeva proces raspada SFRJ, odnosno oružani sukobi vezani uz njega.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 Igor Roginjek (25.11.2010). "Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve". Documenta. http://www.documenta.hr/dokumenti/dokumentiranje.pdf. pristupljeno na 28.06.2011. 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 Tabeau, Ewa. Bijak, Jakub (2010). "Rat u Bosni i Hercegovini 1992. - 1995.: Prebrojavanje žrtava čiji je rezultat manji od realnog putem procjene višestrukih sistema". MKSJ. http://www.icty.org/x/file/About/OTP/War_Demographics/bcs/bih_referat_konf_100201.pdf. pristupljeno na 28.06.2011. 
  4. "Transitional Justice in the Former Yugoslavia", ICTJ, 01. 01. 2009.. Preuzeto na 08. 09. 2009..
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 "Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95"". Sarajevo: Istraživačko Dokumentacioni Centar (IDC). http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs. pristupljeno na 6.12.2011.. 

Vidi još [uredi - уреди]

Vanjski linkovi [uredi - уреди]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Strategic Studies Institute, 2002, ISBN 1-58487-134-2